Kako budućnost Slavonije i Baranje ovisi o pametnoj poljoprivredi i sinergiji znanosti i politike? Pročitajte ključne zaključke Znanstvenog sabora.
U vremenima kada se globalna slika svijeta ubrzano mijenja pod teretom klimatskih ekstrema, geopolitičkih previranja i narušenih opskrbnih lanaca, pitanje prehrambene sigurnosti i gospodarske otpornosti postaje pitanje nacionalne opstojnosti. Upravo je to bila srž i glavna premisa drugog po redu Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, koji se u impozantnom prostoru Kulturnog centra u Osijeku održao s jednim jasnim, strateškim ciljem: transformirati istok Hrvatske iz puke žitnice koja izvozi sirovine u visokotehnološko središte za proizvodnju hrane s dodanom vrijednošću.
Ovaj iznimno važan skup, koji je organizirao Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Osijeku, uz suorganizaciju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Grada Osijeka, te pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i Osječko-baranjske županije, okupio je kremu hrvatske znanosti, lokalne i regionalne samouprave te gospodarstva. Kroz seriju dijaloga, panela i znanstvenih izlaganja, sudionici su analizirali ključne teme usmjerene na izgradnju gospodarski snažne, demografski obnovljene i krizama otporne Slavonije i Baranje.
Uvažavajući prioritete i strateške smjernice Europske unije za razdoblje od 2024. do 2029. godine, kao i UN-ovu Agendu 2030. za održivi razvoj, sudionici su se složili oko krovne teme Sabora: Slavonija i Baranja ulaze u presudno razdoblje u kojem su otpornost gospodarstva, brzi i efikasni prijenos znanja u industriju te kvalitetno upravljanje prostorom i investicijama apsolutni preduvjeti snažnog razvoja. Hrana danas više ne predstavlja samo jedan od gospodarskih sektora; ona je postala temelj društvene, kulturne i nacionalne sigurnosti.
Znanost mora biti kompas političkim odlukama
Svečano otvorenje skupa obilježeno je snažnim porukama o nužnosti suradnje akademske zajednice i donositelja političkih odluka. Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Davor Miličić, u svom je uvodnom obraćanju jasno detektirao kako Slavonija posjeduje ogroman, ali još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal. Prema njegovim riječima, budućnost leži u tri ključna stupa: hrani, znanju i upravljanju.
Miličić je okupljenima prepričao viziju moderne poljoprivrede koja više ne trpi zastarjele metode. Tradicionalna obrada zemlje, iako duboko ukorijenjena u identitet ovog prostora, mora ustupiti mjesto modernoj agronomiji, razvoju novih tehnologija i njihovoj izravnoj primjeni na terenu. Da bi taj proces bio uspješan, neophodno je vratiti struku na polja, odnosno stimulirati domicilno stanovništvo – inženjere, agronome i znanstvenike – da preuzmu kormilo u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji.
Posebno je znakovita bila njegova poruka upućena političkom establišmentu. Akademik Miličić istaknuo je da, iako politika formalno ne mora polagati račune znanstvenicima, svako ignoriranje struke dugoročno vodi u promašene investicije i politike.
„Ne moraju političari slušati nas, znanstvenike, ali bilo bi dobro da slijede naše naputke, jer će im onda odluke biti utemeljene na metodologiji znanosti. Time će se te odluke moći lakše braniti i imat će veće šanse da zapravo rezultati budu uspješniji u nekakvom doglednom vremenu“, poentirao je Miličić, naglašavajući kako je sinteza znanstvene spoznaje i političke hrabrosti jedini put naprijed.
Sveučilište kao generator promjena i odgovor na klimatske izazove
Na Miličićeve riječi nadovezao se Drago Šubarić, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji je iz perspektive visokog obrazovanja analizirao stanje na terenu. Šubarić je naglasio apsurdnu situaciju s kojom se Hrvatska suočava: unatoč snažnoj znanstvenoj bazi, naporima poljoprivrednika i političkim deklaracijama, još uvijek ne uspijevamo proizvoditi dostatne količine hrane, a pritom proizvodnju podignuti na višu tehnološku i kvalitativnu razinu.
Sveučilište u Osijeku pritom igra krucijalnu ulogu u zadržavanju mladih u regiji. Rektor je s ponosom iznio podatak da je, prema posljednjim evidencijama, 1869 studenata završilo neki od studija na osječkom sveučilištu. Taj golemi bazen znanja i mladosti, tvrdi Šubarić, glavni je pokretač cjelokupnog gospodarskog i društvenog života na istoku Hrvatske.
Osvrćući se na globalne izazove, rektor je upozorio na kompleksnost današnjeg trenutka. Proizvođači hrane suočeni su s nemilosrdnim posljedicama klimatskih promjena, porastom svjetskog stanovništva, migracijama, ali i paradoksom u kojem se globalna energetska kriza pokušava ublažiti korištenjem poljoprivrednih sirovina, što izravno ugrožava proizvodnju hrane. Kao odgovor na te izazove, Sveučilište poduzima konkretne korake.
