Masovni prosvjedi u Iranu krajem 2025. i početkom 2026. prerasli su u najsmrtonosnije nacionalne nemire u posljednjim desetljećima. Nakon kolapsa valute i eksplozije inflacije, režim je odgovorio vojnom silom, potpunom blokadom interneta i masovnim uhićenjima, dok su u Vijeću sigurnosti UN-a iznesene teške optužbe za masovne zločine nad civilima.
Prosvjedi su izbili 28. prosinca 2025. godine, kada su trgovci na Velikom bazaru u Teheranu, simbolu iranskog gospodarstva, izašli na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo naglim padom vrijednosti riala, rastom cijena osnovnih životnih namirnica i sve težim životnim uvjetima. No vrlo brzo ekonomski zahtjevi ustupili su mjesto političkim porukama. Demonstracije su se proširile diljem zemlje i prerasle u otvoreni izazov vlasti, postavši najveći val prosvjeda od pokreta „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.
Eskalacija nasilja i dramatične brojke
Prema izvješćima međunarodnih medija i organizacija za ljudska prava, iranske sigurnosne snage odgovorile su na prosvjede uporabom vojnog oružja, uključujući automatske puške. Broj žrtava ostaje nepoznat zbog potpune blokade informacija, no procjene se drastično razlikuju. Medijska kuća Iran International navodi da je broj poginulih premašio 12.000, dok je CBS dan kasnije izvijestio o više od 20.000 ubijenih. Organizacija Human Rights Activists News Agency govori o najmanje 2.600 poginulih demonstranata, što već sada premašuje broj žrtava Islamske revolucije iz 1979. godine.
No iza brojki stoje stvarni životi. Svjedočanstva građanskih novinara, koja su uspjela probiti blokadu zahvaljujući satelitskoj vezi Starlink, prikazuju vreće s tijelima naslagane u gomile, ranjene koji se dovršavaju na ulicama te sigurnosne snage koje upadaju u bolnice i odvode ozlijeđene prosvjednike. Obitelji žrtava, prema navodima, prisiljavaju se da plate novac kako bi preuzele tijela svojih najmilijih.
Potpuni mrak: režim gasi Iran
Dana 8. siječnja 2026. Islamska Republika uvela je potpunu internetsku i telekomunikacijsku blokadu. Nije, kako tvrde aktivisti, riječ o pokušaju smirivanja prosvjeda, već o namjernom skrivanju razmjera nasilja. Iran je doslovno gurnut u informacijski mrak – bez interneta, mobilnih i fiksnih linija – dok istodobno visoki dužnosnici režima koriste društvene mreže kako bi plasirali vlastitu verziju događaja.
Dramatično svjedočenje u Vijeću sigurnosti UN-a
Hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvale su Sjedinjene Američke Države. Jedno od najsnažnijih i najpotresnijih izlaganja održala je Masih Alinejad, iranska novinarka i aktivistica za ljudska prava koja živi u SAD-u.
U emotivnom govoru Alinejad je optužila iranski režim za masovne pokolje nad nenaoružanim prosvjednicima, ali i međunarodnu zajednicu, uključujući vodstvo UN-a, za opasnu šutnju.
„Tišina u ovom trenutku šalje poruku ubojicama“, upozorila je, izravno se obraćajući glavnom tajniku UN-a i pitajući: „Zašto se bojite Islamske Republike?“
Alinejad je ustvrdila da je i sama bila meta atentata Revolucionarne garde, te da je iranski režim razvio sustav tzv. transnacionalne represije, ciljajući disidente i kritičare diljem svijeta – u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji – uz pomoć saveznika poput Rusije, Kine i Venezuele.
U govoru je pročitala imena ubijenih mladih prosvjednika – Satayesh Shafi (20), Ramin Moradi (17), Mehdi Zadvar, Siavash Shirzad (30), Negin Gadimi (20) – naglasivši da popis nema kraja. „Znali su da će se suočiti s mecima, ali su željeli pravdu“, poručila je.
Oštra reakcija Teherana
Iranski predstavnik u UN-u odbacio je izlaganja aktivista kao politički motiviranu propagandu, optuživši Sjedinjene Američke Države i Izrael za poticanje nasilja i pokušaj destabilizacije Irana. Govornike je nazvao „lažnim predstavnicima civilnog društva“ te ustvrdio da djeluju u interesu stranih obavještajnih službi.
Teheran tvrdi da su među poginulima i brojni pripadnici policije i sigurnosnih snaga, stradali u, kako navode, nasilju ekstremističkih skupina, uključujući ISIS, te da se radi o pokušaju opravdanja buduće strane intervencije pod krinkom ljudskih prava.
Između diplomacije i krvi
Dok se diplomatske optužbe i protuoptužbe razmjenjuju u dvorani Vijeća sigurnosti, na iranskim ulicama i dalje teče krv. Iranski narod, prema porukama koje uspijevaju probiti blokadu, više ne traži deklaracije i osude, već konkretne poteze.
