Izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti donose graničnu proceduru, strože mjere i jačanje sigurnosti prije primjene EU pakta 2026.
Hrvatska usklađuje zakon s novim EU paktom: jačanje sustava i sprječavanje zlouporaba
U Hrvatskom saboru predstavljen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s novim europskim pravnim okvirom u području migracija i azila. Zakon je zastupnicima predstavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, naglasivši kako je riječ o nastavku odgovorne i strateške migracijske politike Republike Hrvatske.
Primjena novog Pakta o migracijama i azilu na razini Europske unije započinje u lipnju 2026. godine, a Hrvatska, kao država koja štiti najdužu vanjsku kopnenu granicu Europske unije i šengenskog prostora, ima posebnu odgovornost – prije svega prema vlastitim građanima.
Migracije su trajna pojava, sustav je ključ opstanka
Božinović je istaknuo kako migracije nisu prolazna epizoda, već trajni globalni fenomen. Demografski trendovi, nestabilnosti na Bliskom istoku te snažan populacijski rast u Africi dugoročno stvaraju pritiske koji neće nestati.
Prema podacima Frontex, nezakoniti prelasci vanjskih granica EU-a prošle su godine smanjeni za 26%, dok su na ruti preko Hrvatske pali za 42%. Ministar naglašava da su ti rezultati dokaz učinkovitog upravljanja migracijama, ali upozorava da smanjenje pritiska ne znači nestanak uzroka.
„Ako dođe do novih valova, preživjet će samo države koje imaju sustav“, poručio je, naglašavajući kako sigurnost ne počiva na parolama, nego na procedurama, kapacitetima i zakonima.
Znatno manje zahtjeva i odobrenih zaštita
Trendovi u Hrvatskoj pokazuju stabilizaciju sustava. U 2025. godini zabilježeno je 44% manje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u odnosu na 2024. Broj odobrenih zaštita pao je s 80 u 2024. na 25 u 2025. godini.
Poseban problem predstavljaju osobe koje nakon nezakonitog ulaska izraze namjeru podnošenja zahtjeva, ali formalni zahtjev nikada ne podnesu ili se vrlo kratko zadržavaju u prihvatilištima. U 2025. godini namjeru je izrazilo 14.928 osoba, ali je samo 1.236 podnijelo zahtjev, a njih 25 dobilo je zaštitu. Do 20. veljače 2026. namjeru je izrazilo 1.737 osoba, dok je 154 podnijelo zahtjev.
Takvi obrasci, ističe ministar, opterećuju sustav i ukazuju na potrebu odlučne i uravnotežene politike koja istodobno štiti prava onih kojima je zaštita potrebna i sprječava zlouporabe.
Uvodi se granična procedura azila
Ključna novost je uvođenje granične procedure azila, u skladu s europskom direktivom o standardima prihvata. Ona će se primjenjivati na osobe koje:
- prikrivaju ili lažno prikazuju identitet,
- predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti,
- dolaze iz zemalja s manje od 20% odobrenih zahtjeva.
Postupak traje najviše 12 tjedana, uključujući odlučivanje po eventualnoj tužbi. Za to vrijeme osoba nema pravo slobodnog kretanja, već joj je boravak ograničen na lokaciju provedbe postupka. U slučaju negativne odluke pokreće se postupak povratka.
Upravo su zbog ubrzanih procedura i upravni sudovi dobili odobrenje za zapošljavanje dodatnih sudaca.
Ograničenje kretanja i zadržavanje
Zakon preciznije uređuje mjere ograničenja slobode kretanja i zadržavanja. Ograničenje može uključivati zabranu napuštanja određenog mjesta, obvezu javljanja, boravak na određenoj lokaciji ili pohranu dokumenata.
Zadržavanje, kao stroža mjera, provodi se u zatvorenim centrima poput onih u Ježevu i Trilju, a primjenjuje se kada blaže mjere nisu dovoljne. Razlozi uključuju sprječavanje bijega, utvrđivanje identiteta, zaštitu javnog poretka i provedbu prisilnog povratka.