„Imali smo jedan značajan događaj u zadnjih tjedan dana, to je otvaranje Centra za vinogradarstvo u Mandićevcu, gdje će naši stručnjaci raditi na rješavanju problema vezanog za klimatske promjene“, podsjetio je Šubarić. Također je istaknuo kako Slavonija svoju šansu mora tražiti i u sinergiji poljoprivrede i turizma, navodeći svježe primjere zaštite autohtonih proizvoda poput čepinskog kupusa i slavonske šunke, koji postaju prvorazredni turistički aduti.
Osijek kao lokomotiva razvoja: Demografski obrat i gospodarski uzlet
Ono o čemu se godinama pričalo s dozom pesimizma – demografija i gospodarstvo Slavonije – danas poprima potpuno nove, optimistične konture. Ivan Radić, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Osijeka, u svom je opsežnom i brojkama potkrijepljenom izlaganju pokazao kako se pametnim lokalnim politikama trendovi mogu ne samo zaustaviti, već i preokrenuti.
Radić je podsjetio prisutne da je tema prethodnog Sabora bila demografija, dok se danas s razlogom razgovara o gospodarstvu, jer su te dvije komponente neraskidivo vezane. Osijek se danas pozicionira kao grad koji integrira tradicionalnu poljoprivredu s visokim i modernim IT tehnologijama, pri čemu su spomenute tvrtke poput Žita i Orqe, koje svojim poslovanjem dokazuju međunarodnu konkurentnost osječkog gospodarstva.
Ono što je najviše odjeknulo u njegovom govoru jesu egzaktne gospodarske brojke koje svjedoče o povijesno visokoj zaposlenosti. Gradonačelnik je prepričao niz mjera kojima je lokalna vlast rasteretila poduzetnike – od ukidanja komunalnog doprinosa za gradnju proizvodnih pogona do hrabre odluke da se ukidanje prireza ne kompenzira povećanjem poreza na dohodak, čime su Osječanima osigurane veće neto plaće u usporedbi s građanima ostalih velikih hrvatskih gradova.
Posebno emotivan i važan dio njegovog obraćanja odnosio se na demografski preporod. Egzodus, koji je obilježio prošlo desetljeće, polako postaje stvar prošlosti.
„Moramo reći najnovije podatke da imamo gotovo 55.000 zaposlenih u samom gradu, što je čak 5.000 ljudi više zaposlenih nego što je to bilo 2021. godine. (…) U protekle četiri godine Osijek bilježi pozitivan migracijski saldo od 1.331 osobe. Po broju novorođene djece treći smo grad u Hrvatskoj, a ono što nas posebno veseli jest činjenica da je ove godine u osječke vrtiće i škole upisano 50-ero djece iz povratničkih obitelji“, istaknuo je Radić, naglasivši da svaka ta brojka predstavlja živu obitelj i njihovu životnu odluku da svoju sreću i egzistenciju ponovno grade u domovini.
Kao zalog za budućnost, najavio je i proširenje gospodarske zone Nemetin. Kako je postojeća zona popunjena čak 95 posto, Grad je od države osigurao 36 hektara novog zemljišta u vrijednosti od 30 milijuna eura, čije će komunalno opremanje privući nove investitore i otvoriti stotine novih radnih mjesta.
Kapitalni infrastrukturni projekti i promjena percepcije regije
Da se cijela regija nalazi usred snažnog investicijskog ciklusa, potvrdila je županica Nataša Tramišak. Ona je, nadovezujući se na gradonačelnika, oslikala širu sliku Osječko-baranjske županije, čija se percepcija u hrvatskoj javnosti drastično mijenja. Od regije iz koje su svakodnevno odlazili autobusi puni mladih ljudi za Irsku i Njemačku, Slavonija i Baranja danas postaju područje dinamičnog rasta.
Tramišak je iznijela fascinantne komparativne podatke koji najbolje oslikavaju prijeđeni put u proteklih desetak godina. Podsjetila je na crne dane kada je nezaposlenost u županiji prelazila alarmantnih 21 posto, dok je danas taj broj višestruko manji.
„U 2025. godinu ušli smo s više od 300 aktivnih gospodarskih subjekata više i s 98.000 zaposlenika. Kada pogledamo unatrag desetak godina, imali smo rekordnu nezaposlenost… Zaposlenih je bilo nešto više od 84.000, a sada govorimo o 98.000. Znači, imamo više od 14.000 novootvorenih radnih mjesta. Velik val iseljavanja koji je bio prisutan prije desetak godina sada je zaustavljen“, naglasila je Tramišak, ističući kako je to jasan znak da se ulaganja u gospodarstvo izravno prelijevaju na kvalitetu života.
Ipak, svjesna je da posao nije gotov. Kako bi se mladi zadržali i kako bi se potaknule obitelji na ostanak, nužna su kontinuirana ulaganja u javnu infrastrukturu. U tom je kontekstu podsjetila na kapitalne prometne projekte koji su napokon završeni, poput dovršetka dionice autoceste na Koridoru 5C kroz Baranju, čime je istok Hrvatske napokon u potpunosti integriran u europsku mrežu modernih prometnica. Osvrnula se i na tekuću modernizaciju Zračne luke Osijek, no poseban je naglasak stavila na nadolazeći, povijesni projekt u zdravstvu.
