Božićni Ustav – temelj moderne hrvatske države i raskid s totalitarnom prošlošću

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Na današnji dan, 22. prosinca 1990., Hrvatska je dobila svoj prvi ustav kao suverena i demokratska država

Božićni Ustav, proglašen 22. prosinca 1990. godine, označio je povijesni raskid s komunističkim sustavom i postavio temelje suverene, demokratske i europske Republike Hrvatske.

Dana 22. prosinca 1990. godine, uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana, Hrvatska je ispisala jednu od najvažnijih stranica svoje povijesti. Proglašenjem Ustava Republike Hrvatske, poznatog i kao Božićni Ustav, postavljen je čvrst pravni, politički i vrijednosni temelj moderne hrvatske države. Bio je to prvi ustav neovisne Republike Hrvatske i jasan znak konačnog raskida s jednostranačkim, komunističkim sustavom te povratka u krug suverenih europskih demokracija.

Put prema Ustavu započeo u ljeto 1990.

Proces donošenja Ustava započeo je u ljeto 1990. godine, u razdoblju dubokih političkih i društvenih promjena. Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske tada je donijelo odluku kojom je Saboru predložilo donošenje novog Ustava Republike Hrvatske. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. godine jednoglasno podržala sva tri tadašnja saborska vijeća – Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće – čime je otvoren put stvaranju najvišeg pravnog akta nove države.

Već u toj ranoj fazi jasno su postavljeni ključni ciljevi budućeg Ustava: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i svih njezinih građana, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnoga gospodarstva, uz puno poštovanje ljudskih prava i prava manjina.

Široko sudjelovanje u izradi najvišeg pravnog akta

Na izradi Ustava radila je Ustavotvorna komisija, sastavljena od istaknutih predstavnika političkog, pravnog, znanstvenog i kulturnog života. Poziv za sudjelovanje primilo je 229 osoba iz različitih društvenih slojeva, a njih 152 aktivno je sudjelovalo u radu Komisije, što svjedoči o širini i ozbiljnosti ustavotvornog procesa.

Povijesni trenutak na Markovu trgu

Na sam dan proglašenja, 22. prosinca 1990. godine u 9 sati, ispred Sabora Republike Hrvatske na Markovu trgu u Zagrebu, na jarbolu je svečano podignuta nova službena zastava Republike Hrvatske – povijesna hrvatska trobojnica s grbom, odnosno krunom od pet drevnih hrvatskih grbova. Točno u 10 sati započela je svečanost proglašenja Ustava, pred zastupnicima Sabora i brojnim uzvanicima.

Tada, predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan rekao je: “Ustavom se potvrđuje nacionalna samobitnost hrvatskoga naroda i definira Hrvatska kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država, zasnovana na suverenitetu njezinih građana i pravu na samoodređenje.

U ustavu je, u izvorišnim osnovama i normativnom dijelu potvrđena nacionalna samobitnost hrvatskoga naroda.

Hrvatska je definirana kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država.

Zasnovan je moderni politički sustav baziran na suverenitetu svih njezinih građana.

Polazeći od prirodnog i neotuđivog prava svakoga naroda na samoodređenje do odcjepljenja, Hrvatska će samostalno odlučivati o udruživanju u državne saveze i o istupanju iz njih.

U povijesnom govoru predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman naglasio je važnost tog čina riječima:

„Donošenje Ustava Republike Hrvatske izniman je povijesni čin, stoga što ovaj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom i zbog toga što on čini temelj u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske.“

Dodao je i da se novim Ustavom Hrvatska:

„ustavnopravno u potpunosti svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i povijesno uvijek pripadala.“

Tada je Ustavom odvojena zakonodavna, izvršna i sudska vlast, čime se jamčila se vladavina prava.

Najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, javna rasprava o novom Ustavu i projektu Ustavnog zakona te koncipiranje Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske su teme teksta.

Najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekovog okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.

Uvodno obrazloženje izvješća o javnoj raspravi o novom Ustavu i projektu Ustavnog zakona podnio je Vladimir Šeks. Više od 1.000 stranica različitih prijedloga i sugestija građana upućenih Ustavnoj komisiji, objedinjenih u dvije debele knjige, najbolje ilustrira obim javne rasprave i odnos građana prema novom Ustavu, istakao je Vladimir Šeks, predsjednik Ustavne komisije Sabora.

U koncipiranju Ustavnog zakona, Ustavna komisija polazila je od činjenice da je pripremljen Ustav suverene države Hrvatske sa jedne strane, ali i od činjenice sa druge strane da je Hrvatska još uvijek u sastavu SFRJ.

Ustavni zakon, što se tiče mogućnosti neposredne primjene pojedinih odredbi Ustava, povezuje tu primjenu sa okolnošću, da li jest ili nije potrebno donijeti odgovarajuće zakone za provedbu pojedinih ustavnih odredbi.

One ustavne odredbe koje se mogu neposredno primjenjivati, stupaju na snagu na dan proglašenja Ustava. A one ustavne odredbe koje zahtijevaju donošenje zakona, započinje sa primjenom faktično kad ti zakoni budu doneseni.”

Božićni Ustav – trajni simbol državnosti

Prvi saziv Hrvatskoga sabora, na zajedničkoj sjednici triju vijeća, 22. prosinca 1990. godine donio je Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske, čime je ispunio svoju povijesnu ustavotvornu ulogu. Budući da je Ustav donesen neposredno pred Božić, u narodu je ostao zapamćen kao Božićni Ustav – simbol novog početka, nade i slobode.

Danas, više od tri desetljeća kasnije, Božićni Ustav ostaje trajni podsjetnik na trenutak kada je Hrvatska pravno i simbolično zakoračila putem neovisnosti, demokracije i europske budućnosti.



Odgovori