Zagreb, 11. veljače 2026. – Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te ga uputila u Hrvatski sabor na prvo čitanje. Riječ je o zakonskim izmjenama kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s najnovijim direktivama i uredbama Europske unije u okviru Pakta o migracijama i azilu iz 2024. godine.
Prijedlog zakona članovima Vlade predstavio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, naglasivši kako se izmjenama u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva o utvrđivanju standarda za prihvat tražitelja međunarodne zaštite te osigurava provedba europskih uredbi koje čine temelj novog migracijskog okvira Europske unije.
Novi mehanizmi kontrole i mogućnost ograničenja kretanja
Jedna od važnijih novosti odnosi se na uspostavu internog mehanizma za kontrolu kvalitete prihvata tražitelja međunarodne zaštite, u skladu sa smjernicama Europske agencije za azil. Cilj je podizanje standarda postupanja i osiguravanje ujednačene prakse u sustavu prihvata.
Izmjenama se također uvodi mogućnost ograničenja slobode kretanja u posebnim slučajevima, primjerice radi zaštite javnog reda ili sprječavanja samovoljnog napuštanja prihvatilišta. Time se, kako je istaknuto, želi osigurati učinkovitije upravljanje migracijskim procesima i spriječiti zlouporabe sustava.
Obvezna rana integracija i učenje hrvatskog jezika
Zakon predviđa i obveznu ranu integraciju tražitelja međunarodne zaštite u hrvatsko društvo. Ona uključuje radionice kulturne orijentacije te tečajeve hrvatskog jezika.
Za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita uvodi se i jasna obveza polaganja ispita iz hrvatskog jezika – razine A1 u roku od jedne godine od stjecanja statusa, te razine A2 u roku od tri godine. Ova mjera usmjerena je na lakše uključivanje u društveni i radni život te prihvaćanje temeljnih vrijednosti hrvatskog društva.
Obvezna registracija u Eurodacu i izmjene Dublinskog postupka
U skladu s europskim propisima, uvodi se obveza registracije u sustav Eurodac svih osoba starijih od šest godina. Registracija uključuje uzimanje i pohranu otisaka prstiju te fotografija, kao i njihovu pretragu u zajedničkoj europskoj bazi podataka.
Propisuju se i kraći rokovi te širi kriteriji za utvrđivanje odgovorne države članice u okviru Dublinskog postupka, čime se nastoji ubrzati odlučivanje o zahtjevima za međunarodnu zaštitu i spriječiti višestruko podnošenje zahtjeva u različitim državama članicama.
Mehanizam solidarnosti i izuzeće Hrvatske
Pakt o migracijama i azilu predviđa obvezni mehanizam solidarnosti među državama članicama, koji može uključivati premještanje tražitelja međunarodne zaštite, financijske doprinose ili druge oblike potpore državama pod povećanim migracijskim pritiskom.
Ministar Božinović podsjetio je kako je Hrvatska za ovu godinu izuzeta od solidarnih doprinosa, što predstavlja priznanje dosadašnjim naporima u zaštiti vanjske granice Europske unije i upravljanju migracijama.
Obvezna granična procedura i lista sigurnih zemalja
Novim zakonskim rješenjima uvodi se i obvezna granična procedura azila za određene kategorije tražitelja međunarodne zaštite – one koji iznose lažne informacije, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja čiji je prag odobrenja međunarodne zaštite manji od 20 posto.
Predviđa se i uvođenje zajedničke europske liste sigurnih zemalja podrijetla, uz mogućnost donošenja i nacionalne liste. Primjena tih lista trebala bi ubrzati postupke odlučivanja i rasteretiti sustav.
Fleksibilnija pravila u slučaju masovnog priljeva
Zakon uvodi i fleksibilnija pravila postupanja u situacijama masovnog priljeva, instrumentalizacije migracija ili više sile. U takvim okolnostima omogućuju se dulji rokovi za obradu zahtjeva za međunarodnu zaštitu te aktiviranje mehanizama solidarne pomoći među državama članicama.
Zaključno, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te ga uputila Hrvatskom saboru na prvo čitanje, čime započinje parlamentarna rasprava o jednom od ključnih zakona u području migracijske politike i upravljanja azilnim sustavom.
- Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!”
Predsjednik Republike Zoran Milanović u Promini sudjelovao je na komemoraciji povodom Spomendana na poginule branitelje i civile prominskog kraja, gdje je odao počast žrtvama Domovinskog… Pročitaj više: Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!” - Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave!
Državni tajnik Darko Nekić na čelu organizacije 31. obljetnice Oluje i Dana hrvatskih branitelja Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 186. sjednici osnovala Organizacijski odbor… Pročitaj više: Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave! - “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar
U Zagrebu je 23. srpnja 1990. godine održan povijesni i ključni bilateralni sastanak između predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i vođe Srpske demokratske stranke… Pročitaj više: “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar - Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a?
Afera Pavlek izazvala je tektonski poremećaj u hrvatskom sportskom i institucionalnom prostoru. U koordiniranoj akciji istražnih tijela, uhićeni su visoki dužnosnici osumnjičeni za teška koruptivna… Pročitaj više: Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a? - Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti
Sredinom srpnja 1943. godine dogodio se stravičan pokolj u Lovreću, kada su okupatorske snage, nakon neuspjele vojne ofenzive, svoj bijes iskalile na nedužnim civilima Imotske… Pročitaj više: Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti - Bura oko OŠ Belišće se smirila: Poznato gdje će učenici na nastavu tijekom velike obnove!
Započeta višemilijunska obnova koju trenutno prolazi OŠ Belišće izazvala je početnu zabrinutost roditelja, no brzim kompromisom pronađen je model koji jamči nesmetano obrazovanje. Učenici će… Pročitaj više: Bura oko OŠ Belišće se smirila: Poznato gdje će učenici na nastavu tijekom velike obnove! - Tko štiti lovačka društva? Poljoprivrednici gube milijune dok divlje svinje slobodno šire zarazu.
Domaće svinjogojstvo našlo se na samom rubu bankrota. Dok se proizvođači grčevito bore za opstanak pod pritiskom uvozničkih lobija i nagomilanih gubitaka, afrička svinjska kuga… Pročitaj više: Tko štiti lovačka društva? Poljoprivrednici gube milijune dok divlje svinje slobodno šire zarazu. - KRAJ CESTE ZA TEMPIRANEBOMBE: ODUZIMANJE VOZILAKAO ZADNJA LINIJA OBRANE
Vožnja bez vozačke dozvole i pod teškim utjecajem alkohola pošast je na dalmatinskim cestama s kojom se sustav teško bori. Kada visoke novčane kazne više… Pročitaj više: KRAJ CESTE ZA TEMPIRANEBOMBE: ODUZIMANJE VOZILAKAO ZADNJA LINIJA OBRANE - Zajamčena prava i kontinuirana skrb: Potvrđen nastavak snažne potpore pripadnicima HVO-a
Na radnom sastanku visokih izaslanstava u Zagrebu, potvrđeno je kako trajna potpora HVO-u ostaje strateški prioritet institucija Republike Hrvatske. Uz naglasak na provedbu dosadašnjih projekata,… Pročitaj više: Zajamčena prava i kontinuirana skrb: Potvrđen nastavak snažne potpore pripadnicima HVO-a - Akcija Tišina: Krvavo slavonsko jutro i tragedija koja se ne zaboravlja
Na današnji dan, prije točno 35 godina, pokrenuta je Akcija Tišina, vojna operacija koja je trebala donijeti mir Vinkovcima, a završila je kao jedan od… Pročitaj više: Akcija Tišina: Krvavo slavonsko jutro i tragedija koja se ne zaboravlja
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
