Izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti donose graničnu proceduru, strože mjere i jačanje sigurnosti prije primjene EU pakta 2026.
Hrvatska usklađuje zakon s novim EU paktom: jačanje sustava i sprječavanje zlouporaba
U Hrvatskom saboru predstavljen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s novim europskim pravnim okvirom u području migracija i azila. Zakon je zastupnicima predstavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, naglasivši kako je riječ o nastavku odgovorne i strateške migracijske politike Republike Hrvatske.
Primjena novog Pakta o migracijama i azilu na razini Europske unije započinje u lipnju 2026. godine, a Hrvatska, kao država koja štiti najdužu vanjsku kopnenu granicu Europske unije i šengenskog prostora, ima posebnu odgovornost – prije svega prema vlastitim građanima.
Migracije su trajna pojava, sustav je ključ opstanka
Božinović je istaknuo kako migracije nisu prolazna epizoda, već trajni globalni fenomen. Demografski trendovi, nestabilnosti na Bliskom istoku te snažan populacijski rast u Africi dugoročno stvaraju pritiske koji neće nestati.
Prema podacima Frontex, nezakoniti prelasci vanjskih granica EU-a prošle su godine smanjeni za 26%, dok su na ruti preko Hrvatske pali za 42%. Ministar naglašava da su ti rezultati dokaz učinkovitog upravljanja migracijama, ali upozorava da smanjenje pritiska ne znači nestanak uzroka.
„Ako dođe do novih valova, preživjet će samo države koje imaju sustav“, poručio je, naglašavajući kako sigurnost ne počiva na parolama, nego na procedurama, kapacitetima i zakonima.
Znatno manje zahtjeva i odobrenih zaštita
Trendovi u Hrvatskoj pokazuju stabilizaciju sustava. U 2025. godini zabilježeno je 44% manje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u odnosu na 2024. Broj odobrenih zaštita pao je s 80 u 2024. na 25 u 2025. godini.
Poseban problem predstavljaju osobe koje nakon nezakonitog ulaska izraze namjeru podnošenja zahtjeva, ali formalni zahtjev nikada ne podnesu ili se vrlo kratko zadržavaju u prihvatilištima. U 2025. godini namjeru je izrazilo 14.928 osoba, ali je samo 1.236 podnijelo zahtjev, a njih 25 dobilo je zaštitu. Do 20. veljače 2026. namjeru je izrazilo 1.737 osoba, dok je 154 podnijelo zahtjev.
Takvi obrasci, ističe ministar, opterećuju sustav i ukazuju na potrebu odlučne i uravnotežene politike koja istodobno štiti prava onih kojima je zaštita potrebna i sprječava zlouporabe.
Uvodi se granična procedura azila
Ključna novost je uvođenje granične procedure azila, u skladu s europskom direktivom o standardima prihvata. Ona će se primjenjivati na osobe koje:
- prikrivaju ili lažno prikazuju identitet,
- predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti,
- dolaze iz zemalja s manje od 20% odobrenih zahtjeva.
Postupak traje najviše 12 tjedana, uključujući odlučivanje po eventualnoj tužbi. Za to vrijeme osoba nema pravo slobodnog kretanja, već joj je boravak ograničen na lokaciju provedbe postupka. U slučaju negativne odluke pokreće se postupak povratka.
Upravo su zbog ubrzanih procedura i upravni sudovi dobili odobrenje za zapošljavanje dodatnih sudaca.
Ograničenje kretanja i zadržavanje
Zakon preciznije uređuje mjere ograničenja slobode kretanja i zadržavanja. Ograničenje može uključivati zabranu napuštanja određenog mjesta, obvezu javljanja, boravak na određenoj lokaciji ili pohranu dokumenata.
Zadržavanje, kao stroža mjera, provodi se u zatvorenim centrima poput onih u Ježevu i Trilju, a primjenjuje se kada blaže mjere nisu dovoljne. Razlozi uključuju sprječavanje bijega, utvrđivanje identiteta, zaštitu javnog poretka i provedbu prisilnog povratka.
Sigurne zemlje i brži postupci
Uvodi se europska zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla. Zahtjevi osoba iz tih zemalja razmatrat će se u ubrzanom postupku, u roku od dva mjeseca.
Također se uvodi koncept sigurnih trećih zemalja tranzita – ako je osoba prošla kroz sigurnu zemlju prije dolaska u Hrvatsku, zahtjev se može odbaciti bez razmatranja merituma. Hrvatska već primjenjuje readmisijske sporazume sa susjednim državama, a prošle je godine na temelju njih vraćeno 2.516 osoba.
