Napad na Policijsku postaju Pakrac početkom ožujka 1991. godine ostat će zapamćen kao jedan od prvih otvorenih oružanih sukoba koji su nagovijestili krvavi rasplet raspada Jugoslavije. Bio je to trenutak kada je politička odluka prerasla u oružani čin, a dotadašnje napetosti pretvorile su se u stvarnu, smrtonosnu prijetnju.
Sve je započelo 22. veljače 1991. godine, kada je Skupština općine Pakrac donijela nelegalnu odluku o izdvajanju Policijske postaje Pakrac iz sustava Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i njezinu podređivanju strukturama takozvanog SUP-a SAO Krajine. Time je otvoreno osporen suverenitet Republike Hrvatske na tom području. No već 28. veljače Ustavni sud Republike Hrvatske poništava tu odluku, potvrđujući njezinu neustavnost.
Međutim, odluka suda nije smirila situaciju – naprotiv. Pobunjeni dio policijskog sastava i rezervisti reagiraju mobilizacijom. Tijekom noći u postaju pristiže redovni i rezervni sastav milicije, a napetost raste iz sata u sat.
Razoružavanje i preuzimanje postaje
Sastanak policijskog sastava, zakazan za 1. ožujka u 10 sati, započeo je tek oko podneva. U dvorani su se našli svi – hrvatski i srpski policajci, redovni i rezervni sastav. Tadašnji komandir PP Pakrac Jovo Vezmar objavio je odluke donesene na političkoj razini i zatražio predaju oružja od hrvatskih policajaca, nazvavši ih “Tuđmanovim policajcima”.
Šesnaest policajaca nesrpske nacionalnosti bilo je razoružano. Dio srpskih policajaca odbio je podržati pobunu, no rezervni sastav, već raspoređen u hodnicima, bio je naoružan dugim cijevima. Hodnici su bili puni naoružanih ljudi u vojničkim šinjelima. Jedan po jedan, hrvatski policajci izlazili su iz prostorije, suočeni s cijevima uperenim u glavu.
Neki su uspjeli sakriti dio oružja. Drugi su, procjenjujući snage, morali predati pištolje kako bi izbjegli trenutni krvavi rasplet. No poniženje razoružavanja pretvorilo se u prkos i odlučnost.
Širi kontekst: Pakrac kao simbol
Pakrac nije bio odabran slučajno. Grad je bio sjedište Slavonske eparhije, a tadašnji episkop Lukijan bio je jedan od najglasnijih zagovornika velikosrpske politike krajem osamdesetih godina. U svojim istupima uspoređivao je položaj Srba u tadašnjoj Hrvatskoj s razdobljem NDH, dodatno raspirujući napetosti.
Politička odluka o pripajanju općine Pakrac SAO Krajini bila je dio šire strategije stvaranja teritorijalne cjeline izvan ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.
Dolazak specijalne policije i početak pucnjave
Po poništenju odluke od strane Ustavnog suda, hrvatske vlasti šalju specijalne postrojbe u Pakrac kako bi uspostavile ustavni poredak. U grad stižu pripadnici Jedinice za posebne zadatke iz Rakitja i Sljemena, Antiteroristička jedinica Lučko, posebna jedinica policije Kumrovec te 80 pripadnika Posebne jedinica policije iz Bjelovara “Omega”, sve zajedno oko 200-250 pripadnika.
Dolazak u Pakrac bio je sve samo ne rutinski. Na prilazima su stajali kamioni s balvanima i oklopna vozila Jugoslavenska narodna armija. Tenkovi i transporteri bili su raspoređeni uz cestu – nijemi, ali prijeteći svjedoci situacije koja je mogla eskalirati u svakom trenutku.
U večernjim satima 2. ožujka s brda Kalvarija i iz vinograda iznad grada otvorena je snažna vatrena paljba prema policijskoj postaji. Rafali su zasuli zgradu, razbili stakla i probijali zidove. Kiša metaka sručila se na više od dvjesto policajaca koji su se nalazili ispred i unutar zgrade.
Zapovijed je bila jasna – ne otvarati vatru prvi.
U trenutku kada je procijenjeno da je napad neizbježan, policajci su se povukli u zaklon. Unatoč stotinama ispaljenih metaka, poginulih nije bilo. Trojica su ranjena, među njima zapovjednik satnije (Pionirski grad) Goran Kljajić, pogođen neposredno kod ulaza u zgradu.
Kaos bez crte bojišnice
Pakrac tih dana nije imao klasičnu bojišnicu. Pucalo se s brda, iz okolnih kuća, pa čak i iz pravoslavne crkve, gdje su također bili raspoređeni naoružani pojedinci. U jednom trenutku došlo je i do prijateljske vatre – policajci koji nisu znali da su njihovi kolege na tornju otvorili su paljbu prema vlastitim položajima.
Istodobno, oklopna vozila JNA pokreću motore i raspoređuju se oko grada. Cijevi tenkova bile su usmjerene prema hrvatskim policajcima. Situacija je visjela o koncu – svaki pogrešan potez mogao je izazvati otvoreni sukob s vojskom koja je raspolagala daleko nadmoćnijim naoružanjem.
Unatoč napetosti, izravan sukob sa snagama JNA izbjegnut je. Kasnije će se voditi postupci i optužbe protiv hrvatskih specijalaca zbog navodnog napada na vojna lica, no postupak pred vojnim sudom završio je oslobađajućom presudom zbog nedostatka dokaza.
Rat je počeo
U Pakracu je prvi put jasno postalo da je oružani sukob neizbježan. Mobilna kirurška ekipa pridružena je specijalnoj postrojbi – prvi put u takvom obliku, što je bio jasan znak da se država priprema za najgore.
