Uoči saborske rasprave o migracijskim politikama i izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, zastupnici su zatražili stanke i s govornice uputili snažne poruke – od poziva na deportacije i zaštitu „nacionalne homogenosti“, do upozorenja na opasnost politizacije straha i nužnost usklađivanja s europskim pravnim okvirom.
U ime Kluba Mosta, predsjednik stranke Nikola Grmoja još je jednom poručio kako se Most „snažno protivi migracijskim politikama koje provodi ova Vlada“. Istaknuo je da je Vlada premijera Andrej Plenković „jedina srednjoeuropska vlada koja je prihvatila pakt o migracijama“, dok su, kako tvrdi, Mađarska, Poljska i Slovačka poslale poruku da su im vlastiti građani na prvom mjestu.
„Hrvatska na prvom mjestu i hrvatski ljudi na prvom mjestu“, naglasio je Grmoja, poručivši da Most neće dopustiti, kako je rekao, da migracijski pakt „padne na leđa hrvatskih ljudi“. Posebno je izrazio potporu građanima koji su prosvjedovali u Korenici protiv planirane izgradnje centra za migrante na području Plitvička jezera, sažimajući politiku Mosta u jednu riječ – „deportacija“. Upozorio je i na povratke migranata iz zapadnoeuropskih zemalja, tvrdeći da među njima ima i osoba koje su ondje označene kao sigurnosni rizik.
Zastupnik Mosta Krešimir Čabaj, govoreći u ime Kluba Domovinskog okupljanja i hrvatskih suverenista, zatražio je stanku od deset minuta, ocijenivši da je riječ o „vrlo opasnoj implementaciji pakta“. Posebno je problematizirao dugu, gotovo 1200 kilometara dugu vanjsku granicu Hrvatske kao granicu Europske unije te upozorio da jedan prihvatni centar neće biti dovoljan. Naglasio je potrebu zaštite suverenosti i, kako je rekao, „cjelovitosti i homogenosti hrvatskog bića“, uz razumijevanje straha građana za sigurnost i imovinu.
U ime Kluba nezavisnih zastupnika, Nino Raspudić također je zatražio stanku, istaknuvši da se europska migracijska politika u međuvremenu značajno promijenila. Kao primjer naveo je sporazum između Italija i Albanija, prema kojem bi tražitelji azila čekali odluku izvan teritorija Italije. Spomenuo je i promjene u politici Danska, upozorivši da bi Hrvatska mogla postati zemlja u koju se, temeljem Dublinskog sporazuma, vraćaju migranti koje druge države ne žele zadržati. „Ovo je pitanje odgovornosti prema budućim generacijama“, zaključio je.
S druge strane političkog spektra, zastupnik Ante Babić u ime Hrvatska demokratska zajednica poručio je kako je ključno pitanje ima li država kontrolu nad procesima. „Ovaj zakon nije o ideologiji, nego o uređenom sustavu“, naglasio je, dodajući da je Hrvatska kao članica Europska unija prihvatila zajednička pravila te da novi migracijski pakt uskoro stupa na snagu. Usklađivanje zakonodavstva, istaknuo je, ne znači slabost, nego odgovornost. „Ovaj zakon ne otvara granice, ne uvodi kvote i ne dovodi nikoga u Hrvatsku“, poručio je.
Zastupnik Damir Barbir iz Centra, u ime Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever, pozvao je na smirenu i odgovornu raspravu, upozorivši na opasnost manipulacije strahom. Istaknuo je kako su migracije dio ljudske povijesti te podsjetio da milijuni ljudi danas žive izvan zemlje svog podrijetla. „Ne smijemo dopustiti da strah preraste u ksenofobiju“, poručio je, dodajući da Hrvatska mora voditi uravnoteženu politiku koja istodobno štiti sustav i poštuje ljudska prava.
Rasprava u Saboru tako je otvorila duboku političku podjelu: između onih koji migracijsku politiku vide kao pitanje opstanka nacionalnog identiteta i sigurnosti, te onih koji naglašavaju pravne obveze, međunarodnu suradnju i potrebu smirivanja retorike. Ishod zakonodavnog procesa pokazat će kojim će smjerom Hrvatska krenuti u suočavanju s jednim od najosjetljivijih izazova suvremene Europe.
- Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike
Trinaestogodišnja djevojčica Ivana Vujić, uz još trinaestero nedužnih sugrađana, mučki je ubijena u svom obiteljskom stanu na petom katu zgrade na osječkom Vijencu Ivana Meštrovića,… Pročitaj više: Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike - Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao
Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, dogodio se tragični pad Bilja. Ovaj događaj označio je slom posljednje linije obrane Baranje i početak nemilosrdnog, razarajućeg… Pročitaj više: Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao - Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici!
Dodjela posla tvrtki pod istragom pokazuje sve apsurde sustava. Otkrivamo pozadinu afere Kostak i kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću. Dodjela posla slovenskom… Pročitaj više: Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici! - Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi
U noći s 1. na 2. rujna 2026. godine, njemačka ratna mornarica ispisala je novu stranicu vojne povijesti. Uspješno je testiran raketni sustav LORA, demonstrirajući… Pročitaj više: Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi - Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
