ZAGREB, 5. ožujka 2026. – Svaki treći učenik viših razreda osnovne škole barem jednom na mjesec doživi nasilje na internetu, a svaki četvrti priznaje da se nasilno ponaša online, pokazalo je istraživanje o vršnjačkom i digitalnom nasilju koje su proveli Centar za sigurniji internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.
U nacionalnom istraživanju, u okviru međunarodnog projekta “deShame Hrvatska”, sudjelovalo je 1727 učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole.
Ono je utvrdilo da svaki treći učenik (34,2%) doživljava nasilna online ponašanja barem jednom mjesečno, a svaki četvrti učenik (24,1%) priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu, čime, ističe se, nasilje više nije rijetkost nego postaje zabrinjavajuće normalizirano ponašanje.
Seksualizirani sadržaji
Gotovo svako sedmo dijete (14,8%) u osnovnoj školi barem je jednom dogovorilo susret uživo s osobom koju je upoznalo preko interneta, što raste s dobi, pa je u 7. razredu takve susrete dogovorilo 19,3 posto učenika.
Slanje samogeneriranih sadržaja pojavljuje se već u 5. razredu, a ono što se ističe kao posebno alarmantno je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom.
Svako treće dijete u 8. razredu prima seksualizirane sadržaje od osobe koju poznaje.
Nasilje među djecom u školama
Gotovo sva djeca doživljavaju nasilje u školi, a polovica njih priznaje da ga i sami čine. Podaci su pokazali da je 4 od 5 učenika ili njih 82,4% izjavilo da su barem jednom bili izloženi nekom obliku vršnjačkog nasilja, a značajan broj učenika pri tom ima i iskustvo počinitelja. Tako više od polovice učenika ili 54,3 posto priznaje da su barem jednom počinili neki oblik nasilja.
Kada je riječ o neprimjerenom seksualiziranom ponašanju među vršnjacima čak 19,6 posto učenika izjavilo je da su barem jednom doživjeli da ih netko dodiruje po tijelu na neugodan način, a 10 posto učenika priznaje da su takvo ponašanje činili. Stanje je posebno alarmantno u 5. razredu gdje gotovo svaki šesti učenik izjavljuje da je imalo takva iskustva.
Prvi mobitel s osam godina
Prema rezultatima istraživanja prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je osam godina, a s deset godina otvaraju prve profile na društvenim mrežama. To znači, ističe se u istraživanju, da najmanje 50 posto učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil.
Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od sedam sati na dan na internetu, a najčešće koriste TikTok, Snapchat i YouTube. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako je istraživanje pokazalo da još nije dominantna mreža kao među srednjoškolcima.
U istraživanju se posebno ocijenilo zabrinjavajućim da čak 23,5 posto učenika ima javne profile već u osnovnoj školi čime se izlažu rizicima. Djevojčice su pritom opreznije, pa njih 50,1 posto ima u potpunosti privatne profile, dok je to slučaj kod 29,5 posto dječaka. Gotovo polovica djece (49,4%) koristi samo jedan profil, a njih 7,7 posto uopće nema profil na društvenim mrežama.
Reakcija djece na nasilje
Zabrinjava podatak, ističe se u istraživanju, da bi velik broj djece nasilje radije prešutio nego podijelio s odraslima. Iako većina učenika navodi da bi se u slučaju nasilja uživo obratila roditeljima (87,6%) ili nastavnicima (86,8%), čak 64,1 posto učenika priznaje da za nasilje ne bi nikom reklo, što otkriva veliki jaz između deklarativnog povjerenja i stvarne spremnosti da potraže pomoć.
U digitalnom prostoru problem je još izraženiji, pa 54,2 posto djece izjavljuje da nikome ne bi rekli da su doživjeli online nasilje i radije se odlučuju za blokiranje počinitelja (72,3%) ili prijavljivanje platformama (66,2%) nego da traže pomoć odraslih.
Istraživanje je pokazalo i da se svako peto dijete osjeća ranjivo, ugroženo ili neprihvaćeno od vršnjaka, a iskazuju i nezadovoljstvo školom. Zabrinjava, ističe se, da se čak 19,8 posto učenika u školi ne osjeća sigurnim, dok se svaki osmi učenik osjeća nesigurno na putu do škole.
Značaj udio djece, njih između 15 i 27 posto osjeća se bez oslonca. Svaki sedmi učenik nema povjerenje da će mu nastavnici pomoći u problematskim situacijama, a gotovo 27 posto smatra da im u slučaju problema ne bi pomogli njihovi vršnjaci.
Među preporukama koje je dalo ovo istraživanje ističe se što ranija prevencija, posebna usmjerenost na ranjivu skupinu, prijavljivanje nasilja, ciljano razvijene edukacije i zajedničko djelovanje odraslih i vršnjaka.
Osim Centra za sigurniji internet i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u istraživačkom timu sudjelovali su profesori s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
HINA
- Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva!
Afrička svinjska kuga zahtijeva zajednički odgovor institucija. Saznajte koje su nove mjere nadzora i zaštite domaće proizvodnje. OSIJEK – Ministar poljoprivrede David Vlajčić održao je… Pročitaj više: Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva! - Pod okriljem noći nestale puške i oprema: Tko stoji iza drske pljačke u Đakovu teške 150.000 eura?
Nezapamćena provala u Đakovu šokirala je građane; ukradeno je oružje i oprema, a materijalna šteta iznosi vrtoglavih 150.000 eura. Nepoznati počinitelj, ili više njih, izveli… Pročitaj više: Pod okriljem noći nestale puške i oprema: Tko stoji iza drske pljačke u Đakovu teške 150.000 eura? - Krvavi pijesak Zapadne pustinje: Kronologija otmice i stradavanja nedužnog hrvatskog radnika
Tomislav Salopek, hrvatski stručnjak za topografiju, postao je nedužna žrtva asimetričnog ratovanja u Egiptu. Njegova mučna sudbina šokirala je svijet, a ovaj tekst donosi detaljnu… Pročitaj više: Krvavi pijesak Zapadne pustinje: Kronologija otmice i stradavanja nedužnog hrvatskog radnika - Pravila ispred taštine: Požari u Francuskoj dokazali da hrvatski državni vrh ipak može funkcionirati
Vlada Republike Hrvatske odobrila je hitnu pomoć Francuskoj, uputivši protupožarni zrakoplov i vojne posade kako bi se obranili od vatrene stihije. Navikli smo, već pomalo… Pročitaj više: Pravila ispred taštine: Požari u Francuskoj dokazali da hrvatski državni vrh ipak može funkcionirati - Oružje na Peščenici: Uhićen 76-godišnjak zbog nasilja i skrivenog arsenala
Otkriveno je ilegalno oružje na Peščenici nakon prijave za nasilje. Policija je privela 76-godišnjaka u čijoj je kući pronađen vojni arsenal. Zagrebačka policija uhitila je… Pročitaj više: Oružje na Peščenici: Uhićen 76-godišnjak zbog nasilja i skrivenog arsenala - Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!”
Predsjednik Republike Zoran Milanović u Promini sudjelovao je na komemoraciji povodom Spomendana na poginule branitelje i civile prominskog kraja, gdje je odao počast žrtvama Domovinskog… Pročitaj više: Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!” - Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave!
Državni tajnik Darko Nekić na čelu organizacije 31. obljetnice Oluje i Dana hrvatskih branitelja Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 186. sjednici osnovala Organizacijski odbor… Pročitaj više: Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave! - “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar
U Zagrebu je 23. srpnja 1990. godine održan povijesni i ključni bilateralni sastanak između predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i vođe Srpske demokratske stranke… Pročitaj više: “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar - Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a?
Afera Pavlek izazvala je tektonski poremećaj u hrvatskom sportskom i institucionalnom prostoru. U koordiniranoj akciji istražnih tijela, uhićeni su visoki dužnosnici osumnjičeni za teška koruptivna… Pročitaj više: Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a? - Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti
Sredinom srpnja 1943. godine dogodio se stravičan pokolj u Lovreću, kada su okupatorske snage, nakon neuspjele vojne ofenzive, svoj bijes iskalile na nedužnim civilima Imotske… Pročitaj više: Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti
