Iran u plamenu: krvavi prosvjedi, tisuće mrtvih i optužbe za masakr pred Vijećem sigurnosti UN-a

Nove obavijesti Svijet Vijesti

Masovni prosvjedi u Iranu krajem 2025. i početkom 2026. prerasli su u najsmrtonosnije nacionalne nemire u posljednjim desetljećima. Nakon kolapsa valute i eksplozije inflacije, režim je odgovorio vojnom silom, potpunom blokadom interneta i masovnim uhićenjima, dok su u Vijeću sigurnosti UN-a iznesene teške optužbe za masovne zločine nad civilima.

Prosvjedi su izbili 28. prosinca 2025. godine, kada su trgovci na Velikom bazaru u Teheranu, simbolu iranskog gospodarstva, izašli na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo naglim padom vrijednosti riala, rastom cijena osnovnih životnih namirnica i sve težim životnim uvjetima. No vrlo brzo ekonomski zahtjevi ustupili su mjesto političkim porukama. Demonstracije su se proširile diljem zemlje i prerasle u otvoreni izazov vlasti, postavši najveći val prosvjeda od pokreta „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.

Eskalacija nasilja i dramatične brojke

Prema izvješćima međunarodnih medija i organizacija za ljudska prava, iranske sigurnosne snage odgovorile su na prosvjede uporabom vojnog oružja, uključujući automatske puške. Broj žrtava ostaje nepoznat zbog potpune blokade informacija, no procjene se drastično razlikuju. Medijska kuća Iran International navodi da je broj poginulih premašio 12.000, dok je CBS dan kasnije izvijestio o više od 20.000 ubijenih. Organizacija Human Rights Activists News Agency govori o najmanje 2.600 poginulih demonstranata, što već sada premašuje broj žrtava Islamske revolucije iz 1979. godine.

No iza brojki stoje stvarni životi. Svjedočanstva građanskih novinara, koja su uspjela probiti blokadu zahvaljujući satelitskoj vezi Starlink, prikazuju vreće s tijelima naslagane u gomile, ranjene koji se dovršavaju na ulicama te sigurnosne snage koje upadaju u bolnice i odvode ozlijeđene prosvjednike. Obitelji žrtava, prema navodima, prisiljavaju se da plate novac kako bi preuzele tijela svojih najmilijih.

Potpuni mrak: režim gasi Iran

Dana 8. siječnja 2026. Islamska Republika uvela je potpunu internetsku i telekomunikacijsku blokadu. Nije, kako tvrde aktivisti, riječ o pokušaju smirivanja prosvjeda, već o namjernom skrivanju razmjera nasilja. Iran je doslovno gurnut u informacijski mrak – bez interneta, mobilnih i fiksnih linija – dok istodobno visoki dužnosnici režima koriste društvene mreže kako bi plasirali vlastitu verziju događaja.

Dramatično svjedočenje u Vijeću sigurnosti UN-a

Hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvale su Sjedinjene Američke Države. Jedno od najsnažnijih i najpotresnijih izlaganja održala je Masih Alinejad, iranska novinarka i aktivistica za ljudska prava koja živi u SAD-u.

U emotivnom govoru Alinejad je optužila iranski režim za masovne pokolje nad nenaoružanim prosvjednicima, ali i međunarodnu zajednicu, uključujući vodstvo UN-a, za opasnu šutnju.

„Tišina u ovom trenutku šalje poruku ubojicama“, upozorila je, izravno se obraćajući glavnom tajniku UN-a i pitajući: „Zašto se bojite Islamske Republike?“

Alinejad je ustvrdila da je i sama bila meta atentata Revolucionarne garde, te da je iranski režim razvio sustav tzv. transnacionalne represije, ciljajući disidente i kritičare diljem svijeta – u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji – uz pomoć saveznika poput Rusije, Kine i Venezuele.

U govoru je pročitala imena ubijenih mladih prosvjednika – Satayesh Shafi (20), Ramin Moradi (17), Mehdi Zadvar, Siavash Shirzad (30), Negin Gadimi (20) – naglasivši da popis nema kraja. „Znali su da će se suočiti s mecima, ali su željeli pravdu“, poručila je.

Oštra reakcija Teherana

Iranski predstavnik u UN-u odbacio je izlaganja aktivista kao politički motiviranu propagandu, optuživši Sjedinjene Američke Države i Izrael za poticanje nasilja i pokušaj destabilizacije Irana. Govornike je nazvao „lažnim predstavnicima civilnog društva“ te ustvrdio da djeluju u interesu stranih obavještajnih službi.

Teheran tvrdi da su među poginulima i brojni pripadnici policije i sigurnosnih snaga, stradali u, kako navode, nasilju ekstremističkih skupina, uključujući ISIS, te da se radi o pokušaju opravdanja buduće strane intervencije pod krinkom ljudskih prava.

Između diplomacije i krvi

Dok se diplomatske optužbe i protuoptužbe razmjenjuju u dvorani Vijeća sigurnosti, na iranskim ulicama i dalje teče krv. Iranski narod, prema porukama koje uspijevaju probiti blokadu, više ne traži deklaracije i osude, već konkretne poteze.

Kako je poručila Masih Alinejad, Islamska Republika, po njezinim riječima, „ne može se reformirati i ne smije se tretirati kao legitimna vlast“. Upozorenje koje visi u zraku glasi jednostavno: ako međunarodna zajednica ponovno ostane pri riječima, a ne djelima, Iran bi mogao ući u još jednu krvavu povijesnu epizodu čije će se posljedice osjećati daleko izvan njegovih granica.



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori