Parlamentarni samit Inicijative triju mora u Zagrebu okupio je visoke političke predstavnike iz cijele Europe, potvrdivši važnost zajedničkog djelovanja u vremenu geopolitičkih izazova. Usvajanjem zajedničke izjave naglašena je potreba jačanja povezanosti, energetske sigurnosti i parlamentarne suradnje, uz jasnu potporu Ukrajini i stabilnosti europskog prostora.
ZAGREB, 25. ožujak 2026. – – U vremenu rastućih geopolitičkih napetosti i sve izraženijih sigurnosnih izazova, hrvatska metropola postala je središte političkog dijaloga srednje i istočne Europe. Parlamentarni samit Inicijative triju mora okupio je u Zagrebu čelnike zakonodavnih tijela, predstavnike vlada i međunarodne partnere, potvrđujući važnost zajedničkog djelovanja u izgradnji otpornije i povezanije Europe.
U uvodnom obraćanju, domaćini su uputili toplu dobrodošlicu sudionicima, naglašavajući simboliku Hrvatske kao prostora susreta srednje Europe, Mediterana i jugoistočne Europe. Samit je otvoren porukom kako je upravo suradnja temelj buduće stabilnosti i razvoja regije.
Desetljeće inicijative i nova geopolitička realnost
Inicijativa triju mora, pokrenuta 2015. godine kao političko-gospodarska platforma, danas okuplja 13 država članica, uz dodatne pridružene sudionike i strateške partnere. Tijekom prvog desetljeća postojanja, inicijativa se profilirala kao važan okvir za razvoj prometne, energetske i digitalne infrastrukture.
Danas, kako je istaknuto na samitu, ova regija obuhvaća gotovo trećinu teritorija Europske unije i više od četvrtine njezina stanovništva, uz status najbrže rastućeg dijela Unije. No, uz prilike dolazi i odgovornost – osobito u kontekstu sve češćih globalnih sukoba i narušenih međunarodnih odnosa.
Ratovi u svijetu, uključujući sukobe na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, snažno utječu na sigurnost Europe. Sudionici su upozorili kako moderni sukobi ne ostaju lokalizirani, već se prelijevaju kroz energetske tokove, tržišta i opskrbne lance, čime izravno utječu na svakodnevni život građana.
Infrastruktura kao temelj sigurnosti i razvoja
Jedna od ključnih poruka samita odnosi se na stratešku važnost infrastrukture. Luke, prometni koridori, energetske mreže i digitalna povezanost nisu više samo razvojni projekti, već instrumenti sigurnosti i političke moći.
Posebno je istaknuta uloga Hrvatske kao važnog prometnog i energetskog čvorišta. Projekti poput LNG terminala na Krku, Jadranskog plinovoda te modernizacije luke Rijeka potvrđuju ambiciju Hrvatske da postane ključna ulazna točka za energiju i robu prema srednjoj Europi.
Uz razvijenu mrežu autocesta, naglasak se stavlja na buduća ulaganja u željezničku infrastrukturu, koja bi trebala dodatno ojačati regionalnu povezanost.
Na razini cijele inicijative, istaknuti su i veliki infrastrukturni projekti poput plinovoda BRUA, prometnih koridora Via Baltica i Via Carpatia te željezničkog pravca Rail to Sea, koji povezuju Baltik, Crno more i Jadran u jedinstveni prometno-energetski prostor.
Uloga parlamenata: stabilnost iznad političkih ciklusa
Važan segment rasprave bio je usmjeren na ulogu parlamenata u provedbi strateških ciljeva. Istaknuto je kako upravo zakonodavna tijela osiguravaju kontinuitet i stabilnost projekata, neovisno o promjenama vlasti.
Dok vlade definiraju smjer razvoja, parlamenti su ti koji donose zakone, odobravaju financijska sredstva i osiguravaju političku potporu dugoročnim projektima. Upravo zato, naglašena je potreba za snažnijom parlamentarnom suradnjom unutar same inicijative.
Međunarodna partnerstva i šira perspektiva
Sudionici samita posebno su naglasili važnost transatlantske suradnje, osobito u području energetske sigurnosti i novih tehnologija. Uz to, inicijativa se sve više pozicionira i u širem globalnom kontekstu, kroz povezivanje s projektima poput gospodarskih koridora između Europe, Bliskog istoka i Azije.
Prisutnost partnera iz Turske, Azerbajdžana i Egipta dodatno potvrđuje rastući međunarodni značaj inicijative.
Plenković na samitu u Zagrebu: „Inicijativa triju mora danas je stup europske otpornosti i sigurnosti“
Na početku obraćanja, premijer je zahvalio predsjedniku Hrvatskoga sabora na organizaciji skupa te pozdravio visoke uzvanike, među kojima i povjerenicu Europske komisije za Mediteran i demografsku politiku Dubravku Šuicu, kao i predstavnike parlamentarnih izaslanstava i diplomatskog zbora.
„Europa se mijenja – ova regija postaje njezina okosnica“
Plenković je istaknuo kako se samit održava u trenutku dubokih geopolitičkih promjena, na prijelazu u drugo desetljeće postojanja inicijative.
„Danas je više nego jasno da Inicijativa triju mora nije samo razvojni projekt, već strateški okvir za jačanje europske otpornosti“, poručio je premijer.
Podsjetio je kako je inicijativa započela kao odgovor na infrastrukturne nedostatke na pravcu sjever–jug, ali se u međuvremenu razvila u široku platformu koja povezuje sigurnost, gospodarstvo i energetiku.
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i globalnih sigurnosnih izazova, naglasio je da se geopolitička karta Europe ubrzano mijenja.
„Ova regija više nije europska periferija – ona je danas okosnica europske sigurnosti i motor gospodarskog rasta“, istaknuo je.
Regija od 120 milijuna ljudi i golemog gospodarskog potencijala
Inicijativa danas okuplja 13 država članica Europske unije, od Estonije do Grčke, uz sudjelovanje partnerskih zemalja poput Ukrajine i Moldove, kao i država jugoistočne Europe.
Strateški partneri uključuju Sjedinjene Američke Države, Njemačku, Japan i Europsku komisiju, što dodatno potvrđuje njezin međunarodni značaj.
Riječ je o prostoru s više od 120 milijuna stanovnika – odnosno oko 160 milijuna s pridruženim partnerima – i ukupnim BDP-om većim od 3,5 bilijuna eura.
Energetska sigurnost: Hrvatska kao ključni igrač
Govoreći o energetskoj sigurnosti, Plenković je naglasio kako je ovisnost o pojedinim izvorima energije pokazala svoje slabosti, osobito u kontekstu nedavnih kriza.
„Diversifikacija je ključna“, poručio je, dodajući kako Hrvatska daje konkretan doprinos kroz strateške projekte.
Posebno je istaknuo LNG terminal na otoku Krku i Jadranski plinovod kao temelje energetske sigurnosti srednje i jugoistočne Europe, naglasivši da njihovi kapaciteti nadilaze nacionalne potrebe i osiguravaju opskrbu za širu regiju.
Uz to, ulaganja u elektroenergetske mreže, interkonekcije i obnovljive izvore energije dodatno jačaju otpornost Europe.
„To nisu samo gospodarski projekti – to su stupovi sigurnosti u vremenu stalnih geopolitičkih kriza“, naglasio je premijer.
Promet i digitalna infrastruktura – dvostruka svrha
U području prometa, Plenković je istaknuo važnost razvoja koridora sjever–jug koji skraćuju opskrbne lance i povećavaju mobilnost.
Naglasio je kako moderna infrastruktura mora imati dvostruku funkciju – poticati gospodarski rast u mirnim vremenima, ali i omogućiti brzu reakciju u kriznim situacijama.
Hrvatsku je pritom opisao kao „vrata Mediterana prema srednjoj Europi“, istaknuvši važnost njezina geostrateškog položaja i prometnih koridora koji se sijeku na hrvatskom teritoriju.
Suradnja kao temelj snage inicijative
Premijer je naglasio kako snaga Inicijative triju mora ne leži u pojedinačnim državama, već u zajedničkom djelovanju.
„Od digitalnog vodstva Estonije do energetskih poveznica Litve i luka Grčke i Rumunjske – upravo ta mreža suradnje čini inicijativu otpornom i relevantnom“, rekao je.
Tijekom hrvatskog predsjedanja, fokus je stavljen na tri ključna prioriteta: razvoj prometne, energetske i digitalne infrastrukture, povezivanje s globalnim inicijativama te jačanje suradnje sa strateškim partnerima i financijskim institucijama.
Ključna uloga parlamenata i pogled prema Dubrovniku
Posebno je naglašena važnost parlamentarne dimenzije inicijative, uz zahvalnost predsjedniku Sabora na njezinu jačanju.
„Parlamenti osiguravaju pravni okvir, politički kontinuitet i proračunsku potporu“, istaknuo je Plenković.
Najavio je i nadolazeći samit šefova država i vlada koji će se održati 28. i 29. travnja u Dubrovniku, uz snažnu prisutnost međunarodnih partnera i poslovne zajednice.
