Sin bivšeg vrhovnog vođe Mojtaba Khamenei preuzeo je vlast u Iranu u najtežem trenutku za režim od Islamske revolucije 1979. godine.
Nakon dramatičnih događaja u Iranu i vijesti o smrti vrhovnog vođe, iranski dužnosnici počeli su signalizirati tko bi mogao preuzeti kontrolu nad državom u jednom od najosjetljivijih trenutaka u modernoj povijesti Islamske Republike. U središtu pozornosti našao se Mojtaba Khamenei , sin bivšeg vrhovnog vođe, koji je prema državne novinske agencije u Iranu postao je ključna figura u očuvanju režima.
Njegov dolazak na vlast događa se u trenutku kada se Iran suočava s ratnim pritiscima, dubokim unutarnjim podjelama i sve snažnijim međunarodnim pritiscima. Upravo zato mnogi unutar iranskog establišmenta smatraju da je Mojtaba Hamnei osoba koja može održati kontinuitet sustava.
Čovjek iz sjene koji je godinama utjecao na politiku
Iako nikada nije formalno obnašao najviše državne funkcije, Mojtaba Khamenei godinama se smatra jednim od najutjecajnijih ljudi u Iranu. Tijekom posljednja dva desetljeća izgradio je snažne veze s Revolucionarnom gardom, sigurnosnim strukturama i obavještajnom zajednicom.
Prema riječima političkih analitičara, upravo te veze predstavljaju njegovu najveću političku snagu.
Mojtaba je u iranskim političkim krugovima poznat kao “čovjek iza zavjese”, osoba koja je često djelovala iz pozadine i utjecala na ključne političke procese, uključujući i optužbe da je sudjelovao u manipuliranju izborima. Zbog toga njegovo ime nije nepoznato političkim elitama, ali ni javnosti koja s velikom skepsom promatra njegovu moguću ulogu.
Podrška režima – ali i brojni neprijatelji
Iako ima snažnu podršku lojalista režima, osobito Revolucionarne garde i paravojnih struktura, Mojtaba Hamnei suočava se s velikim otporom unutar političkog establišmenta.
Mnogi iranski političari i društveni akteri nikada nisu prihvaćali ideju da bi vlast u Islamskoj Republici mogla postati nasljedna, što dodatno komplicira njegovu poziciju. Kritičari podsjećaju kako je Islamska revolucija 1979. godine upravo nastala kao reakcija na monarhijsku dinastiju šaha Mohammada Reze Pahlavija.
Upravo zato dio analitičara upozorava da bi nasljeđivanje vlasti unutar obitelji Hamnei moglo potkopati temeljne principe revolucije.
Rat mijenja politička pravila
Unatoč kritikama, aktualni rat i sigurnosna kriza dramatično mijenjaju političku dinamiku u Iranu. U izvanrednim okolnostima, prioritet režima postaje opstanak države i očuvanje stabilnosti.
Analitičari ističu kako bi u normalnim političkim okolnostima Mojtabin dolazak na vlast izazvao ozbiljne političke sukobe unutar sustava. Međutim, ratna situacija privremeno je utišala mnoge kritike jer lojalisti režima smatraju da je jedinstvo ključno za preživljavanje države.
Hoće li Mujtaba krenuti putem tvrde politike?
Veliko pitanje ostaje kakav će politički smjer zauzeti novi iranski lider. Dio promatrača smatra da bi mogao slijediti tvrdu liniju svoga oca i nastaviti konfrontacijsku politiku prema Zapadu.
Postoje i nagađanja da bi mogao pokušati postati svojevrsni “iranski Mohammed bin Salman” i provesti određene reforme, no analitičari zasad ne vide jasne znakove takvog zaokreta.
Naprotiv, Mojtaba Hamnei poznat je po bliskosti s najtvrđim strukturama režima, uključujući Revolucionarnu gardu i obavještajne službe, što upućuje na mogućnost nastavka čvrste i konfrontacijske politike.
Kakva će biti reakcija SAD-a?
Reakcija Sjedinjenih Američkih Država, osobito predsjednika Donalda Trumpa, ovisit će o signalima koje nova iranska vlast pošalje međunarodnoj zajednici.
U intervjuu za internetsku publikaciju Axios, predsjednik Trump je također isključio mogućnost suradnje sa sinom ubijenog iranskog vođe, 56-godišnjim Mojtabom Khameneijem, rekavši: “Gube vrijeme. Khameneijev sin je slaba osoba.”
Donald Trump je također u nedjelju rekao da će budući vođa Islamske Republike “morati dobiti odobrenje od nas; ako to ne učini, to neće dugo trajati.“
Revolucionarna garda kao ključni faktor
U ovom trenutku mnogi analitičari vjeruju da će stvarna moć u Iranu ostati u rukama Revolucionarne garde, koja već desetljećima predstavlja najutjecajniju političku i vojnu strukturu u zemlji.
U takvom scenariju Mojtaba Hamnei mogao bi postati političko lice režima, dok bi ključne odluke i dalje donosio vojno-sigurnosni aparat države.
