Zagreb, 11. veljače 2026. – Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te ga uputila u Hrvatski sabor na prvo čitanje. Riječ je o zakonskim izmjenama kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s najnovijim direktivama i uredbama Europske unije u okviru Pakta o migracijama i azilu iz 2024. godine.
Prijedlog zakona članovima Vlade predstavio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, naglasivši kako se izmjenama u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva o utvrđivanju standarda za prihvat tražitelja međunarodne zaštite te osigurava provedba europskih uredbi koje čine temelj novog migracijskog okvira Europske unije.
Novi mehanizmi kontrole i mogućnost ograničenja kretanja
Jedna od važnijih novosti odnosi se na uspostavu internog mehanizma za kontrolu kvalitete prihvata tražitelja međunarodne zaštite, u skladu sa smjernicama Europske agencije za azil. Cilj je podizanje standarda postupanja i osiguravanje ujednačene prakse u sustavu prihvata.
Izmjenama se također uvodi mogućnost ograničenja slobode kretanja u posebnim slučajevima, primjerice radi zaštite javnog reda ili sprječavanja samovoljnog napuštanja prihvatilišta. Time se, kako je istaknuto, želi osigurati učinkovitije upravljanje migracijskim procesima i spriječiti zlouporabe sustava.
Obvezna rana integracija i učenje hrvatskog jezika
Zakon predviđa i obveznu ranu integraciju tražitelja međunarodne zaštite u hrvatsko društvo. Ona uključuje radionice kulturne orijentacije te tečajeve hrvatskog jezika.
Za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita uvodi se i jasna obveza polaganja ispita iz hrvatskog jezika – razine A1 u roku od jedne godine od stjecanja statusa, te razine A2 u roku od tri godine. Ova mjera usmjerena je na lakše uključivanje u društveni i radni život te prihvaćanje temeljnih vrijednosti hrvatskog društva.
Obvezna registracija u Eurodacu i izmjene Dublinskog postupka
U skladu s europskim propisima, uvodi se obveza registracije u sustav Eurodac svih osoba starijih od šest godina. Registracija uključuje uzimanje i pohranu otisaka prstiju te fotografija, kao i njihovu pretragu u zajedničkoj europskoj bazi podataka.
Propisuju se i kraći rokovi te širi kriteriji za utvrđivanje odgovorne države članice u okviru Dublinskog postupka, čime se nastoji ubrzati odlučivanje o zahtjevima za međunarodnu zaštitu i spriječiti višestruko podnošenje zahtjeva u različitim državama članicama.
Mehanizam solidarnosti i izuzeće Hrvatske
Pakt o migracijama i azilu predviđa obvezni mehanizam solidarnosti među državama članicama, koji može uključivati premještanje tražitelja međunarodne zaštite, financijske doprinose ili druge oblike potpore državama pod povećanim migracijskim pritiskom.
Ministar Božinović podsjetio je kako je Hrvatska za ovu godinu izuzeta od solidarnih doprinosa, što predstavlja priznanje dosadašnjim naporima u zaštiti vanjske granice Europske unije i upravljanju migracijama.
Obvezna granična procedura i lista sigurnih zemalja
Novim zakonskim rješenjima uvodi se i obvezna granična procedura azila za određene kategorije tražitelja međunarodne zaštite – one koji iznose lažne informacije, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja čiji je prag odobrenja međunarodne zaštite manji od 20 posto.
Predviđa se i uvođenje zajedničke europske liste sigurnih zemalja podrijetla, uz mogućnost donošenja i nacionalne liste. Primjena tih lista trebala bi ubrzati postupke odlučivanja i rasteretiti sustav.
Fleksibilnija pravila u slučaju masovnog priljeva
Zakon uvodi i fleksibilnija pravila postupanja u situacijama masovnog priljeva, instrumentalizacije migracija ili više sile. U takvim okolnostima omogućuju se dulji rokovi za obradu zahtjeva za međunarodnu zaštitu te aktiviranje mehanizama solidarne pomoći među državama članicama.