Kako je poručila Masih Alinejad, Islamska Republika, po njezinim riječima, „ne može se reformirati i ne smije se tretirati kao legitimna vlast“. Upozorenje koje visi u zraku glasi jednostavno: ako međunarodna zajednica ponovno ostane pri riječima, a ne djelima, Iran bi mogao ući u još jednu krvavu povijesnu epizodu čije će se posljedice osjećati daleko izvan njegovih granica.
- Vjetar od 90 km/h čupao stabla, dizao krovove i paralizirao istok Hrvatske
Strašno olujno nevrijeme Osijek pretvorilo je u kaos. Otkrijte kako je vjetar od 90 km/h čupao stabla, rušio krovove i paralizirao grad. Razorno olujno nevrijeme… Pročitaj više: Vjetar od 90 km/h čupao stabla, dizao krovove i paralizirao istok Hrvatske - Ratni zločini u Baranji: Prijavljen bivši komandant „Teritorijalne obrane Darda“
Policija je završila istragu. Ratni zločini u Baranji, u kojima je ubijeno preko 60 osoba, rezultirali su prijavom 68-godišnjeg zapovjednika iz Darde. OSIJEK / DARDA… Pročitaj više: Ratni zločini u Baranji: Prijavljen bivši komandant „Teritorijalne obrane Darda“ - ISTINA O RAFALEIMA: Milijunske nadogradnje na F4 standard koje su nam Plenković i Anušić prešutjeli
Hrvatska plaća dodatne milijune za nadogradnju Rafalea na F4 standard. Pročitajte kako su vladajući dvije godine prešućivali prave troškove borbenih aviona. Kada su prvi Rafalei… Pročitaj više: ISTINA O RAFALEIMA: Milijunske nadogradnje na F4 standard koje su nam Plenković i Anušić prešutjeli - Poticanje na mržnju u Sisku: DORH tražio zatvor, sudac ga pustio uz mjere opreza.
Pročitajte detalje slučaja iz Siska. Sud odbio pritvor za 31-godišnjaka osumnjičenog za poticanje na mržnju prema Hrvatima i Bošnjacima. SISAK / PETRINJA – Policijski službenici… Pročitaj više: Poticanje na mržnju u Sisku: DORH tražio zatvor, sudac ga pustio uz mjere opreza. - Splitski Brodosplit prodao mega jedrenjak za 110 milijuna eura, slijedi prenamjena u obrazovni kampus
Splitsko brodogradilište Brodosplit u lipnju 2026. godine konačno je prodalo mega jedrenjak “Golden Horizon” za iznos od oko 110 milijuna eura. Prodaja ovog monumentalnog plovila… Pročitaj više: Splitski Brodosplit prodao mega jedrenjak za 110 milijuna eura, slijedi prenamjena u obrazovni kampus - Za sigurniji put do škole: Potpisani ugovori za postavljanje modernih semafora u šest općina Osječko-baranjske županije
Novi pješački semafori bit će postavljeni u šest općina Osječko-baranjske županije kako bi se povećala sigurnost djece kod škola i vrtića. U cilju povećanja prometne… Pročitaj više: Za sigurniji put do škole: Potpisani ugovori za postavljanje modernih semafora u šest općina Osječko-baranjske županije - Ekocid u Ravnim kotarima: Dubinska analiza skrivenih nalaza o opasnom otpadu u Benkovačkom Selu i prijetnji krškom podzemlju
Dok javnost sa strepnjom iščekuje rasplet jedne od najvećih ekoloških afera u novijoj hrvatskoj povijesti, a državni aparat umiruje građane tvrdnjama o zdravstvenoj ispravnosti pitke… Pročitaj više: Ekocid u Ravnim kotarima: Dubinska analiza skrivenih nalaza o opasnom otpadu u Benkovačkom Selu i prijetnji krškom podzemlju - Anatomija munjevitog udara: Kako je operacija ‘Medački džep’ spasila Gospić i stvorila misterij fantomske bitke
Operacija Medački džep pokrenuta je 1993. Saznajte sve o briljantnoj vojnoj taktici, žrtvama Domovinskog rata i kontroverzama oko ove oružane akcije. U rano jutro 9.… Pročitaj više: Anatomija munjevitog udara: Kako je operacija ‘Medački džep’ spasila Gospić i stvorila misterij fantomske bitke - Opasni otpad u Gospiću: Tko nas truje u ime pravne države?
Zamislite sljedeću scenu: točite čašu vode, umorni od svakodnevice, a iz slavine vas zapljusne “osvježavajući” miris paljene plastike, bolno vas podsjećajući da opasni otpad u… Pročitaj više: Opasni otpad u Gospiću: Tko nas truje u ime pravne države? - Pala u vodu zelena tranzicija: Počela je nemilosrdna bitka za Arktik i svjetsku dominaciju
Nova bitka za Arktik je počela. Analitičar Igor Dekanić otkriva kako su svjetske velesile, zbog nafte i plina, zaustavile energetsku tranziciju. Ugledni energetski analitičar i… Pročitaj više: Pala u vodu zelena tranzicija: Počela je nemilosrdna bitka za Arktik i svjetsku dominaciju