Jedno je, međutim, sigurno – Iran ulazi u razdoblje duboke političke neizvjesnosti, desetak američkih tankera za punjenje gorivom u zraku, Boeing KC-135R i KC-46A, a odluke koje će se donositi u Teheranu u nadolazećim mjesecima mogle bi imati dalekosežne posljedice za cijeli Bliski istok, ali i globalnu sigurnost.
Tko je Mojtaba Khamenei?
Ali Khamenei ima šestero djece (četiri sina i dvije kćeri), a Mojtaba je drugo dijete u obitelji. Rođen je 8. rujna 1969. u gradu Mashhadu.
Mojtaba Khamenei pohađao je vjersku školu Alavi. Prema medijskim izvještajima, kada je imao 17 godina, Mojtaba Khamenei je nekoliko puta sudjelovao u Iransko-iračkom ratu u kratkim razdobljima i sudjelovao u nekoliko operacija.
Sa 30 godina, Mojtaba Khamenei je 1999. godine otišao u vjerski grad Qom kako bi nastavio svoje vjersko obrazovanje. Između završetka srednje škole i ulaska u sjemenište nije jasno čime se bavio. Vjeruje se da je radio u uredu vrhovnog vođe Islamske Republike Iran.
Važno je napomenuti da nije nosio svećeničku odjeću prije 30. godine, te nije jasno zašto je odlučio ići u sjemenište u toj dobi. Obično sjemenište i obrazovanje iz religijskih znanosti započinju u dobi adolescencije i mladosti.
Gholamali Haddad Adel, tast Mojtabe Khameneija, citira Alija Khameneija o ceremoniji udvaranja i braku svoje kćeri 1999. godine, u kojem je rekao gospodinu Haddadu Adelu: “Nemam novca za kupnju kuće. Unajmili smo kuću na jednom katu gdje Mustafa (prvo dijete) i Mojtaba žive na jednom katu… Mojtaba također nije Mu’amam. Želi otići u Qom, učiti i postati klerik.”
Vrijedi spomenuti da Vrhovni vođa u Islamskoj Republici Iran uživa visoku razinu ekonomske moći, a mnogi mediji ekonomske institucije pod nadzorom Vrhovnog vođe nazivaju “carstvima.”
Kapital ovih grupa procjenjuje se na 95 milijardi dolara. Budući da ne postoji financijska i nadzorna transparentnost nad tim ekonomskim kompleksima, nije moguće neovisno provjeriti ulogu Mojtabe Khameneija, kao jedne od utjecajnih osoba u uredu Alija Khameneija, u upravljanju tim institucijama i njegovim ekonomskim aktivnostima.
U proteklim godinama, naravno, bilo je izvještaja o Mojtabi Khameneiju i njegovim ekonomskim i financijskim aktivnostima u europskim zemljama ili njegovim putovanjima u Europu. BBC ne može neovisno provjeriti točnost tih izvještaja.
Svi sinovi Alija Khameneija nose svećeničku odjeću i imaju vjersko obrazovanje, a o njihovim osobnim životima malo se zna. Iranski mediji navode da djeca Alija Khameneija nemaju državni posao i da su uglavnom angažirana u “istraživačkom radu u vjerskom području.”
Ime Mojtabe Khameneija u političkoj areni prvi put se pojavilo u medijima tijekom predsjedničkih izbora 2005. godine. Te je godine Mehdi Karroubi, jedan od predsjedničkih kandidata, napisao pismo Aliju Khameneiju o “prijevari” u posljednjim satima glasovanja i prebrojavanja, ističući da “glasovi naroda nisu favorizirani od strane nekih centara moći i utjecajnih ljudi kroz zakon o Ministarstvu unutarnjih poslova.”
- Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2” - Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku?
Na današnji dan, 4. lipnja 1991. godine, u Kninu je pokrenuta institucionalna peticija kojom se tražio povratak zloglasnog ratnog zločinca u Hrvatsku. Saznajte zašto je… Pročitaj više: Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku? - Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu
Na današnji dan, 4. lipnja 309. godine, mučeničkom je smrću preminuo Sveti Kvirin, sisački biskup. Njegova nevjerojatna priča o otporu represivnim rimskim vlastima, tamnovanju i… Pročitaj više: Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu - Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU - Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine”
Sve češća ovisnost mladih nije problem koji nastaje preko noći, već je često posljedica niza nezdravih životnih navika i nedostatka adekvatne obiteljske podrške, istaknule su… Pročitaj više: Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine” - Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade?
Iako se Vlada na koalicijskom sastanku primarno bavila padom inflacije i gospodarskim pokazateljima, Hrvati u BiH i rezolutni zahtjevi Domovinskog pokreta za uspostavom nove izborne… Pročitaj više: Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade? - Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog
Najavljeno povećanje paušala za obrtnike i iznajmljivače u turizmu podiglo je prašinu u javnosti, a prikupljeno je čak 25 tisuća potpisa nezadovoljnih građana. Dok poduzetnici… Pročitaj više: Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog - Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved predstavio je rezultate koje je Zaklada branitelja ostvarila u 2025. godini, istaknuvši višemilijunske potpore za najugroženije obitelji, liječenje i obrazovanje mladih.… Pročitaj više: Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih - Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje
Održana je 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje, od dostojanstvenog obilježavanja Dana državnosti i Hrvatske vojske… Pročitaj više: Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
