Predsjednik Republike Zoran Milanović na konferenciji na Money Motion 2026 komentirao je prelazak Zurovca u saborsku većinu, odnos s ministrom obrane, stanje u vojsci, EU politiku te spor oko Ine.
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na otvorenju konferencije Money Motion 2026, koja se održava na Zagrebački velesajam. Nakon uvodnog dijela konferencije predsjednik je dao opširnu izjavu za medije, osvrnuvši se na niz aktualnih političkih i društvenih tema – od saborske većine i odnosa u državnom vrhu do europske politike, vojske i energetike.
O prelasku Zurovca u saborsku većinu
Upitan što misli o prelasku zastupnika Daria Zurovca u saborsku većinu, Milanović je odgovorio kako o tome treba pitati samog zastupnika.
Naglasio je da političari na kraju odgovaraju biračima, ali je pritom upozorio da su standardi političke odgovornosti u Hrvatskoj često vrlo niski.
„U Hrvatskoj svatko može u bilo kojem trenutku ulaziti u razne političke kombinacije i to se ponavlja kroz izborne cikluse“, rekao je predsjednik, dodajući kako je problematično kada političari ulaze u Sabor na tuđim listama, a zatim prelaze u druge političke opcije.
Za Zurovca je, međutim, rekao kako je dva puta samostalno osvojio mandat u Saboru te da je time pokazao političku samostalnost, zbog čega odgovornost za svoju odluku snosi prvenstveno pred biračima.
Vlast mora imati nadzor
Milanović se osvrnuo i na funkcioniranje institucija, ističući kako svaka grana vlasti mora biti pod određenim oblikom nadzora.
Prema njegovim riječima, velike ovlasti bez demokratskog mandata mogu postati problematične, posebno kada je riječ o regulatornim tijelima ili kaznenom progonu.
„Ogromna je to vlast bez demokratskog mandata. Netko može završiti u pritvoru, a analiza svega slijedi kasnije. Zato svaka grana vlasti mora biti nadzirana“, poručio je predsjednik.
Istaknuo je i da sudska vlast, iako mora biti neovisna, ipak mora postojati unutar sustava kontrole i odgovornosti jer suci nisu izabrani na izborima.
Odnos s ministrom obrane
Govoreći o odnosima u državnom vrhu, Milanović je naglasio da mu je sugovornik u izvršnoj vlasti premijer, a ne ministar obrane.
„Mi nismo ravnopravni. Moj mandat i njegov mandat nisu isti. On ima određene ovlasti i može donositi odluke, pa čak i kupiti nešto za hrvatsku vojsku s čime se ja ne moram slagati, ali to ne mogu spriječiti“, rekao je Milanović.
Dodao je kako će za takve odluke ministar eventualno odgovarati drugim institucijama, a ne predsjedniku Republike.
„Ja s njim ne mogu razgovarati na taj način jer on ima šefa. Ja ga nemam – moj šef su građani“, poručio je predsjednik.
Manjak vojnika u Hrvatskoj vojsci
Predsjednik se osvrnuo i na stanje u Hrvatska vojska, naglasivši da Hrvatskoj nedostaje nekoliko tisuća vojnika, časnika i dočasnika.
Prema ustroju, Oružane snage trebale bi imati oko 17.500 pripadnika, no taj broj još nije dosegnut.
„To je zapravo vrlo malo. Ne samo kod nas – većina europskih država ima relativno male profesionalne vojske“, rekao je Milanović.
Dodao je da brojne zemlje, iako članice NATO, različito pristupaju pitanju obrane te prvenstveno gledaju vlastite interese.
Skepticizam prema ideji europske vojske
Predsjednik je pritom izrazio skepticizam prema ideji stvaranja jedinstvene europske vojske i zajedničke obrambene politike.
„Europa je poput čopora mačaka – svaka će pobjeći na svoju stranu. Nismo vukovi“, slikovito je opisao odnose među državama.
Po njegovu mišljenju, države Europske unije imaju različite interese i povijesne okolnosti, zbog čega je teško očekivati potpuno usklađenu vanjsku i sigurnosnu politiku.
Kritika europske birokracije
Milanović je također kritizirao koncentraciju moći u europskim institucijama, posebno u kontekstu političkih odluka koje, kako smatra, donose osobe bez izravnog demokratskog legitimiteta.
Kao primjer naveo je predsjednicu Europske komisije Ursula von der Leyen, rekavši kako takve funkcije često imaju velik utjecaj, iako nositelji tih dužnosti nisu izravno izabrani od građana.
Hrvatski rast i kraj europskog novca
Govoreći o gospodarstvu, predsjednik je upozorio da će Hrvatska uskoro osjetiti smanjenje financijskih sredstava iz europskih fondova.
Podsjetio je kako je velik dio rasta posljednjih godina bio potaknut sredstvima iz europskih programa oporavka.
„Taj novac je bio važan generator rasta i proračunske stabilnosti. Međutim, taj ciklus završava i realno je očekivati da će država u sljedećim godinama morati posegnuti za zaduživanjem“, rekao je Milanović.
Prema njegovim riječima, pred Vladom su dvije opcije: sporiji rast uz kontrolirani deficit ili veći deficit kako bi se održala razina gospodarskog rasta.
Komentirao i političku logiku pred izbore
Predsjednik je također ustvrdio da političke odluke ponekad imaju snažnu izbornu logiku.
„Sve je to često povezano s izborima. Možda sam i ja mogao 2015. povećati plaće bez pokrića i tako dobiti izbore, ali to nismo napravili“, rekao je.
O sigurnosnim i međunarodnim temama
Milanović: „Hrvatska ne treba uvoziti tuđe sukobe“
Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je kako Hrvatska ne smije postati prostor za prenošenje međunarodnih političkih i sigurnosnih sukoba, naglasivši da država ne treba „uvoziti tuđe konflikte“.
„Tuđe infekte i bacile u Hrvatskoj nećemo – ni izraelske ni iranske“, rekao je predsjednik, istaknuvši da se sve strane moraju ponašati u skladu s činjenicom da je Hrvatska suverena država s vlastitim institucijama i pravilima.
Prema njegovim riječima, svako javno uznemiravanje hrvatske javnosti ili insinuacije o sigurnosnim prijetnjama u Zagrebu treba biti jasno i odgovorno obrazloženo, a ne iznošeno bez konkretnih dokaza.
Hrvatska ne smije biti poprište tuđih sukoba
Predsjednik je pritom upozorio kako Hrvatska ne treba dopuštati da se na njezinom teritoriju prenose politički obračuni između drugih država.
„Ako netko tvrdi da se u Zagrebu nalaze terorističke strukture ili da postoji sigurnosna prijetnja, onda za to moraju postojati ozbiljni i provjerljivi dokazi“, poručio je.
Naglasio je i da Hrvatska ima diplomatske odnose s različitim državama svijeta te da se takvi odnosi moraju poštovati u okviru međunarodnog prava i diplomatskih pravila.
O pitanju terorizma u Europi
Govoreći o sigurnosnoj situaciji u Europi, Milanović je istaknuo kako prema dostupnim informacijama Iran nije provodio terorističke napade protiv europskih civila na europskom tlu.
Kao iznimku naveo je napad u bugarskom gradu Burgas 2012. godine, kada je u eksploziji autobusa s izraelskim turistima poginulo nekoliko ljudi, a za napad je optužena organizacija Hezbollah.
Predsjednik je pritom naglasio kako su sigurnosne prijetnje u Europi kompleksne te da ih treba promatrati realno i bez politizacije.
“Ono što ja znam, dakle bez obzira što je moj svjetonazor bitno drukčiji, što Iran ima vjerskog poglavara, što je u iranskom ustavu, oni imaju ustav za razliku od ovih zaljevskih arapskih satrapija, Iran ima ustav koji se meni ne sviđa, ali imaju ustav.“
“I prema tom ustavu dakle oni biraju svoja tijela i oni su zaista kada je u pitanju Bliski istok kao Izrael skloni određenim metodama terorističkim.”
