Masovni prosvjedi u Iranu krajem 2025. i početkom 2026. prerasli su u najsmrtonosnije nacionalne nemire u posljednjim desetljećima. Nakon kolapsa valute i eksplozije inflacije, režim je odgovorio vojnom silom, potpunom blokadom interneta i masovnim uhićenjima, dok su u Vijeću sigurnosti UN-a iznesene teške optužbe za masovne zločine nad civilima.
Prosvjedi su izbili 28. prosinca 2025. godine, kada su trgovci na Velikom bazaru u Teheranu, simbolu iranskog gospodarstva, izašli na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo naglim padom vrijednosti riala, rastom cijena osnovnih životnih namirnica i sve težim životnim uvjetima. No vrlo brzo ekonomski zahtjevi ustupili su mjesto političkim porukama. Demonstracije su se proširile diljem zemlje i prerasle u otvoreni izazov vlasti, postavši najveći val prosvjeda od pokreta „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.
Eskalacija nasilja i dramatične brojke
Prema izvješćima međunarodnih medija i organizacija za ljudska prava, iranske sigurnosne snage odgovorile su na prosvjede uporabom vojnog oružja, uključujući automatske puške. Broj žrtava ostaje nepoznat zbog potpune blokade informacija, no procjene se drastično razlikuju. Medijska kuća Iran International navodi da je broj poginulih premašio 12.000, dok je CBS dan kasnije izvijestio o više od 20.000 ubijenih. Organizacija Human Rights Activists News Agency govori o najmanje 2.600 poginulih demonstranata, što već sada premašuje broj žrtava Islamske revolucije iz 1979. godine.
No iza brojki stoje stvarni životi. Svjedočanstva građanskih novinara, koja su uspjela probiti blokadu zahvaljujući satelitskoj vezi Starlink, prikazuju vreće s tijelima naslagane u gomile, ranjene koji se dovršavaju na ulicama te sigurnosne snage koje upadaju u bolnice i odvode ozlijeđene prosvjednike. Obitelji žrtava, prema navodima, prisiljavaju se da plate novac kako bi preuzele tijela svojih najmilijih.
Potpuni mrak: režim gasi Iran
Dana 8. siječnja 2026. Islamska Republika uvela je potpunu internetsku i telekomunikacijsku blokadu. Nije, kako tvrde aktivisti, riječ o pokušaju smirivanja prosvjeda, već o namjernom skrivanju razmjera nasilja. Iran je doslovno gurnut u informacijski mrak – bez interneta, mobilnih i fiksnih linija – dok istodobno visoki dužnosnici režima koriste društvene mreže kako bi plasirali vlastitu verziju događaja.
Dramatično svjedočenje u Vijeću sigurnosti UN-a
Hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvale su Sjedinjene Američke Države. Jedno od najsnažnijih i najpotresnijih izlaganja održala je Masih Alinejad, iranska novinarka i aktivistica za ljudska prava koja živi u SAD-u.
U emotivnom govoru Alinejad je optužila iranski režim za masovne pokolje nad nenaoružanim prosvjednicima, ali i međunarodnu zajednicu, uključujući vodstvo UN-a, za opasnu šutnju.
„Tišina u ovom trenutku šalje poruku ubojicama“, upozorila je, izravno se obraćajući glavnom tajniku UN-a i pitajući: „Zašto se bojite Islamske Republike?“
Alinejad je ustvrdila da je i sama bila meta atentata Revolucionarne garde, te da je iranski režim razvio sustav tzv. transnacionalne represije, ciljajući disidente i kritičare diljem svijeta – u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji – uz pomoć saveznika poput Rusije, Kine i Venezuele.
U govoru je pročitala imena ubijenih mladih prosvjednika – Satayesh Shafi (20), Ramin Moradi (17), Mehdi Zadvar, Siavash Shirzad (30), Negin Gadimi (20) – naglasivši da popis nema kraja. „Znali su da će se suočiti s mecima, ali su željeli pravdu“, poručila je.
Oštra reakcija Teherana
Iranski predstavnik u UN-u odbacio je izlaganja aktivista kao politički motiviranu propagandu, optuživši Sjedinjene Američke Države i Izrael za poticanje nasilja i pokušaj destabilizacije Irana. Govornike je nazvao „lažnim predstavnicima civilnog društva“ te ustvrdio da djeluju u interesu stranih obavještajnih službi.
Teheran tvrdi da su među poginulima i brojni pripadnici policije i sigurnosnih snaga, stradali u, kako navode, nasilju ekstremističkih skupina, uključujući ISIS, te da se radi o pokušaju opravdanja buduće strane intervencije pod krinkom ljudskih prava.
