U Hrvatskom saboru održana je 35. sjednica Odbora za pravosuđe, na kojoj su se razmatrali ključna pitanja vezana uz funkcioniranje sudbene vlasti, uključujući izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te godišnja izvješća o stanju pravosuđa.
Sjednicu je otvorio predsjednik Odbora Nikola Grmoja uz konstataciju kako postoji potrebna većina za donošenje odluka, nakon čega je predložen dnevni red s četiri točke. No, već na samom početku došlo je do političkog prijepora koji je uvelike odredio tijek rasprave.
Izbor predsjednika Vrhovnog suda ponovno blokiran
Ključna prva točka dnevnog reda – davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda – uklonjena je većinom glasova, nakon prijedloga vladajućeg zastupnika i potpredsjednika Odbora Nikole Mažara. Obrazloženje je bilo da se „nisu stekli uvjeti“ za odlučivanje.
Takva odluka izazvala je oštre reakcije oporbenih zastupnika, koji tvrde da je riječ o političkoj blokadi koja traje već više od godinu dana. Upozoreno je kako je izbor čelnika jedne od triju grana vlasti doveden u zastoj, što, prema njihovim riječima, predstavlja ozbiljan problem za pravni poredak države.
Posebno je naglašeno da se izbor predsjednika Vrhovnog suda ne može i ne smije povezivati s izborom sudaca Ustavnog suda, jer takva poveznica nije predviđena ni Ustavom ni zakonima.
Oštra politička razmjena optužbi
Rasprava je ubrzo prerasla u otvoreni politički sukob između vladajućih i oporbe. Dok su jedni optuživali HDZ za „ucjenu i blokadu“, drugi su uzvratili tvrdnjama da upravo oporba opstruira izbor ustavnih sudaca, čime dodatno destabilizira sustav.
U raspravi su se spominjale i izjave premijera Andrej Plenković, koji je ranije istaknuo kako će procesi imenovanja biti međusobno povezani, što je dodatno produbilo političke podjele.
Nije izostalo ni prozivanje predsjednika Republike Zoran Milanović, čija se kandidatkinja za čelno mjesto Vrhovnog suda našla u središtu polemika.
Rasprava o stanju pravosuđa ipak održana
Nakon odbacivanja prve točke dnevnog reda, Odbor je većinom glasova prihvatio izmijenjeni dnevni red koji uključuje raspravu o izvješćima o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024. godinu.
Izvješća je predstavila sutkinja Vrhovnog suda i V.d. predsjednica Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki , ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, dok je u ime Vlade sudjelovao državni tajnik Ivan Crnčec iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
I oko načina rasprave – objedinjeno ili odvojeno po godinama – vodila se proceduralna polemika, no na kraju je većinom odlučeno da će se rasprava objediniti, uz mogućnost replika i duljih izlaganja zastupnika.
Poruke o stanju pravosuđa: „Obezglavljen sustav“
Predsjednik Odbora upozorio je kako hrvatsko pravosuđe pati ne samo od sporosti i percepcije korupcije, već i od institucionalne blokade.
„Sustav je danas obezglavljen zbog političke trgovine“, istaknuto je tijekom sjednice, uz poruku kako se ključne pravosudne funkcije ne bi smjele pretvarati u predmet političkih pregovora.
OBJEDINJENO IZVJEŠĆE O STANJU SUDSTVA: Vidljiv napredak, ali i ozbiljni izazovi hrvatskog pravosuđa
Objedinjeno izvješće o stanju sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj za 2022., 2023. i 2024. godinu, iznijela je vršiteljica dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske Gordana Jelšovečki.
U uvodnom obraćanju istaknula je kako izvješća obuhvaćaju razdoblje u kojem je sudbenu vlast vodio pokojni predsjednik Radovan Dobronić, dok je ona dovršila izvješće za 2024. godinu. Naglasila je kako je cilj izlaganja fokus staviti na ključne trendove i promjene u funkcioniranju sudstva.
Pozitivni trendovi: više riješenih predmeta i kraći postupci
Prema podacima iz izvješća, hrvatski sudovi godišnje zaprime između 1,26 i 1,29 milijuna predmeta. Unatoč izazovima, posebno u 2023. godini obilježenoj štrajkovima i mjerama upozorenja, zabilježen je pozitivan trend u učinkovitosti.
Stopa rješavanja predmeta u 2022. i 2024. godini premašila je 100 posto, što znači da su sudovi rješavali više predmeta nego što su ih zaprimali. Prosječno trajanje postupka smanjeno je na 124 dana, dok je broj neriješenih predmeta u padu.
Vrhovni sud istaknuo se kao najefikasniji, sa stopom rješavanja od 117,42 posto, čime je prednjačio u odnosu na ostale sudove.
Problem dugotrajnih postupaka i “starih predmeta”
Unatoč napretku, Jelšovečki je posebno upozorila na problem dugotrajnih sudskih postupaka, osobito onih koji traju dulje od deset godina.
Iako se broj predmeta do tri godine trajanja smanjuje, a raste broj riješenih predmeta između tri i sedam godina, zabrinjava pad rješavanja najstarijih predmeta. Kao jedan od razloga navela je zakonske norme koje zahtijevaju ispunjavanje godišnje kvote, što suce često usmjerava na rješavanje jednostavnijih i novijih predmeta.
Takva praksa, upozoreno je, dodatno opterećuje sustav kroz isplate naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Kadrovski izazovi: starenje sudaca i manjak mladih
Izvješće otkriva zabrinjavajuće trendove u kadrovskoj strukturi sudstva. Iako je broj sudaca blago porastao – s 1.652 u 2022. na 1.660 u 2024. – dugoročno se bilježi pad u odnosu na ranije godine.
Poseban problem predstavlja starenje kadra. Najveći broj sudaca nalazi se u dobnim skupinama iznad 55 godina, dok je mladih sudaca vrlo malo – u promatranom razdoblju nije bilo nijednog suca mlađeg od 30 godina.
Uz to, sve veći broj sudaca odlazi u mirovinu prije zakonske granice, što dodatno ugrožava stabilnost sustava.
Materijalni uvjeti i plaće kao ključni faktor
Jelšovečki je istaknula kako su lošiji materijalni uvjeti i relativno niske plaće jedan od razloga slabijeg interesa za rad u pravosuđu. Ipak, nakon štrajkova 2023. godine došlo je do određenih pomaka kroz dijalog s Vladom.
Naglašena je i važnost administrativnog osoblja, koje čini okosnicu funkcioniranja sudova, uz prijedloge da se njihov status i plaće dodatno unaprijede.
Infrastruktura i posljedice potresa
Velik dio sudske infrastrukture i dalje se obnavlja nakon potresa, a posebno je istaknuto kako zgrada Vrhovnog suda još uvijek nije obnovljena.
Planirana je selidba suda u privremeni prostor te početak obnove do 2027. godine, dok se paralelno razvija projekt tzv. „Trga pravde“ koji bi trebao poboljšati uvjete rada za veći broj sudova.
Digitalizacija: napredak uz početne poteškoće
Proces digitalizacije sudstva donosi poboljšanja, ali i izazove. Sustavi su još uvijek u fazi prilagodbe, što povremeno uzrokuje zastoje.
Ipak, dugoročno se očekuje kako će digitalne tehnologije značajno unaprijediti učinkovitost i transparentnost pravosuđa.
Zaključna poruka: potreba za suradnjom svih grana vlasti
Na kraju izlaganja naglašena je važnost suradnje zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti za stabilno funkcioniranje pravosudnog sustava.
Posebno je istaknuto kako je šteta što predsjednik Radovan Dobronić nije imao priliku osobno predstaviti svoja izvješća pred Saborom, što bi, prema riječima Jelšovečki, doprinijelo boljem razumijevanju izazova u pravosuđu.
Zaključno, iako statistički pokazatelji ukazuju na napredak, jasno je da hrvatsko pravosuđe i dalje stoji pred nizom strukturnih izazova – od kadrova i infrastrukture do percepcije javnosti – koje će u narednom razdoblju biti nužno sustavno rješavati.
Učinkovitost sudova: brojke koje ohrabruju
Zastupnik Ivan Malenica otvorio je pitanje promjena u metodologiji ocjenjivanja sudaca, upozorivši da način vrednovanja rada može izravno utjecati na to koje predmete suci prioritiziraju. Time je dotaknuo jedan od ključnih problema sustava – balans između kvantitete i kvalitete sudskih odluka.
Jelšovečki je odgovorila oprezno, naglasivši da je za procjenu učinaka novih pravila još prerano, ali i implicirala da bi razgovori sa sucima mogli dati jasniju sliku u narednom razdoblju.
“Pravosuđe radi, ali percepcija zaostaje”
Potpredsjednik odbora Nikola Mažar istaknuo je ono što se često zanemaruje u javnom prostoru – konkretni rezultati.
Prema njegovim riječima, broj riješenih predmeta, smanjenje trajanja postupaka i povećana ažurnost pokazuju da pravosudni sustav, unatoč krizama poput pandemije i potresa, funkcionira bolje nego što se često prikazuje.
No istovremeno je otvorio pitanje percepcije: zašto javnost i dalje nema povjerenja u pravosuđe?
Jelšovečki je odgovorila jasno – odgovornost leži na svakom pojedinom sucu. Profesionalnost, etičnost i ponašanje u radu, naglasila je, izravno oblikuju povjerenje građana. Ujedno je priznala da postoje i oni koji narušavaju ugled sustava, protiv kojih se vode stegovni postupci.
Ključno pitanje: treba li Hrvatskoj predsjednik Vrhovnog suda?
Jedan od najnapetijih trenutaka rasprave otvorila je zastupnica Sandra Benčić, postavljajući pitanje koje nadilazi tehničku razinu – ima li Hrvatska institucionalni problem jer nema osobu koja formalno predstavlja sudbenu vlast?
Sličnu dilemu ranije je artikulirala i Urša Raukar, izravno upitavši može li sud u punom kapacitetu funkcionirati bez izabranog čelnika.
Odgovor Jelšovečki bio je nedvosmislen:
“Kao što Sabor treba predsjednika i Vlada predsjednika, tako i Vrhovni sud treba svog predsjednika.”
Ipak, jasno je dala do znanja da se neće upuštati u političke sukobe koji su doveli do zastoja u izboru, naglasivši da sud trenutačno funkcionira bez zastoja u operativnom smislu.
Pravna praznina i granice ovlasti
Rasprava je dodatno produbljena intervencijom profesorice Zlate Đurđević, koja je otvorila pitanje demokratskog legitimiteta vršitelja dužnosti.
Naglasila je kako zakon ne predviđa dugotrajno obnašanje funkcije bez imenovanog predsjednika, posebno u kontekstu važnih uloga poput sudjelovanja u izbornim procesima.
Jelšovečki je priznala postojanje “pravne praznine”, istaknuvši da određene funkcije – poput podnošenja izvješća Saboru – formalno pripadaju isključivo predsjedniku Vrhovnog suda. Unatoč tome, odlučila je preuzeti tu odgovornost kako bi se osigurala kontinuitet institucionalnog funkcioniranja.
Rodno uvjetovano nasilje: kritike i odgovori
Zastupnica Marija Lugarić otvorila je i osjetljivo pitanje odnosa pravosuđa prema žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, upozorivši na blage kazne i nedostatak senzibiliteta.
Jelšovečki je odgovorila kako je zakonodavni okvir unaprijeđen, osobito uvođenjem kaznenog djela femicida, ali i naglasila da problem nadilazi sudstvo te zahtijeva angažman cijelog društva – od socijalnih službi do sustava zaštite žrtava.
Politički sukobi u pozadini pravosudnih pitanja
Rasprava nije prošla bez političkih tenzija. Optužbe o opstrukciji izbora predsjednika Vrhovnog suda dodatno su zaoštrile ton sjednice, pri čemu je dio zastupnika tvrdio da parlamentarna većina namjerno odgađa odlučivanje.
Time je otvoreno pitanje moguće dugotrajne institucionalne blokade, ali i šire ustavne implikacije takve situacije.
Između napretka i blokade
Zaključno, sjednica je jasno pokazala dvostruku sliku hrvatskog pravosuđa:
- s jedne strane, mjerljivi napredak u učinkovitosti i rješavanju predmeta
- s druge, ozbiljne strukturne i političke prepreke koje dovode u pitanje stabilnost sustava
Dok sudovi, prema statistikama, rade sve brže i učinkovitije, politički zastoji – osobito oko izbora čelnika Vrhovni sud Republike Hrvatske – ostaju ključni izazov.
Upravo će rasprava u Saboru pokazati postoji li politička volja da se taj čvor napokon razriješi – ili će pravosuđe i dalje funkcionirati u izvanrednom, ali sve dugotrajnijem režimu.
- Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
PETRIJEVCI, 17. travanj 2026. – U petak, 17. travnja, svečanim programom proslavljena je 33. obljetnica osnutka Općine Petrijevci. Obilježavanje Dana Općine započelo je odavanjem počasti… Pročitaj više: Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude - TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
Nakon što je iranska organizacija za luke i pomorstvo potvrdila otvaranje rute za vrijeme prekida vatre, američki predsjednik Donald Trump oglasio se nizom objava na… Pročitaj više: TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u - Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
ZAGREB, 17. travnja 2026. – U burnom završetku saborskog tjedna, zastupnici Marin Miletić i Igor Peternel uputili su oštre optužbe na račun Možemo i SDP-a.… Pročitaj više: Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte! - Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja
Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije. Zagreb, 17. travnja 2026.… Pročitaj više: Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja - Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske
MOST I JURČEVIĆ OŠTRO PO VLADAJUĆIMA: „Hrvatska nema strategiju za Daleki istok, dok nam kod kuće truju vodu i zemlju!“ U saborskoj raspravi o potvrđivanju… Pročitaj više: Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske - Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om
ZAGREB, 17. travanj 2026. – U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Ministar vanjskih… Pročitaj više: Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om - Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi”
Američki vojni vrh poslao je posljednje upozorenje Teheranu: pristanite na diplomatski dogovor ili se suočite s razornom vojnom silom. Dok američka mornarica provodi neprobojnu blokadu… Pročitaj više: Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi” - Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini
Minuta šutnje u Saboru za heroinu Središnje Bosne: Preminula Sarafina Lauš, majka koja je u ratu izgubila tri sina i supruga ZAGREB / TRAVNIK, 17.… Pročitaj više: Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini - Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici
Na isti dan kada je donesen zakon kojim se stvaraju temelji za Zbor narodne garde (ZNG), 17. travnja 1991., Hrvatski sabor povukao je još jedan… Pročitaj više: Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici - Na današnji dan osnovan je ZNG RH
U proljeće 1991. godine, dok je Jugoslavenska narodna armija (JNA) zveckala oružjem i otvoreno prijetila intervencijom, Hrvatska se našla pred egzistencijalnim zidom: kako stvoriti vlastitu… Pročitaj više: Na današnji dan osnovan je ZNG RH
DOMOVINSKI RAT
sindikati Hrvatske,
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