“A šta je ubijanje u Gazi nego terorizam? Iživljavanje izraelskih vojnika Krav Maga nego terorizam.”
Hrvatska mora štititi vlastitu sigurnost
Zaključno je poručio kako Hrvatska mora voditi vlastitu sigurnosnu i vanjsku politiku, vodeći računa prvenstveno o interesima svojih građana.
„Hrvatska nije mjesto za prenošenje tuđih sukoba i političkih obračuna. Zagreb nije Tel Aviv“, rekao je predsjednik, naglasivši kako je najvažnije očuvati stabilnost i sigurnost države.
Spor oko Ine i odnosa s MOL-om
Na kraju se osvrnuo i na dugogodišnji spor oko hrvatske naftne kompanije INA i mađarske kompanije MOL Group.
Podsjetio je na odluke iz vremena kada je premijer bio Ivo Sanader, ocijenivši da su upravo tada postavljeni temelji današnjeg odnosa snaga u kompaniji.
„Tada je MOL stekao praktički potpunu poslovnu i financijsku kontrolu nad kompanijom. Danas dolazimo do situacije da Hrvatska mora plaćati visoke odštete“, rekao je Milanović.
Zaključno je dodao kako birači često zaborave političke odluke iz prošlosti, ali da ih se, kako je rekao, „ponekad treba podsjetiti“.
„Ja takve stvari nisam radio“, poručio je predsjednik Republike.
- Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru
Osnovana 10. lipnja 1991. godine, elitna A-satnija Bjelovar postala je prva profesionalna vojna formacija u svojoj regiji. Iako slabo naoružani, ovi su visoko motivirani dragovoljci… Pročitaj više: Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru - Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku
U Sisku je polaganjem vijenaca i svečanim programom obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve dragovoljačke postrojbe Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Legendarni 57. SAMB „Marijan Celjak“… Pročitaj više: Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku - Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao?
Teško je ostati ravnodušan pred povijesnim tragedijama koje uključuju najranjivije, a stravičan masakr u Vitezu 10. lipnja 1993. godine jedan je od najmračnijih podsjetnika na… Pročitaj više: Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao? - Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
ZAGREB/OSIJEK – Hrvatski pravosudni sustav u srijedu je formalno zatvorio jedno od najkompleksnijih i najdugotrajnijih poglavlja u povijesti tranzicijske pravde. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske… Pročitaj više: Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!” - Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ?
Na današnji dan, 10. lipnja 1945. godine, u Zagrebu je brutalno pogubljen profesor dr. Ljudevit Jurak, svjetski priznati hrvatski patolog i pionir sudske medicine. Njegova… Pročitaj više: Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ? - OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna
Na današnji dan, 10. lipnja 1796. godine, rođen je Antun Mihanović – erudit, pravnik, diplomat i autor “Lijepe naše”. Iako je veći dio života proveo… Pročitaj više: OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna - Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati!
Ranojutarnji pretres koji je USKOK kod Šimunića proveo u srijedu izazvao je burne reakcije javnosti. Gradonačelnik Oroslavja tvrdi da mu se policija našla na vratima… Pročitaj više: Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati! - Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka
Danijel Rehak, istinski heroj Vukovara i nesalomljivi branitelj, posvetio je svoj život prenošenju istine o logoraškim patnjama i izgradnji trajnog mira. Čovjek koji je preživio… Pročitaj više: Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka - Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima
Proces formiranja i međunarodnog priznanja naše domovine bio je dugotrajan i složen, no rana hrvatska država uspješno je izgradila svoje temelje kroz vještu diplomaciju i… Pročitaj više: Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima - Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
Nova kompanija Orqa U.S. isporučivat će napredne bespilotne sustave američkoj vojsci iz pogona na Floridi. U strateškom potezu koji povezuje tehnološke inovacije i potrebe globalne… Pročitaj više: Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
DOMOVINSKI RAT
Istraga za ratni zločin: Zapovjednik RSK osumnjičen za ubojstvo zarobljenika
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