Nakon nekoliko dana, pobunjeni policajci morali su vratiti oružje. Dio ih je uhićen, ispitan, a potom pušten. Mnogi su ubrzo napustili službu, odbivši prisegnuti Republici Hrvatskoj.
No ono što se dogodilo 1. ožujka 1991. u Pakracu ostalo je trajno zapisano u kolektivnoj memoriji – kao trenutak kada su ispaljeni prvi organizirani pucnji prema hrvatskim policajcima i kada je postalo jasno da politički sukob prerasta u rat.
Pakrac je bio uvod. Nakon njega uslijedit će Plitvice, Borovo Selo i krvavi mjeseci koji će uslijediti.
U Pakracu je nestala iluzija da će se kriza riješiti pregovorima. Ostala je samo spoznaja da se Hrvatska nalazi na pragu rata – i da su prvi branitelji već stajali pod kišom metaka.
Izvor : HRT
- Razotkrivena mračna pozadina dalmatinskih požara: Je li Hrvatska pod udarom terorista?
Ljeto 2026. godine pamtit će se po tragediji i vatri. Namjerni požari diljem hrvatske obale pretvorili su ekstremnu klimatsku krizu u prvorazredno sigurnosno pitanje, ostavljajući… Pročitaj više: Razotkrivena mračna pozadina dalmatinskih požara: Je li Hrvatska pod udarom terorista? - Kapela sv. Roka u Bankovcima dobila novi križni put slikara Franje Molnara
Akademski slikar Franjo Molnar dovršio je monumentalno sakralno djelo – 14 unikatnih postaja za novi križni put u kapeli Sv. Roka u Bankovcima. Na blagdan… Pročitaj više: Kapela sv. Roka u Bankovcima dobila novi križni put slikara Franje Molnara - Kolumna: Hrvatsko srce kuca jače od birokracije – Dok Vlada važe, građani daruju sve
Dok državni aparat tek razmišlja o opcijama i formira povjerenstva, obični ljudi iz svih krajeva regije još jednom dokazuju svoju istinsku veličinu. Kroz društvene mreže… Pročitaj više: Kolumna: Hrvatsko srce kuca jače od birokracije – Dok Vlada važe, građani daruju sve - Nadbiskup Kutleša na Veliku Gospu: “Čovjek nije algoritam, Hrvatskoj trebaju ljudi nade!”
Svetkovina uznesenja Marijina, Velika Gospa, okupila je u Mariji Bistrici mnoštvo hodočasnika kojima je nadbiskup Kutleša uputio snažne poruke. Rijeke hodočasnika, molitve koje odjekuju zagorskim… Pročitaj više: Nadbiskup Kutleša na Veliku Gospu: “Čovjek nije algoritam, Hrvatskoj trebaju ljudi nade!” - VATRENI PAKAO U DALMACIJI: 36 osoba stradalo u plamenu, vojska hitno poslana na teren, liječnici se bore za živote!
Najnoviji katastrofalni požari u Dalmaciji pretvorili su vrhunac turističke sezone u pravu noćnu moru. Vatrena stihija koja je krenula iz Lokve Rogoznice progutala je područje… Pročitaj više: VATRENI PAKAO U DALMACIJI: 36 osoba stradalo u plamenu, vojska hitno poslana na teren, liječnici se bore za živote! - Velika Gospa u Aljmašu: Snažna poruka braniteljima, osuda lažnog domoljublja i vapaj za odgovornošću društva
Na svečanom euharistijskom slavlju koje je okupilo tisuće branitelja i vjernika, Velika Gospa u Aljmašu bila je središte molitve za domovinu uz oštru osudu korupcije… Pročitaj više: Velika Gospa u Aljmašu: Snažna poruka braniteljima, osuda lažnog domoljublja i vapaj za odgovornošću društva - Rijeka vjernika u Aljmašu: Svetište Gospe od Utočišta ponovno okupilo mnoštvo hodočasnika
I ove je godine Velika Gospa u Aljmašu okupila tisuće hodočasnika iz cijele regije koji su u marijansko Svetište Gospe od Utočišta pristigli pješice. U… Pročitaj više: Rijeka vjernika u Aljmašu: Svetište Gospe od Utočišta ponovno okupilo mnoštvo hodočasnika - Svetište u Aljmašu: Neuništiva paradigma patnje, nade i konačnog trijumfa na obalama Dunava
Deseci tisuća hodočasnika, protjeranih mještana i predanih vjernika kontinuirano svjedoče nevjerojatnom duhovnom i fizičkom uskrsnuću u Svetištu Gospe od Utočišta u slavonskom mjestu Aljmaš, smještenom… Pročitaj više: Svetište u Aljmašu: Neuništiva paradigma patnje, nade i konačnog trijumfa na obalama Dunava - Nijemi alarm u omiškom paklu: Kako je smrtonosna birokracija ugasila SRUUK i ugrozila 27.000 života
Zadnja dva dana omiška rivijera pretvorila se u plamteći pakao, a višemilijunski nacionalni sustav SRUUK ostao je potpuno nijem. Istražujemo tko je odgovoran za to… Pročitaj više: Nijemi alarm u omiškom paklu: Kako je smrtonosna birokracija ugasila SRUUK i ugrozila 27.000 života - POLITIČKI RASKOL ZBOG EKOCIDA: Dok USKOK istražuje mito i lažne dozvole, otpad iz Gospića mora u europske rudnike soli!
Ekocid u Gospiću glavna je tema današnje odgođene sjednice, gdje su tisuće tona opasnog otpada otkrile duboku korupciju. Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga… Pročitaj više: POLITIČKI RASKOL ZBOG EKOCIDA: Dok USKOK istražuje mito i lažne dozvole, otpad iz Gospića mora u europske rudnike soli!
