Masovni prosvjedi u Iranu krajem 2025. i početkom 2026. prerasli su u najsmrtonosnije nacionalne nemire u posljednjim desetljećima. Nakon kolapsa valute i eksplozije inflacije, režim je odgovorio vojnom silom, potpunom blokadom interneta i masovnim uhićenjima, dok su u Vijeću sigurnosti UN-a iznesene teške optužbe za masovne zločine nad civilima.
Prosvjedi su izbili 28. prosinca 2025. godine, kada su trgovci na Velikom bazaru u Teheranu, simbolu iranskog gospodarstva, izašli na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo naglim padom vrijednosti riala, rastom cijena osnovnih životnih namirnica i sve težim životnim uvjetima. No vrlo brzo ekonomski zahtjevi ustupili su mjesto političkim porukama. Demonstracije su se proširile diljem zemlje i prerasle u otvoreni izazov vlasti, postavši najveći val prosvjeda od pokreta „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.
Eskalacija nasilja i dramatične brojke
Prema izvješćima međunarodnih medija i organizacija za ljudska prava, iranske sigurnosne snage odgovorile su na prosvjede uporabom vojnog oružja, uključujući automatske puške. Broj žrtava ostaje nepoznat zbog potpune blokade informacija, no procjene se drastično razlikuju. Medijska kuća Iran International navodi da je broj poginulih premašio 12.000, dok je CBS dan kasnije izvijestio o više od 20.000 ubijenih. Organizacija Human Rights Activists News Agency govori o najmanje 2.600 poginulih demonstranata, što već sada premašuje broj žrtava Islamske revolucije iz 1979. godine.
No iza brojki stoje stvarni životi. Svjedočanstva građanskih novinara, koja su uspjela probiti blokadu zahvaljujući satelitskoj vezi Starlink, prikazuju vreće s tijelima naslagane u gomile, ranjene koji se dovršavaju na ulicama te sigurnosne snage koje upadaju u bolnice i odvode ozlijeđene prosvjednike. Obitelji žrtava, prema navodima, prisiljavaju se da plate novac kako bi preuzele tijela svojih najmilijih.
Potpuni mrak: režim gasi Iran
Dana 8. siječnja 2026. Islamska Republika uvela je potpunu internetsku i telekomunikacijsku blokadu. Nije, kako tvrde aktivisti, riječ o pokušaju smirivanja prosvjeda, već o namjernom skrivanju razmjera nasilja. Iran je doslovno gurnut u informacijski mrak – bez interneta, mobilnih i fiksnih linija – dok istodobno visoki dužnosnici režima koriste društvene mreže kako bi plasirali vlastitu verziju događaja.
Dramatično svjedočenje u Vijeću sigurnosti UN-a
Hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvale su Sjedinjene Američke Države. Jedno od najsnažnijih i najpotresnijih izlaganja održala je Masih Alinejad, iranska novinarka i aktivistica za ljudska prava koja živi u SAD-u.
U emotivnom govoru Alinejad je optužila iranski režim za masovne pokolje nad nenaoružanim prosvjednicima, ali i međunarodnu zajednicu, uključujući vodstvo UN-a, za opasnu šutnju.
„Tišina u ovom trenutku šalje poruku ubojicama“, upozorila je, izravno se obraćajući glavnom tajniku UN-a i pitajući: „Zašto se bojite Islamske Republike?“
Alinejad je ustvrdila da je i sama bila meta atentata Revolucionarne garde, te da je iranski režim razvio sustav tzv. transnacionalne represije, ciljajući disidente i kritičare diljem svijeta – u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji – uz pomoć saveznika poput Rusije, Kine i Venezuele.
U govoru je pročitala imena ubijenih mladih prosvjednika – Satayesh Shafi (20), Ramin Moradi (17), Mehdi Zadvar, Siavash Shirzad (30), Negin Gadimi (20) – naglasivši da popis nema kraja. „Znali su da će se suočiti s mecima, ali su željeli pravdu“, poručila je.
Oštra reakcija Teherana
Iranski predstavnik u UN-u odbacio je izlaganja aktivista kao politički motiviranu propagandu, optuživši Sjedinjene Američke Države i Izrael za poticanje nasilja i pokušaj destabilizacije Irana. Govornike je nazvao „lažnim predstavnicima civilnog društva“ te ustvrdio da djeluju u interesu stranih obavještajnih službi.
Teheran tvrdi da su među poginulima i brojni pripadnici policije i sigurnosnih snaga, stradali u, kako navode, nasilju ekstremističkih skupina, uključujući ISIS, te da se radi o pokušaju opravdanja buduće strane intervencije pod krinkom ljudskih prava.
Između diplomacije i krvi
Dok se diplomatske optužbe i protuoptužbe razmjenjuju u dvorani Vijeća sigurnosti, na iranskim ulicama i dalje teče krv. Iranski narod, prema porukama koje uspijevaju probiti blokadu, više ne traži deklaracije i osude, već konkretne poteze.
Kako je poručila Masih Alinejad, Islamska Republika, po njezinim riječima, „ne može se reformirati i ne smije se tretirati kao legitimna vlast“. Upozorenje koje visi u zraku glasi jednostavno: ako međunarodna zajednica ponovno ostane pri riječima, a ne djelima, Iran bi mogao ući u još jednu krvavu povijesnu epizodu čije će se posljedice osjećati daleko izvan njegovih granica.
- Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina - Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći
Ministar Damir Habijan predstavio je izmjene Zakona o obveznim odnosima koje donose pravo na popravak, produljenje jamstva za godinu dana, uvođenje digitalne punomoći i bolju… Pročitaj više: Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći - Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
Zastupnik Nino Raspudić u Saboru je progovorio o razgranatoj mreži korupcije u hrvatskim sportskim savezima, pranju novca kroz državne tvrtke poput HEP-a te ulozi medija… Pročitaj više: Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“ - Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.”
ZAGREB, 16. travanj 2026. – U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika, povjesničar i zastupnik Josip Jurčević održao je u Hrvatskom saboru oštar govor… Pročitaj više: Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.” - Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“
Zastupnik Mosta Marin Miletić u Saboru je žestoko kritizirao korupciju u sportskim savezima, progon zviždača poput Damira Sabljaka te pristranost HND-a, poručivši da Hrvatska može… Pročitaj više: Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“ - Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu
Izvješće ministra Tome Medveda o nestalima u 2025. godini otkriva značajne pomake u potrazi, uključujući nove masovne grobnice i ulaganja od 250.000 eura u DNA… Pročitaj više: Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu - U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
Odlukom Vlade RH i Hrvatskog sabora, 2025. godina proglašena je godinom obilježavanja velike obljetnice krunidbe kralja Tomislava. Osječko-baranjska županija i Muzej likovnih umjetnosti (MLU) trajni… Pročitaj više: U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva - Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026.
Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su porasle za 4,8% na godišnjoj razini. U… Pročitaj više: Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026. - U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete
U tijeku su opsežna terenska istraživanja Ministarstva hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba. Prema dostupnim saznanjima, riječ je o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih neposredno nakon… Pročitaj više: U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete - Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
Dok drugi gradovi plaćaju penale, Osijek bilježi 58% odvojenog prikupljanja otpada. Treće izdanje Eco City Waste Festa okupilo je vrtiće, škole i stručnjake kako bi… Pročitaj više: Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest