Izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti donose graničnu proceduru, strože mjere i jačanje sigurnosti prije primjene EU pakta 2026.
Hrvatska usklađuje zakon s novim EU paktom: jačanje sustava i sprječavanje zlouporaba
U Hrvatskom saboru predstavljen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s novim europskim pravnim okvirom u području migracija i azila. Zakon je zastupnicima predstavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, naglasivši kako je riječ o nastavku odgovorne i strateške migracijske politike Republike Hrvatske.
Primjena novog Pakta o migracijama i azilu na razini Europske unije započinje u lipnju 2026. godine, a Hrvatska, kao država koja štiti najdužu vanjsku kopnenu granicu Europske unije i šengenskog prostora, ima posebnu odgovornost – prije svega prema vlastitim građanima.
Migracije su trajna pojava, sustav je ključ opstanka
Božinović je istaknuo kako migracije nisu prolazna epizoda, već trajni globalni fenomen. Demografski trendovi, nestabilnosti na Bliskom istoku te snažan populacijski rast u Africi dugoročno stvaraju pritiske koji neće nestati.
Prema podacima Frontex, nezakoniti prelasci vanjskih granica EU-a prošle su godine smanjeni za 26%, dok su na ruti preko Hrvatske pali za 42%. Ministar naglašava da su ti rezultati dokaz učinkovitog upravljanja migracijama, ali upozorava da smanjenje pritiska ne znači nestanak uzroka.
„Ako dođe do novih valova, preživjet će samo države koje imaju sustav“, poručio je, naglašavajući kako sigurnost ne počiva na parolama, nego na procedurama, kapacitetima i zakonima.
Znatno manje zahtjeva i odobrenih zaštita
Trendovi u Hrvatskoj pokazuju stabilizaciju sustava. U 2025. godini zabilježeno je 44% manje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u odnosu na 2024. Broj odobrenih zaštita pao je s 80 u 2024. na 25 u 2025. godini.
Poseban problem predstavljaju osobe koje nakon nezakonitog ulaska izraze namjeru podnošenja zahtjeva, ali formalni zahtjev nikada ne podnesu ili se vrlo kratko zadržavaju u prihvatilištima. U 2025. godini namjeru je izrazilo 14.928 osoba, ali je samo 1.236 podnijelo zahtjev, a njih 25 dobilo je zaštitu. Do 20. veljače 2026. namjeru je izrazilo 1.737 osoba, dok je 154 podnijelo zahtjev.
Takvi obrasci, ističe ministar, opterećuju sustav i ukazuju na potrebu odlučne i uravnotežene politike koja istodobno štiti prava onih kojima je zaštita potrebna i sprječava zlouporabe.
Uvodi se granična procedura azila
Ključna novost je uvođenje granične procedure azila, u skladu s europskom direktivom o standardima prihvata. Ona će se primjenjivati na osobe koje:
- prikrivaju ili lažno prikazuju identitet,
- predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti,
- dolaze iz zemalja s manje od 20% odobrenih zahtjeva.
Postupak traje najviše 12 tjedana, uključujući odlučivanje po eventualnoj tužbi. Za to vrijeme osoba nema pravo slobodnog kretanja, već joj je boravak ograničen na lokaciju provedbe postupka. U slučaju negativne odluke pokreće se postupak povratka.
Upravo su zbog ubrzanih procedura i upravni sudovi dobili odobrenje za zapošljavanje dodatnih sudaca.
Ograničenje kretanja i zadržavanje
Zakon preciznije uređuje mjere ograničenja slobode kretanja i zadržavanja. Ograničenje može uključivati zabranu napuštanja određenog mjesta, obvezu javljanja, boravak na određenoj lokaciji ili pohranu dokumenata.
Zadržavanje, kao stroža mjera, provodi se u zatvorenim centrima poput onih u Ježevu i Trilju, a primjenjuje se kada blaže mjere nisu dovoljne. Razlozi uključuju sprječavanje bijega, utvrđivanje identiteta, zaštitu javnog poretka i provedbu prisilnog povratka.
Sigurne zemlje i brži postupci
Uvodi se europska zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla. Zahtjevi osoba iz tih zemalja razmatrat će se u ubrzanom postupku, u roku od dva mjeseca.
Također se uvodi koncept sigurnih trećih zemalja tranzita – ako je osoba prošla kroz sigurnu zemlju prije dolaska u Hrvatsku, zahtjev se može odbaciti bez razmatranja merituma. Hrvatska već primjenjuje readmisijske sporazume sa susjednim državama, a prošle je godine na temelju njih vraćeno 2.516 osoba.
Eurodac i interoperabilni sustavi
Prema novoj Eurodac uredbi, obvezna je registracija svih osoba starijih od šest godina, uključujući otiske prstiju i biometrijske podatke. Sustav je interoperabilan s drugim bazama podataka EU-a, uključujući Europol, čime se omogućuje praćenje kretanja i učinkovitije provođenje povrataka.