Zaključno, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te ga uputila Hrvatskom saboru na prvo čitanje, čime započinje parlamentarna rasprava o jednom od ključnih zakona u području migracijske politike i upravljanja azilnim sustavom.
- Biti Hrvat u Hrvatskoj: Povijesna trauma i prešućena istina
Dok službene obljetnice 14. travnja slave kao dan pobjede, za mnoge obitelji u Slavoniji taj datum označava početak desetljeća šutnje i nepoznatih grobišta. U sjeni… Pročitaj više: Biti Hrvat u Hrvatskoj: Povijesna trauma i prešućena istina - Svjetsko gospodarstvo u sjeni rata: MMF upozorava na neviđenu energetsku krizu
MMF upozorava na globalnu krizu zbog rata na Bliskom istoku. U Hrvatskoj inflacija skače na 4,4 %, dok gospodarski rast usporava na 2,7 %. Pročitajte… Pročitaj više: Svjetsko gospodarstvo u sjeni rata: MMF upozorava na neviđenu energetsku krizu - Brijest: uhićen 65-godišnjak zbog pokušaja ubojstva
U Brijestu kod Osijeka uhićen je 65-godišnjak zbog sumnje na pokušaj teškog ubojstva, a istraga i dalje traje pod nadzorom policije. Nakon jučerašnjeg dramatičnog događaja… Pročitaj više: Brijest: uhićen 65-godišnjak zbog pokušaja ubojstva - Anušić: Jeftiniji brodovi ili politički rizik?
Izjava Ivan Anušić da će država dovršiti ophodne brodove jeftinije od Brodosplita otvara pitanje vjerodostojnosti, realnosti troškova i budućnosti domaće vojne industrije Izjava potpredsjednika Vlade… Pročitaj više: Anušić: Jeftiniji brodovi ili politički rizik? - Političke napetosti na Odboru: spor oko Vrhovnog suda
Na 37. sjednici saborskog Odbora za pravosuđe otvorena su ključna zakonodavna pitanja, ali i produbljen politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji je ponovno… Pročitaj više: Političke napetosti na Odboru: spor oko Vrhovnog suda - Završetak spora oko Bleiburškog polja – PBV upisan kao vlasnik
Upis vlasništva nad Bleiburškim poljem na Počasni bleiburški vod označava važan pravni i simbolički trenutak, nakon godina sporova, političkih prijepora i neizvjesnosti. Dana 13. travnja… Pročitaj više: Završetak spora oko Bleiburškog polja – PBV upisan kao vlasnik - Osijek 1945.: oslobođenje ili početak šutnje?
Ulazak partizanskih postrojbi u Osijek 1945. godine u službenim je izvješćima označen kao oslobođenje, no brojna svjedočanstva i dokumenti ukazuju na razdoblje straha, likvidacija i… Pročitaj više: Osijek 1945.: oslobođenje ili početak šutnje? - Vukovar: 81 godina od komunističkih zločina i poruka nade
U Vukovaru je obilježena 81. obljetnica komunističkih zločina nad nevinim civilima, uz snažne poruke o potrebi očuvanja istine, kulture sjećanja i kršćanske nade koja nadilazi… Pročitaj više: Vukovar: 81 godina od komunističkih zločina i poruka nade - USKOK: Optužnica za krijumčarenje duhana i cigareta
USKOK je pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv šestorice hrvatskih državljana zbog organiziranog krijumčarenja duhana i cigareta, pri čemu je ostvarena znatna nezakonita… Pročitaj više: USKOK: Optužnica za krijumčarenje duhana i cigareta - PAPA LAV XIV. ZAPOČEO POVIJESNO APOSTOLSKO PUTOVANJE U AFRIKU
Dolaskom Papa Lav XIV. u Alžir započelo je povijesno apostolsko putovanje obilježeno snažnim porukama mira, dijaloga i socijalne pravde. U susretu s predsjednikom Abdelmadjid Tebboune… Pročitaj više: PAPA LAV XIV. ZAPOČEO POVIJESNO APOSTOLSKO PUTOVANJE U AFRIKU
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