Eurodac i interoperabilni sustavi
Prema novoj Eurodac uredbi, obvezna je registracija svih osoba starijih od šest godina, uključujući otiske prstiju i biometrijske podatke. Sustav je interoperabilan s drugim bazama podataka EU-a, uključujući Europol, čime se omogućuje praćenje kretanja i učinkovitije provođenje povrataka.
Hrvatska policija, istaknuo je ministar, predvodi Europolovu operativnu skupinu „Zebra“, a više od 40% evidentiranih slučajeva krijumčarenja na razini Europola proizlazi upravo iz te operacije.
Rana integracija i obveze korisnika zaštite
Za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita uvodi se sustav rane integracije i kulturne adaptacije. Svaka osoba potpisivat će integracijski sporazum s individualnim planom integracije, koji će uključivati učenje jezika, upoznavanje s pravilima društva i aktivno uključivanje na tržište rada.
Kako bi se potaknulo ispunjavanje obveza, uvodi se mogućnost ograničenja određenih socijalnih prava – isključivo onih koja nisu ključna za preživljavanje. Trudnice, maloljetnici i osobe s posebnim potrebama izuzeti su od tih mjera.
Mehanizam solidarnosti i oslobođenje Hrvatske
Novi europski mehanizam solidarnosti predviđa obvezno sudjelovanje svih država članica kroz premještanje osoba, financijske doprinose ili operativnu potporu. Međutim, Hrvatska je za 2026. godinu odlukom Vijeća u potpunosti oslobođena sudjelovanja zbog vlastitog migracijskog opterećenja.
„Sigurnost se brani sustavom“
Zaključno, ministar je naglasio da je Hrvatska u posljednjih deset godina zadržala jasan i dosljedan smjer migracijske politike, koji se temelji na sigurnosti, sustavu i poštivanju međunarodnog prava.
„Sigurnost se ne brani galamom ni megafonima, nego sustavom – kroz ulaganje u tehnologiju, edukaciju policije i usklađivanje zakona“, poručio je Božinović, dodavši da Hrvatska ostaje dosljedna, disciplinirana i – kako je rekao – „možda nekima dosadna, ali uspješna“.
Izmjene zakona predstavljaju završnu prilagodbu prije početka primjene europskog pakta u lipnju 2026. godine, s ciljem da sustav bude brži, pravedniji i otporniji na zlouporabe, uz očuvanje sigurnosti i demokratskih standarda Republike Hrvatske.
- Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU - Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine”
Sve češća ovisnost mladih nije problem koji nastaje preko noći, već je često posljedica niza nezdravih životnih navika i nedostatka adekvatne obiteljske podrške, istaknule su… Pročitaj više: Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine” - Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade?
Iako se Vlada na koalicijskom sastanku primarno bavila padom inflacije i gospodarskim pokazateljima, Hrvati u BiH i rezolutni zahtjevi Domovinskog pokreta za uspostavom nove izborne… Pročitaj više: Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade? - Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog
Najavljeno povećanje paušala za obrtnike i iznajmljivače u turizmu podiglo je prašinu u javnosti, a prikupljeno je čak 25 tisuća potpisa nezadovoljnih građana. Dok poduzetnici… Pročitaj više: Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog - Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved predstavio je rezultate koje je Zaklada branitelja ostvarila u 2025. godini, istaknuvši višemilijunske potpore za najugroženije obitelji, liječenje i obrazovanje mladih.… Pročitaj više: Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih - Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje
Održana je 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje, od dostojanstvenog obilježavanja Dana državnosti i Hrvatske vojske… Pročitaj više: Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje - Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune
Nova isplata mirovina za svibanj 2026. godine kreće početkom idućeg tjedna, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva umirovljenike da provjere svoje bankovne račune.… Pročitaj više: Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune - Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura
Nova optužnica Zadar podignuta je protiv dvoje zdravstvenih djelatnika koji su godinama lažirali prekovremene sate i odobravali neosnovane dopuste, čime su opću bolnicu oštetili za… Pročitaj više: Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura - Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine
Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije.… Pročitaj više: Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine - Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
Burna 1968. godina ostaje upisana u globalnoj povijesti kao vrijeme seizmičkih društvenih pomaka, masovnih antiratnih demonstracija i studentskih previranja. Od pariških ulica do praških trgova,… Pročitaj više: Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
