ZAGREB, 5. ožujka 2026. – Svaki treći učenik viših razreda osnovne škole barem jednom na mjesec doživi nasilje na internetu, a svaki četvrti priznaje da se nasilno ponaša online, pokazalo je istraživanje o vršnjačkom i digitalnom nasilju koje su proveli Centar za sigurniji internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.
U nacionalnom istraživanju, u okviru međunarodnog projekta “deShame Hrvatska”, sudjelovalo je 1727 učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole.
Ono je utvrdilo da svaki treći učenik (34,2%) doživljava nasilna online ponašanja barem jednom mjesečno, a svaki četvrti učenik (24,1%) priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu, čime, ističe se, nasilje više nije rijetkost nego postaje zabrinjavajuće normalizirano ponašanje.
Seksualizirani sadržaji
Gotovo svako sedmo dijete (14,8%) u osnovnoj školi barem je jednom dogovorilo susret uživo s osobom koju je upoznalo preko interneta, što raste s dobi, pa je u 7. razredu takve susrete dogovorilo 19,3 posto učenika.
Slanje samogeneriranih sadržaja pojavljuje se već u 5. razredu, a ono što se ističe kao posebno alarmantno je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom.
Svako treće dijete u 8. razredu prima seksualizirane sadržaje od osobe koju poznaje.
Nasilje među djecom u školama
Gotovo sva djeca doživljavaju nasilje u školi, a polovica njih priznaje da ga i sami čine. Podaci su pokazali da je 4 od 5 učenika ili njih 82,4% izjavilo da su barem jednom bili izloženi nekom obliku vršnjačkog nasilja, a značajan broj učenika pri tom ima i iskustvo počinitelja. Tako više od polovice učenika ili 54,3 posto priznaje da su barem jednom počinili neki oblik nasilja.
Kada je riječ o neprimjerenom seksualiziranom ponašanju među vršnjacima čak 19,6 posto učenika izjavilo je da su barem jednom doživjeli da ih netko dodiruje po tijelu na neugodan način, a 10 posto učenika priznaje da su takvo ponašanje činili. Stanje je posebno alarmantno u 5. razredu gdje gotovo svaki šesti učenik izjavljuje da je imalo takva iskustva.
Prvi mobitel s osam godina
Prema rezultatima istraživanja prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je osam godina, a s deset godina otvaraju prve profile na društvenim mrežama. To znači, ističe se u istraživanju, da najmanje 50 posto učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil.
Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od sedam sati na dan na internetu, a najčešće koriste TikTok, Snapchat i YouTube. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako je istraživanje pokazalo da još nije dominantna mreža kao među srednjoškolcima.
U istraživanju se posebno ocijenilo zabrinjavajućim da čak 23,5 posto učenika ima javne profile već u osnovnoj školi čime se izlažu rizicima. Djevojčice su pritom opreznije, pa njih 50,1 posto ima u potpunosti privatne profile, dok je to slučaj kod 29,5 posto dječaka. Gotovo polovica djece (49,4%) koristi samo jedan profil, a njih 7,7 posto uopće nema profil na društvenim mrežama.
Reakcija djece na nasilje
Zabrinjava podatak, ističe se u istraživanju, da bi velik broj djece nasilje radije prešutio nego podijelio s odraslima. Iako većina učenika navodi da bi se u slučaju nasilja uživo obratila roditeljima (87,6%) ili nastavnicima (86,8%), čak 64,1 posto učenika priznaje da za nasilje ne bi nikom reklo, što otkriva veliki jaz između deklarativnog povjerenja i stvarne spremnosti da potraže pomoć.
U digitalnom prostoru problem je još izraženiji, pa 54,2 posto djece izjavljuje da nikome ne bi rekli da su doživjeli online nasilje i radije se odlučuju za blokiranje počinitelja (72,3%) ili prijavljivanje platformama (66,2%) nego da traže pomoć odraslih.
Istraživanje je pokazalo i da se svako peto dijete osjeća ranjivo, ugroženo ili neprihvaćeno od vršnjaka, a iskazuju i nezadovoljstvo školom. Zabrinjava, ističe se, da se čak 19,8 posto učenika u školi ne osjeća sigurnim, dok se svaki osmi učenik osjeća nesigurno na putu do škole.
Značaj udio djece, njih između 15 i 27 posto osjeća se bez oslonca. Svaki sedmi učenik nema povjerenje da će mu nastavnici pomoći u problematskim situacijama, a gotovo 27 posto smatra da im u slučaju problema ne bi pomogli njihovi vršnjaci.
Među preporukama koje je dalo ovo istraživanje ističe se što ranija prevencija, posebna usmjerenost na ranjivu skupinu, prijavljivanje nasilja, ciljano razvijene edukacije i zajedničko djelovanje odraslih i vršnjaka.
Osim Centra za sigurniji internet i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u istraživačkom timu sudjelovali su profesori s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
HINA
- USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH - Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave
Uz polaganje vijenaca, sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i najavu snažnog investicijskog ciklusa, danas je svečano započeo Dan Osječko-baranjske županije. I dok čelnici Županije i… Pročitaj više: Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave - Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona krajem kolovoza u Gradu Heroju pokazala je da domoljublje briše političke podjele, ali i ponovno ogolila one kojima hrvatski… Pročitaj više: Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