Hrvatska policija, istaknuo je ministar, predvodi Europolovu operativnu skupinu „Zebra“, a više od 40% evidentiranih slučajeva krijumčarenja na razini Europola proizlazi upravo iz te operacije.
Rana integracija i obveze korisnika zaštite
Za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita uvodi se sustav rane integracije i kulturne adaptacije. Svaka osoba potpisivat će integracijski sporazum s individualnim planom integracije, koji će uključivati učenje jezika, upoznavanje s pravilima društva i aktivno uključivanje na tržište rada.
Kako bi se potaknulo ispunjavanje obveza, uvodi se mogućnost ograničenja određenih socijalnih prava – isključivo onih koja nisu ključna za preživljavanje. Trudnice, maloljetnici i osobe s posebnim potrebama izuzeti su od tih mjera.
Mehanizam solidarnosti i oslobođenje Hrvatske
Novi europski mehanizam solidarnosti predviđa obvezno sudjelovanje svih država članica kroz premještanje osoba, financijske doprinose ili operativnu potporu. Međutim, Hrvatska je za 2026. godinu odlukom Vijeća u potpunosti oslobođena sudjelovanja zbog vlastitog migracijskog opterećenja.
„Sigurnost se brani sustavom“
Zaključno, ministar je naglasio da je Hrvatska u posljednjih deset godina zadržala jasan i dosljedan smjer migracijske politike, koji se temelji na sigurnosti, sustavu i poštivanju međunarodnog prava.
„Sigurnost se ne brani galamom ni megafonima, nego sustavom – kroz ulaganje u tehnologiju, edukaciju policije i usklađivanje zakona“, poručio je Božinović, dodavši da Hrvatska ostaje dosljedna, disciplinirana i – kako je rekao – „možda nekima dosadna, ali uspješna“.
Izmjene zakona predstavljaju završnu prilagodbu prije početka primjene europskog pakta u lipnju 2026. godine, s ciljem da sustav bude brži, pravedniji i otporniji na zlouporabe, uz očuvanje sigurnosti i demokratskih standarda Republike Hrvatske.
- Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ?
Na današnji dan, 10. lipnja 1945. godine, u Zagrebu je brutalno pogubljen profesor dr. Ljudevit Jurak, svjetski priznati hrvatski patolog i pionir sudske medicine. Njegova… Pročitaj više: Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ? - OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna
Na današnji dan, 10. lipnja 1796. godine, rođen je Antun Mihanović – erudit, pravnik, diplomat i autor “Lijepe naše”. Iako je veći dio života proveo… Pročitaj više: OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna - Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati!
Ranojutarnji pretres koji je USKOK kod Šimunića proveo u srijedu izazvao je burne reakcije javnosti. Gradonačelnik Oroslavja tvrdi da mu se policija našla na vratima… Pročitaj više: Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati! - Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka
Danijel Rehak, istinski heroj Vukovara i nesalomljivi branitelj, posvetio je svoj život prenošenju istine o logoraškim patnjama i izgradnji trajnog mira. Čovjek koji je preživio… Pročitaj više: Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka - Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima
Proces formiranja i međunarodnog priznanja naše domovine bio je dugotrajan i složen, no rana hrvatska država uspješno je izgradila svoje temelje kroz vještu diplomaciju i… Pročitaj više: Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima - Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
Nova kompanija Orqa U.S. isporučivat će napredne bespilotne sustave američkoj vojsci iz pogona na Floridi. U strateškom potezu koji povezuje tehnološke inovacije i potrebe globalne… Pročitaj više: Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište - Nova nagodba u aferi “Sport i glazba”: Kninska matičarka priznala krivnju
Bivša kninska matičarka Jelena Drlje nagodila se s USKOK-om, dok Josipa Pleslić i preostalih deset optuženika u aferi “Sport i glazba” čekaju početak suđenja zakazan… Pročitaj više: Nova nagodba u aferi “Sport i glazba”: Kninska matičarka priznala krivnju - Premijer Plenković primio polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”.
ZAGREB – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković ugostio je u Banskim dvorima polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”. Pred mladim Hrvatima pristiglima iz prekomorskih… Pročitaj više: Premijer Plenković primio polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”. - Srce i dom za najranjivije: Dodijeljena jubilarna priznanja udomiteljima Osječko-baranjske županije
OSIJEK – U prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Županijske službe Osječko-baranjske županije, danas je održana svečana dodjela jubilarnih nagrada udomiteljima. Bila je to… Pročitaj više: Srce i dom za najranjivije: Dodijeljena jubilarna priznanja udomiteljima Osječko-baranjske županije - Prijelomni trenutak zapadne Slavonije: Krvavi uvod u rat na pakračkom području
Deveti dan lipnja 1991. godine zauvijek je upisan crnim slovima u povijest pakračko-lipičkog kraja. Tragična pogibija Vlade Laučana, mladog hrvatskog policajca koji je mučki ubijen… Pročitaj više: Prijelomni trenutak zapadne Slavonije: Krvavi uvod u rat na pakračkom području