Sigurne zemlje i brži postupci
Uvodi se europska zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla. Zahtjevi osoba iz tih zemalja razmatrat će se u ubrzanom postupku, u roku od dva mjeseca.
Također se uvodi koncept sigurnih trećih zemalja tranzita – ako je osoba prošla kroz sigurnu zemlju prije dolaska u Hrvatsku, zahtjev se može odbaciti bez razmatranja merituma. Hrvatska već primjenjuje readmisijske sporazume sa susjednim državama, a prošle je godine na temelju njih vraćeno 2.516 osoba.
Eurodac i interoperabilni sustavi
Prema novoj Eurodac uredbi, obvezna je registracija svih osoba starijih od šest godina, uključujući otiske prstiju i biometrijske podatke. Sustav je interoperabilan s drugim bazama podataka EU-a, uključujući Europol, čime se omogućuje praćenje kretanja i učinkovitije provođenje povrataka.
Hrvatska policija, istaknuo je ministar, predvodi Europolovu operativnu skupinu „Zebra“, a više od 40% evidentiranih slučajeva krijumčarenja na razini Europola proizlazi upravo iz te operacije.
Rana integracija i obveze korisnika zaštite
Za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita uvodi se sustav rane integracije i kulturne adaptacije. Svaka osoba potpisivat će integracijski sporazum s individualnim planom integracije, koji će uključivati učenje jezika, upoznavanje s pravilima društva i aktivno uključivanje na tržište rada.
Kako bi se potaknulo ispunjavanje obveza, uvodi se mogućnost ograničenja određenih socijalnih prava – isključivo onih koja nisu ključna za preživljavanje. Trudnice, maloljetnici i osobe s posebnim potrebama izuzeti su od tih mjera.
Mehanizam solidarnosti i oslobođenje Hrvatske
Novi europski mehanizam solidarnosti predviđa obvezno sudjelovanje svih država članica kroz premještanje osoba, financijske doprinose ili operativnu potporu. Međutim, Hrvatska je za 2026. godinu odlukom Vijeća u potpunosti oslobođena sudjelovanja zbog vlastitog migracijskog opterećenja.
„Sigurnost se brani sustavom“
Zaključno, ministar je naglasio da je Hrvatska u posljednjih deset godina zadržala jasan i dosljedan smjer migracijske politike, koji se temelji na sigurnosti, sustavu i poštivanju međunarodnog prava.
„Sigurnost se ne brani galamom ni megafonima, nego sustavom – kroz ulaganje u tehnologiju, edukaciju policije i usklađivanje zakona“, poručio je Božinović, dodavši da Hrvatska ostaje dosljedna, disciplinirana i – kako je rekao – „možda nekima dosadna, ali uspješna“.
Izmjene zakona predstavljaju završnu prilagodbu prije početka primjene europskog pakta u lipnju 2026. godine, s ciljem da sustav bude brži, pravedniji i otporniji na zlouporabe, uz očuvanje sigurnosti i demokratskih standarda Republike Hrvatske.
- Evo kako će država ove zime štititi vaš novčanik od poskupljenja!