Paralelno će se održati poslovni forum usmjeren na konkretne projekte i mobilizaciju privatnog kapitala, što je označeno kao jedan od ključnih prioriteta.
„Europa koja je povezana iznutra – jača je izvana“
Zaključno, premijer je poručio kako je potencijal regije iznimno velik, ali i da zahtijeva značajna ulaganja – procijenjena na oko 650 milijardi eura.
„Prilika je ogromna, a vrijeme je sada“, naglasio je.
Istaknuo je kako Inicijativa triju mora ne zamjenjuje postojeće europske strukture, već ih nadopunjuje, jača koheziju i doprinosi strateškoj autonomiji Europe.
„Naš je zadatak jasan – učiniti inicijativu okvirom koji donosi konkretne rezultate, potiče ulaganja i jača stabilnost i prosperitet Europe“, zaključio je Plenković, poručivši da će Hrvatska ostati aktivan, pouzdan i predan partner.
Na parlamentarnom samitu Inicijative triju mora u Zagrebu sudionicima se obratio i potpredsjednik poljskog Sejma, donjeg doma parlamenta Poljske, Szymon Hołownia, istaknuvši kako Europa više nema luksuz čekanja te da je došlo vrijeme za konkretne poteze i jačanje zajedničke sigurnosti.
Kao predstavnik Poljske, jedne od suosnivačica inicijative, Hołownia je naglasio važnost međunarodne suradnje, ali i potrebu za redefiniranjem postojećih formata u kontekstu sve složenijih globalnih okolnosti.
„Nije pitanje koliko imamo inicijativa, nego što s njima činimo“
U uvodnom dijelu obraćanja osvrnuo se na mnoštvo postojećih regionalnih i međunarodnih platformi, poput različitih trilateralnih formata i sigurnosnih inicijativa, postavljajući ključno pitanje:
„Je li nam potrebno još sastanaka, još samita i dokumenata – ili nam treba konkretno djelovanje?“
Odgovor je, kako je naglasio, jasan – Europa se nalazi u kriznom razdoblju koje zahtijeva jedinstvo, odlučnost i novu viziju.
„Ne trebaju nam samo političari koji žele pobijediti na izborima, nego ljudi koji imaju hrabrosti osmisliti novu strategiju i novu maštu za Europu“, poručio je.
Desetljeće kriza oblikovalo novu stvarnost
Podsjetio je kako su predsjednici Andrzej Duda i Kolinda Grabar-Kitarović prije deset godina pokrenuli inicijativu, ne sluteći kakvi će izazovi obilježiti sljedeće razdoblje.
„Nismo tada znali da ćemo se suočiti s tolikim krizama – od pandemije COVID-19, preko migracijskih izazova i posljedica financijske krize, do klimatskih promjena i rata u Ukrajini“, rekao je.
Istaknuo je i osobnu dimenziju tih promjena, navodeći primjer svoje kćeri koja je, kako kaže, već s 18 godina svjedočila nizu globalnih kriza koje su oblikovale suvremeni svijet.
Nova os Europe: od sjevera prema jugu
Hołownia je posebno naglasio kako tradicionalna os zapad–istok više nije dovoljna za očuvanje stabilnosti i mira.
„Ako želimo dugoročnu sigurnost, moramo graditi novu os – sjever–jug“, poručio je, istaknuvši upravo Inicijativu triju mora kao ključni okvir za takav pristup.
Prema njegovim riječima, riječ je o stvaranju strateške linije koja povezuje nordijske i baltičke zemlje s jugoistočnom Europom, Turskom, pa čak i šire – prema Sjevernoj Africi.
„Danas živimo u globalnom selu – povezani smo više nego ikada prije“, upozorio je.
„Ovo nije vrijeme za pripreme – nego za akciju“
U središtu njegova govora bila je poruka o nužnosti prelaska s planiranja na provedbu.
„Ovo nije vrijeme za pripreme. Ovo je vrijeme za djelovanje“, naglasio je, pozvavši države sudionice da ideje pretvore u konkretne projekte.
Posebno je pozdravio činjenicu da se inicijativa više ne odvija samo na predsjedničkoj razini, već uključuje i vlade, uz najavu nadolazećeg sastanka u Dubrovniku.
Ključna uloga parlamenata i odbora
Velik dio govora posvetio je ulozi parlamenata, istaknuvši kako zakonodavna tijela nisu samo mjesta rasprave, već ključni nositelji političke moći.
„Mi donosimo proračune. Mi donosimo zakone. Parlamenti imaju stvarnu moć“, poručio je.
Predložio je i konkretne korake za jačanje parlamentarne dimenzije inicijative, uključujući intenzivniju suradnju među parlamentarnim odborima – osobito onima za vanjsku politiku, infrastrukturu i obranu.
„Vrijeme je da napravimo korak naprijed i uključimo odbore kao važan operativni element ove inicijative“, dodao je.
Investicije i konkretni rezultati – ključ povjerenja građana
Hołownia je upozorio kako regija, unatoč značajnom udjelu u europskom stanovništvu, i dalje zaostaje u investicijama, uz procijenjeni infrastrukturni jaz od oko bilijun eura.
Naglasio je kako građani očekuju konkretne rezultate, osobito u kontekstu rasta cijena energije i troškova života.
„Ljudi gledaju cijene na benzinskim postajama i pitaju se – što im mi možemo ponuditi?“, rekao je.
„Zajedno možemo više“
Zaključno, potpredsjednik poljskog Sejma poručio je kako Inicijativa triju mora mora postati učinkovit odgovor na suvremene krize.
„Vjerujem da zajedno možemo učiniti više. Ova inicijativa mora biti snažniji i konkretniji odgovor na izazove s kojima se suočavamo“, zaključio je Hołownia, pozvavši na jedinstvo, odlučnost i brže djelovanje u interesu građana Europe.
Zajednička izjava sa samita u Zagrebu: Parlamenti potvrđuju jedinstvo, potporu Ukrajini i jačanje Inicijative triju mora
Uoči završnog obraćanja potpredsjednika Hrvatskoga sabora Željko Rainer, sudionicima parlamentarnog samita Inicijative triju mora predstavljeni su ključni naglasci zajedničke izjave predsjednika parlamenata i visokih parlamentarnih predstavnika država sudionica.
Hrvatski sabor pritom je izrazio zahvalnost svim parlamentima uključenima u inicijativu na konstruktivnim prijedlozima i doprinosu oblikovanju završnog dokumenta, koji potvrđuje zajedničke strateške ciljeve i političku usmjerenost regije.
Jačanje Europe kroz povezanost i otpornost
U zajedničkoj izjavi istaknuto je kako Inicijativa triju mora ima ključnu ulogu u jačanju kohezije, konkurentnosti i otpornosti prostora koji povezuje Jadransko, Baltičko i Crno more, ali i cijele Europske unije.
Sudionici su naglasili važnost daljnjeg razvoja infrastrukturne, energetske i digitalne povezanosti kao temelja stabilnosti i gospodarskog rasta.
Transatlantska suradnja i globalno povezivanje
Poseban naglasak stavljen je na važnost snažnih transatlantskih odnosa, uz otvorenost za povezivanje Inicijative triju mora s drugim međunarodnim strateškim projektima.
Istaknuto je kako inicijativa može imati značajnu ulogu i u procesu proširenja Europske unije, pridonoseći stabilizaciji i integraciji susjednih država.
Jasna osuda agresije i potpora Ukrajini
U političkom dijelu izjave sudionici su jednoglasno osudili rusku agresiju na Ukrajinu, potvrdivši čvrstu i nepokolebljivu potporu ukrajinskom narodu.
Naglašena je podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uz poziv na postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira.
Jačanje parlamentarne dimenzije inicijative
Predstavnici parlamenata složili su se kako je potrebno dodatno ojačati parlamentarni angažman unutar inicijative, i to kroz redovite sastanke na visokoj razini te intenzivniju suradnju među nacionalnim parlamentima.
Predloženo je i širenje suradnje s parlamentarnim tijelima, stručnjacima te poslovnom i investicijskom zajednicom, kao i produbljivanje odnosa s predsjedničkim uredima i vladama država sudionica.
Vidljivost i konkretni rezultati za građane
U zaključcima se ističe i potreba za povećanjem vidljivosti inicijative u javnosti, kako bi građani bolje razumjeli njezine konkretne koristi – od razvoja infrastrukture do gospodarskih prilika.
Sudionici su izrazili uvjerenje kako će upravo ovaj parlamentarni samit doprinijeti uspjehu nadolazećeg sastanka šefova država i vlada, koji će se održati 28. i 29. travnja 2026. u Dubrovniku.
Zajednička odgovornost za budućnost
Na kraju, predsjednici i visoki predstavnici parlamenata potvrdili su spremnost na daljnju aktivnu i odgovornu suradnju u razvoju Inicijative triju mora, s ciljem jačanja stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta regije.
Time je još jednom naglašeno kako parlamenti, kao ključne demokratske institucije, imaju važnu ulogu u pretvaranju strateških ciljeva u konkretne rezultate – za dobrobit svih građana koje predstavljaju.
U zaključnom obraćanju istaknuta je zahvala potpredsjedniku Hrvatskoga sabora Željko Reiner, koji je predsjedao drugim dijelom plenarne sjednice, kao i svim parlamentarnim izaslanstvima na sudjelovanju i konstruktivnom radu.
Usvojena zajednička izjava uz široku međunarodnu potporu
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković naglasio je zadovoljstvo činjenicom da je konačni tekst zajedničke izjave, predstavljen sudionicima tijekom dana, službeno usvojen u skladu s prethodnim dogovorima.
Zahvalnost je upućena svim parlamentima država sudionica na njihovim doprinosima ovom važnom dokumentu, koji definira daljnje smjernice razvoja Inicijative triju mora.
Uz države članice, podršku su izrazili i parlamenti pridruženih zemalja – Albanije, Moldove, Crne Gore i Ukrajine – kao i Velika narodna skupština Turske, čime je dodatno potvrđen međunarodni značaj inicijative.
Slovačka preuzima predsjedanje
U završnici je upućena i službena čestitka Slovačkoj, koja će nakon samita u Dubrovniku krajem travnja preuzeti predsjedanje inicijativom.
Izražena su očekivanja da će Slovačka uspješno nastaviti započete procese i dodatno osnažiti suradnju među državama sudionicama.
Parlamentarna dimenzija kao temelj budućnosti inicijative
Sudionicima je zahvaljeno na dolasku u Zagreb, uz ocjenu kako njihova prisutnost predstavlja jasnu potvrdu posvećenosti jačanju parlamentarne suradnje unutar Inicijative triju mora.
Naglašeno je kako upravo parlamenti imaju ključnu ulogu u osiguravanju kontinuiteta, stabilnosti i provedbe zajedničkih projekata.
Neformalni nastavak dijaloga
Na samom kraju, sudionici su pozvani na zajednički ručak u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje će u neformalnijem ozračju imati priliku nastaviti razgovore i dodatno produbiti međusobnu suradnju.
Time je službeni dio samita zaključen u ozračju partnerstva, zajedničkih ciljeva i optimizma u daljnji razvoj Inicijative triju mora kao jednog od ključnih okvira suradnje u Europi.
- Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
PETRIJEVCI, 17. travanj 2026. – U petak, 17. travnja, svečanim programom proslavljena je 33. obljetnica osnutka Općine Petrijevci. Obilježavanje Dana Općine započelo je odavanjem počasti… Pročitaj više: Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude - TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
Nakon što je iranska organizacija za luke i pomorstvo potvrdila otvaranje rute za vrijeme prekida vatre, američki predsjednik Donald Trump oglasio se nizom objava na… Pročitaj više: TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u - Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
ZAGREB, 17. travnja 2026. – U burnom završetku saborskog tjedna, zastupnici Marin Miletić i Igor Peternel uputili su oštre optužbe na račun Možemo i SDP-a.… Pročitaj više: Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte! - Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja
Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije. Zagreb, 17. travnja 2026.… Pročitaj više: Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja - Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske
MOST I JURČEVIĆ OŠTRO PO VLADAJUĆIMA: „Hrvatska nema strategiju za Daleki istok, dok nam kod kuće truju vodu i zemlju!“ U saborskoj raspravi o potvrđivanju… Pročitaj više: Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske - Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om
ZAGREB, 17. travanj 2026. – U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Ministar vanjskih… Pročitaj više: Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om - Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi”
Američki vojni vrh poslao je posljednje upozorenje Teheranu: pristanite na diplomatski dogovor ili se suočite s razornom vojnom silom. Dok američka mornarica provodi neprobojnu blokadu… Pročitaj više: Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi” - Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini
Minuta šutnje u Saboru za heroinu Središnje Bosne: Preminula Sarafina Lauš, majka koja je u ratu izgubila tri sina i supruga ZAGREB / TRAVNIK, 17.… Pročitaj više: Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini - Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici
Na isti dan kada je donesen zakon kojim se stvaraju temelji za Zbor narodne garde (ZNG), 17. travnja 1991., Hrvatski sabor povukao je još jedan… Pročitaj više: Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici - Na današnji dan osnovan je ZNG RH
U proljeće 1991. godine, dok je Jugoslavenska narodna armija (JNA) zveckala oružjem i otvoreno prijetila intervencijom, Hrvatska se našla pred egzistencijalnim zidom: kako stvoriti vlastitu… Pročitaj više: Na današnji dan osnovan je ZNG RH
DOMOVINSKI RAT
sindikati Hrvatske,
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