Naime, u tijeku je postupak javne nabave za izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra Osijek. Riječ je o najvažnijem strateškom projektu na istoku Hrvatske u modernoj povijesti, čija se vrijednost procjenjuje na vrtoglavih 850 milijuna eura. Očekuje se da bi prvi bageri mogli započeti s radovima već iduće godine, što će, prema riječima zastupnice Tramišak, donijeti neviđen skok u kvaliteti zdravstvene zaštite za građane cijele regije.
Od sirovinske baze do prehrambenog suvereniteta: Borba protiv nelojalne konkurencije
Vrhunac konferencije uslijedio je tijekom panela posvećenog hrani, gdje je uvodno izlaganje održala Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Njezin je govor bio svojevrsni manifest o tome kako bi hrvatska poljoprivreda trebala izgledati u nadolazećim desetljećima.
Petir je vrlo otvoreno upozorila na anomaliju u hrvatskom sustavu: Slavonija i Baranja ne smiju ostati puka sirovinska baza. Trenutni model, u kojem se iz Slavonije izvoze jeftine sirovine – poput pšenice ili kukuruza – a zatim se u Hrvatsku uvoze skupi, gotovi prehrambeni proizvodi iz inozemstva, dugoročno je neodrživ i poguban za domaću ekonomiju.
Ona se založila za snažno povezivanje primarnih poljoprivrednih proizvođača s prerađivačkom industrijom. Da bi se to ostvarilo, država mora agresivnije ulagati u prijeko potrebnu poljoprivrednu infrastrukturu. Bez silosa, bez regionalnih logističko-distributivnih centara, bez malih, pa i pokretnih klaonica i mlinova, poljoprivrednik je ostavljen na milost i nemilost prekupcima i velikim trgovačkim lancima.
Posebno se oštro osvrnula na problem nepoštene trgovačke prakse i damping cijena koje uništavaju domaću proizvodnju.
„Ono za što se mi kao Odbor za poljoprivredu zalažemo jest da se izmijeni Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, da se proglasi nepoštenom trgovačkom praksom prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene. Na taj način mislim da bismo maknuli velik dio nelojalne konkurencije i omogućili našim poljoprivrednim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode sigurno“, poručila je Petir.
U svom izlaganju detaljno je analizirala i strukturu hrvatske poljoprivrede. Iznijela je pomalo šokantan podatak da Hrvatska ima 120.000 poljoprivrednih gospodarstava, što čini ogromnih 73 posto ukupne poljoprivredne strukture, no oni na tržište stavljaju svega 35 posto ukupnog poljoprivrednog proizvoda. Kako bi se aktivirao taj golemi spavajući kapital, Petir predlaže decentralizaciju strateških robnih zaliha i snažnije uključivanje malih proizvođača u taj sustav, što bi državi osiguralo nacionalnu prehrambenu neovisnost u kriznim situacijama.
Dotaknula se i nedavnih pošasti koje su pogodile stočarstvo, poput afričke svinjske kuge, istaknuvši da su takve bolesti često uvezene te da Hrvatska mora drastično osnažiti svoje veterinarske i inspekcijske službe. Također je upozorila na suradnju s carinom u cilju zaštite granica od uvoza zaraženog mesa, tražeći veću autonomiju i kapacitiranost mobilnih inspekcijskih timova.
Na samom kraju, Petir je otvorila bolnu ranu hrvatske poljoprivrede – navodnjavanje. Prepričala je kako je Hrvatska trenutno na mizernih 3,3 posto površina pod navodnjavanjem. Zapanjujuće je da sredstva iz EU fondova i nacionalnog proračuna postoje, no nerijetko ostaju neiskorištena zbog nedostatka interesa na terenu ili birokratskih zapreka. Navela je primjer Velike Ludine, poznate po proizvodnji jabuka, gdje gotova projektna dokumentacija za sustav navodnjavanja stoji u ladicama punih deset godina.
Kako bi se zaobišao problem kroničnog nedostatka sredstava za veliku poljoprivrednu infrastrukturu, Petir je iznijela inovativan, pa čak i radikalan prijedlog:„Predložila sam, i to je naišlo na odobravanje, da se iz izdvajanja za NATO iz nacionalnog proračuna, u okviru onih 1,5 posto namijenjenih za izgradnju objekata dvojne namjene, uključi i poljoprivredna infrastruktura. Tu ulazi navodnjavanje, logistički distributivni centri, silosi i ribarska infrastruktura“, zaključila je, jasno dajući do znanja da je hrana danas jednako važno sigurnosno pitanje kao i vojna obrana.
Znanstveni sabor Slavonije i Baranje sa svojim radom nastavlja i sutra, 30. listopada, na istoj adresi
s početkom u 11.00 sati gdje će se izlagati znanstveni radovi po tematskim sekcijama.
https://zssib.hr/images/knjiga-sazetaka/knjiga-sazetak-2026.pdf
Foto: OBŽ