Između diplomacije i krvi
Dok se diplomatske optužbe i protuoptužbe razmjenjuju u dvorani Vijeća sigurnosti, na iranskim ulicama i dalje teče krv. Iranski narod, prema porukama koje uspijevaju probiti blokadu, više ne traži deklaracije i osude, već konkretne poteze.
Kako je poručila Masih Alinejad, Islamska Republika, po njezinim riječima, „ne može se reformirati i ne smije se tretirati kao legitimna vlast“. Upozorenje koje visi u zraku glasi jednostavno: ako međunarodna zajednica ponovno ostane pri riječima, a ne djelima, Iran bi mogao ući u još jednu krvavu povijesnu epizodu čije će se posljedice osjećati daleko izvan njegovih granica.
- Poruka iz Vilniusa: Sveti Otac pozvao na izgradnju milosrdnijeg društva i prekid nasilja
U jeku globalnih napetosti, strahova i ratova, papa Lav XlV je sudionicima međunarodnog kongresa u Vilniusu poslao snažnu poruku, naglasivši kako jedino Božje milosrđe može… Pročitaj više: Poruka iz Vilniusa: Sveti Otac pozvao na izgradnju milosrdnijeg društva i prekid nasilja - Dražen Petrović: 33 godine od odlaska kapetana
Već su 33 godine prošle od onog zlokobnog kišnog ponedjeljka kada je u stravičnoj prometnoj nesreći u Njemačkoj život izgubio Dražen Petrović. “Mozart s parketa”… Pročitaj više: Dražen Petrović: 33 godine od odlaska kapetana - Napetost na vrhuncu: Tenkovi na ulicama i podmetnuti eksploziv ugasili privid mira
Gusjenice tenkova na užarenom osječkom asfaltu i eksplozija u noći koja je promijenila sve. Prisjećamo se 7. lipnja 1991., dana kada je poslana jasna poruka… Pročitaj više: Napetost na vrhuncu: Tenkovi na ulicama i podmetnuti eksploziv ugasili privid mira - Od oružane pobune do papinskog blagoslova: Kako je Knez Branimir zauvijek promijenio našu povijest!
Povijesni preokret dogodio se u svibnju 879. godine kada je svrgnuta bizantska vlast. Saznajte kako je mudri Knez Branimir strateškim savezom sa Svetom Stolicom osigurao… Pročitaj više: Od oružane pobune do papinskog blagoslova: Kako je Knez Branimir zauvijek promijenio našu povijest! - Pola stoljeća ponosa i tradicije: ŽRK Petrijevci svečano obilježio 50. rođendan
PETRIJEVCI – U ispunjenoj dvorani Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Petrijevcima, u subotu ( 6. lipnja) Ženski rukometni klub Petrijevci svečano je obilježio značajan i velik… Pročitaj više: Pola stoljeća ponosa i tradicije: ŽRK Petrijevci svečano obilježio 50. rođendan - Marin Miletić;” Ovaj moj čin je prkos, čin inata, i direktna poruka Andreju Plenkoviću”
Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić, u subotu je uzeo stvari u svoje ruke i električnom brusilicom prerezao lokote i lance na prilazu podno hotela Hilton… Pročitaj više: Marin Miletić;” Ovaj moj čin je prkos, čin inata, i direktna poruka Andreju Plenkoviću” - 6. lipnja: Dan braniteljica Republike Hrvatske i simbolika koncepta “Žena – Majka – Ratnica”
Iako se o njihovoj ulozi godinama u javnosti nepravedno šutjelo, hrvatske braniteljice su svojim životima i zdravljem ispisale najslavnije stranice naše povijesti. Više od 23… Pročitaj više: 6. lipnja: Dan braniteljica Republike Hrvatske i simbolika koncepta “Žena – Majka – Ratnica” - Operacija “Lipanjske zore” (1992.)
Kako je diplomacija u ljeto 1991. propala, rat je do 1992. godine poprimio regionalne razmjere, prelijevajući se iz Hrvatske na prostor Bosne i Hercegovine. Na… Pročitaj više: Operacija “Lipanjske zore” (1992.) - Kako je Tuđman u Stojčevcu srušio zadnju iluziju o opstanku Jugoslavije
Politička previranja i diplomatske bitke početkom devedesetih godina neizbrisivo su trasirale put prema stvaranju slobodne države. Dva šesta lipnja, onaj 1990. i 1991. godine, ostaju… Pročitaj više: Kako je Tuđman u Stojčevcu srušio zadnju iluziju o opstanku Jugoslavije - Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit
Na današnji dan, 6. lipnja 1621. godine, rođen je ban Petar Zrinski. Njegov život, obilježen vojnim pobjedama i književnim stvaralaštvom, te njegova tragična žrtva, trajno… Pročitaj više: Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit
