Nastanak naziva HOS tijekom mobilizacije u Vukovaru 1991. godine bio je izravan odgovor na ratnu stvarnost i potrebu za ustrojavanjem obrane grada u trenutku kada formalna Hrvatska vojska i Glavni stožer još nisu postojali. Kako je posvjedočio posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković – Mladi Jastreb, odluka o tom imenu donesena je u suradnji s pokojnim sekretarom za narodnu obranu Danijelom Rehakom prilikom pisanja prvih mobilizacijskih poziva.
Kako je mobilizacija u Vukovaru donijela nastanak naziva HOS
U prvim mjesecima ustrojavanja vukovarske obrane bilo je nužno uvesti čvrstu vojnu disciplinu i jasna pravila za sve branitelje koji su se uključili u borbu. Borković je pojasnio kako dragovoljni ulazak u obranu nije mogao značiti i proizvoljni izlazak s položaja.
„Sad si dragovoljno ušao, ali ne možeš dragovoljno izaći van i reći ‘ja se više neću igrati’, sad si obveza“, istaknuo je Borković opisujući trenutak kada je donesena odluka da se svakom branitelju izda službeni mobilizacijski poziv.
Međutim, prilikom pisanja samih poziva pojavio se praktičan administrativni problem – nitko nije znao koju instituciju ili vojnu formaciju navesti kao onu koja provodi mobilizaciju.
Prijedlog pokojnog Rehaka i uvođenje naziva Hrvatske oružane snage
U tom ključnom trenutku obratio mu se pokojni Danijel Rehak, tadašnji sekretar za narodnu obranu u Vukovaru, s izravnim pitanjem što napisati na službeni dokument. Borković je tada predložio rješenje koje je ušlo u povijest Domovinskog rata.
„Rehak kaže: ‘Što ćemo napisati?’ Ja kažem: ‘Napiši Hrvatske oružane snage, skraćeno HOS.’ I u Vukovaru su mobilizacijski pozivi pisani s HOS-om“, prisjetio se Borković.
Naglasio je kako je takav naziv bio nužnost vremena, budući da u tom trenutku nije postojala formalna struktura Hrvatske vojske niti ustrojen Glavni stožer, zbog čega su se branitelji u tim počecima suočavali i s etiketiranjem da su paravojne formacije.