Saznajte sve o tome kako nove Vladine mjere štite standard građana, poduzetnika i socijalno ugroženih od inflacije i rasta cijena ove jeseni. Vlada Republike Hrvatske,… Pročitaj više: Evo kako će država ove zime štititi vaš novčanik od poskupljenja! - PADAJU SMANJENJA IZ 2002. GODINE: Vlada donijela povijesni paket za branitelje, doznajte sve detalje o povećanjimaVlada ukida smanjenja i donosi nove dodatke. Braniteljske mirovine rastu za sve stradalnike Domovinskog rata. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te nadležni… Pročitaj više: PADAJU SMANJENJA IZ 2002. GODINE: Vlada donijela povijesni paket za branitelje, doznajte sve detalje o povećanjima
- Prevencija samoubojstava: Tiha epidemija koju možemo zaustaviti samo ako napokon prestanemo šutjetiPrevencija samoubojstava spašava živote. Saznajte tko, gdje i kako pruža ključnu psihološku podršku povodom globalne inicijative i promjene narativa. Zdravstveni stručnjaci, organizacije civilnog društva i… Pročitaj više: Prevencija samoubojstava: Tiha epidemija koju možemo zaustaviti samo ako napokon prestanemo šutjeti
- Vjetar od 90 km/h čupao stabla, dizao krovove i paralizirao istok HrvatskeStrašno olujno nevrijeme Osijek pretvorilo je u kaos. Otkrijte kako je vjetar od 90 km/h čupao stabla, rušio krovove i paralizirao grad. Razorno olujno nevrijeme… Pročitaj više: Vjetar od 90 km/h čupao stabla, dizao krovove i paralizirao istok Hrvatske
- Ratni zločini u Baranji: Prijavljen bivši komandant „Teritorijalne obrane Darda“Policija je završila istragu. Ratni zločini u Baranji, u kojima je ubijeno preko 60 osoba, rezultirali su prijavom 68-godišnjeg zapovjednika iz Darde. OSIJEK / DARDA… Pročitaj više: Ratni zločini u Baranji: Prijavljen bivši komandant „Teritorijalne obrane Darda“
- ISTINA O RAFALEIMA: Milijunske nadogradnje na F4 standard koje su nam Plenković i Anušić prešutjeliHrvatska plaća dodatne milijune za nadogradnju Rafalea na F4 standard. Pročitajte kako su vladajući dvije godine prešućivali prave troškove borbenih aviona. Kada su prvi Rafalei… Pročitaj više: ISTINA O RAFALEIMA: Milijunske nadogradnje na F4 standard koje su nam Plenković i Anušić prešutjeli
- Poticanje na mržnju u Sisku: DORH tražio zatvor, sudac ga pustio uz mjere opreza.Pročitajte detalje slučaja iz Siska. Sud odbio pritvor za 31-godišnjaka osumnjičenog za poticanje na mržnju prema Hrvatima i Bošnjacima. SISAK / PETRINJA – Policijski službenici… Pročitaj više: Poticanje na mržnju u Sisku: DORH tražio zatvor, sudac ga pustio uz mjere opreza.
- Splitski Brodosplit prodao mega jedrenjak za 110 milijuna eura, slijedi prenamjena u obrazovni kampusSplitsko brodogradilište Brodosplit u lipnju 2026. godine konačno je prodalo mega jedrenjak “Golden Horizon” za iznos od oko 110 milijuna eura. Prodaja ovog monumentalnog plovila… Pročitaj više: Splitski Brodosplit prodao mega jedrenjak za 110 milijuna eura, slijedi prenamjena u obrazovni kampus
- Za sigurniji put do škole: Potpisani ugovori za postavljanje modernih semafora u šest općina Osječko-baranjske županijeNovi pješački semafori bit će postavljeni u šest općina Osječko-baranjske županije kako bi se povećala sigurnost djece kod škola i vrtića. U cilju povećanja prometne… Pročitaj više: Za sigurniji put do škole: Potpisani ugovori za postavljanje modernih semafora u šest općina Osječko-baranjske županije
- Ekocid u Ravnim kotarima: Dubinska analiza skrivenih nalaza o opasnom otpadu u Benkovačkom Selu i prijetnji krškom podzemljuDok javnost sa strepnjom iščekuje rasplet jedne od najvećih ekoloških afera u novijoj hrvatskoj povijesti, a državni aparat umiruje građane tvrdnjama o zdravstvenoj ispravnosti pitke… Pročitaj više: Ekocid u Ravnim kotarima: Dubinska analiza skrivenih nalaza o opasnom otpadu u Benkovačkom Selu i prijetnji krškom podzemlju
