Hrvatski sabor 18.02.2026.

Sabor podijeljen oko migracijskog pakta

Nove obavijesti Vijesti

Uoči saborske rasprave o migracijskim politikama i izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, zastupnici su zatražili stanke i s govornice uputili snažne poruke – od poziva na deportacije i zaštitu „nacionalne homogenosti“, do upozorenja na opasnost politizacije straha i nužnost usklađivanja s europskim pravnim okvirom.

U ime Kluba Mosta, predsjednik stranke Nikola Grmoja još je jednom poručio kako se Most „snažno protivi migracijskim politikama koje provodi ova Vlada“. Istaknuo je da je Vlada premijera Andrej Plenkovićjedina srednjoeuropska vlada koja je prihvatila pakt o migracijama“, dok su, kako tvrdi, Mađarska, Poljska i Slovačka poslale poruku da su im vlastiti građani na prvom mjestu.

„Hrvatska na prvom mjestu i hrvatski ljudi na prvom mjestu“, naglasio je Grmoja, poručivši da Most neće dopustiti, kako je rekao, da migracijski pakt „padne na leđa hrvatskih ljudi“. Posebno je izrazio potporu građanima koji su prosvjedovali u Korenici protiv planirane izgradnje centra za migrante na području Plitvička jezera, sažimajući politiku Mosta u jednu riječ – „deportacija“. Upozorio je i na povratke migranata iz zapadnoeuropskih zemalja, tvrdeći da među njima ima i osoba koje su ondje označene kao sigurnosni rizik.

Zastupnik Mosta Krešimir Čabaj, govoreći u ime Kluba Domovinskog okupljanja i hrvatskih suverenista, zatražio je stanku od deset minuta, ocijenivši da je riječ o „vrlo opasnoj implementaciji pakta“. Posebno je problematizirao dugu, gotovo 1200 kilometara dugu vanjsku granicu Hrvatske kao granicu Europske unije te upozorio da jedan prihvatni centar neće biti dovoljan. Naglasio je potrebu zaštite suverenosti i, kako je rekao, „cjelovitosti i homogenosti hrvatskog bića“, uz razumijevanje straha građana za sigurnost i imovinu.

U ime Kluba nezavisnih zastupnika, Nino Raspudić također je zatražio stanku, istaknuvši da se europska migracijska politika u međuvremenu značajno promijenila. Kao primjer naveo je sporazum između Italija i Albanija, prema kojem bi tražitelji azila čekali odluku izvan teritorija Italije. Spomenuo je i promjene u politici Danska, upozorivši da bi Hrvatska mogla postati zemlja u koju se, temeljem Dublinskog sporazuma, vraćaju migranti koje druge države ne žele zadržati. „Ovo je pitanje odgovornosti prema budućim generacijama“, zaključio je.

S druge strane političkog spektra, zastupnik Ante Babić u ime Hrvatska demokratska zajednica poručio je kako je ključno pitanje ima li država kontrolu nad procesima. „Ovaj zakon nije o ideologiji, nego o uređenom sustavu“, naglasio je, dodajući da je Hrvatska kao članica Europska unija prihvatila zajednička pravila te da novi migracijski pakt uskoro stupa na snagu. Usklađivanje zakonodavstva, istaknuo je, ne znači slabost, nego odgovornost. „Ovaj zakon ne otvara granice, ne uvodi kvote i ne dovodi nikoga u Hrvatsku“, poručio je.

Zastupnik Damir Barbir iz Centra, u ime Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever, pozvao je na smirenu i odgovornu raspravu, upozorivši na opasnost manipulacije strahom. Istaknuo je kako su migracije dio ljudske povijesti te podsjetio da milijuni ljudi danas žive izvan zemlje svog podrijetla. „Ne smijemo dopustiti da strah preraste u ksenofobiju“, poručio je, dodajući da Hrvatska mora voditi uravnoteženu politiku koja istodobno štiti sustav i poštuje ljudska prava.

Rasprava u Saboru tako je otvorila duboku političku podjelu: između onih koji migracijsku politiku vide kao pitanje opstanka nacionalnog identiteta i sigurnosti, te onih koji naglašavaju pravne obveze, međunarodnu suradnju i potrebu smirivanja retorike. Ishod zakonodavnog procesa pokazat će kojim će smjerom Hrvatska krenuti u suočavanju s jednim od najosjetljivijih izazova suvremene Europe.



DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Zlatko Kramarić: O filmu Mirotvorac – zašto nema mene?

Tagged