Kada govori o Istri, Lili Benčik ne bira neutralne riječi. Blogerica, urednica i dugogodišnja komentatorica društvenih i političkih prilika, sebe vidi – i mnogi je tako doživljavaju – kao glas „tihe većine“ koja smatra da se Istra mora snažnije povezati s hrvatskom maticom, ali i s vlastitom povijesnom istinom.
U razgovoru za radio program Hrvatsko srce Benčik se najprije obratila hrvatskom iseljeništvu, osobito zajednici u Kanadi, s kojom, kako ističe, održava trajne kontakte putem društvenih mreža i susreta na kongresima. Posebno izdvaja Šesti kongres hrvatskog iseljeništva održan 2024. u Puli te najavljuje sudjelovanje na sedmom kongresu koji će se ove godine održati u Vukovar.
Političke promjene u Puli – kozmetika ili zaokret?
Komentirajući nedavne lokalne izbore, Benčić smatra da su promjene u Istri više personalne nego suštinske. U Puli je dosadašnji gradonačelnik Filip Zoričić izgubio izbore, a na vlast je došao Peđa Grbin iz Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP).
Istodobno, Istarski demokratski sabor (IDS), koji je desetljećima dominirao istarskom politikom, prema njezinoj ocjeni slabi i pokušava se politički konsolidirati približavanjem vladajućima u Zagrebu. Ipak, Benčik tvrdi da se, bez obzira na političke odnose, „promijenila atmosfera“ te da dio građana pokazuje izraženiju nacionalnu osviještenost.
Kao simbol takve promjene navodi održavanje koncerata Marka Perkovića Thompsona u porečkoj dvorani Žatika, što vidi kao znak da se Istra postupno udaljava od, kako kaže, dugogodišnjeg autonomaškog narativa.
Manjinska prava i pitanje ravnoteže
Jedan od najoštrijih dijelova razgovora odnosio se na položaj nacionalnih manjina. Benčik kritizira politiku Vlade prema srpskoj manjini, posebno financiranje kulturnih centara, uključujući i onaj u Zagrebu. Smatra da je riječ o neravnoteži u odnosu na potrebe hrvatskih branitelja i drugih društvenih skupina.
Pritom se poziva na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, za koji tvrdi da je, u sadašnjem obliku, diskriminatoran prema većinskom narodu. Još 2021. godine, kaže, uputila je primjedbe saborskim službama, no bez konkretnog odgovora Ministarstva pravosuđa.
U Istri se pitanje manjinskih prava dodatno isprepliće s dvojezičnošću, osobito u kontekstu talijanske manjine, što Benčik vidi kao izazov za zapošljavanje u državnoj upravi. Smatra da bi se prava trebala redefinirati u skladu s današnjim okolnostima, a ne prema političkim uvjetima iz vremena međunarodnog priznanja Hrvatske.
Nasljeđe Jugoslavije i društvena struktura
Govoreći o povijesnom kontekstu, Benčik podsjeća da je Pula bila snažno vojno središte u vrijeme Jugoslavije, s brojnim časnicima JNA i njihovim obiteljima. Po njezinu mišljenju, taj društveni sloj i danas ima politički i društveni utjecaj.
Takvu percepciju dodatno ilustrira primjer koji je nedavno objavila na svom blogu, a koji se odnosi na privatne aktivnosti člana obitelji istarskog župana. Smatra da su pitanja identiteta i povijesne orijentacije i dalje duboko prisutna u javnom prostoru Istre.
Proštinska buna – križ kao simbol povratka pamćenju
No, najviše emocija u njezinu izlaganju izaziva projekt obnove kamenog križa na Proštini – području poznatom po Proštinska buna.
Podsjeća kako je tijekom Prvog svjetskog rata, 1915. godine, austro-ugarska vlast prisilno iselila oko 60.000 stanovnika južne Istre u unutrašnjost Monarhije. Nakon povratka 1918. godine, mještani su na raskrižju zvanom Križ podigli kameni spomen-križ u znak sjećanja na stradanja. Taj je križ 1947. srušen.
Danas, kroz Udrugu Križ, skupina entuzijasta – „Proštinari“, kako se nazivaju – volonterskim radom i donacijama podiže novi, četiri metra visoki kameni križ s hrvatskim pleterom. Kamen je doniran iz Pazina, a blagoslov križa planiran je uz sudjelovanje biskupa u miru Ivana Milovana.
Za Benčić taj križ nije samo vjerski simbol, nego i znak povratka povijesnom pamćenju i identitetu: „Istra jest hrvatska i katolička. Mi smo tiha većina“, poručuje.
Istra na raskrižju
Razgovor s Lili Benčik otvara niz osjetljivih tema – od političkih odnosa i manjinskih prava do povijesnih trauma i suvremenog identiteta. Bez obzira na to slaže li se javnost s njezinim stavovima ili ne, jedno je jasno: Istra i dalje ostaje prostor snažnih ideoloških, povijesnih i identitetskih prijepora.
A križ na Proštini, ako bude postavljen kako je najavljeno, postat će još jedan simbol tog trajnog dijaloga između prošlosti i sadašnjosti.
- Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ?
Na današnji dan, 10. lipnja 1945. godine, u Zagrebu je brutalno pogubljen profesor dr. Ljudevit Jurak, svjetski priznati hrvatski patolog i pionir sudske medicine. Njegova… Pročitaj više: Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ? - OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna
Na današnji dan, 10. lipnja 1796. godine, rođen je Antun Mihanović – erudit, pravnik, diplomat i autor “Lijepe naše”. Iako je veći dio života proveo… Pročitaj više: OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna - Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati!
Ranojutarnji pretres koji je USKOK kod Šimunića proveo u srijedu izazvao je burne reakcije javnosti. Gradonačelnik Oroslavja tvrdi da mu se policija našla na vratima… Pročitaj više: Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati! - Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka
Danijel Rehak, istinski heroj Vukovara i nesalomljivi branitelj, posvetio je svoj život prenošenju istine o logoraškim patnjama i izgradnji trajnog mira. Čovjek koji je preživio… Pročitaj više: Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka - Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima
Proces formiranja i međunarodnog priznanja naše domovine bio je dugotrajan i složen, no rana hrvatska država uspješno je izgradila svoje temelje kroz vještu diplomaciju i… Pročitaj više: Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima - Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
Nova kompanija Orqa U.S. isporučivat će napredne bespilotne sustave američkoj vojsci iz pogona na Floridi. U strateškom potezu koji povezuje tehnološke inovacije i potrebe globalne… Pročitaj više: Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište - Nova nagodba u aferi “Sport i glazba”: Kninska matičarka priznala krivnju
Bivša kninska matičarka Jelena Drlje nagodila se s USKOK-om, dok Josipa Pleslić i preostalih deset optuženika u aferi “Sport i glazba” čekaju početak suđenja zakazan… Pročitaj više: Nova nagodba u aferi “Sport i glazba”: Kninska matičarka priznala krivnju - Premijer Plenković primio polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”.
ZAGREB – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković ugostio je u Banskim dvorima polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”. Pred mladim Hrvatima pristiglima iz prekomorskih… Pročitaj više: Premijer Plenković primio polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”. - Srce i dom za najranjivije: Dodijeljena jubilarna priznanja udomiteljima Osječko-baranjske županije
OSIJEK – U prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Županijske službe Osječko-baranjske županije, danas je održana svečana dodjela jubilarnih nagrada udomiteljima. Bila je to… Pročitaj više: Srce i dom za najranjivije: Dodijeljena jubilarna priznanja udomiteljima Osječko-baranjske županije - Prijelomni trenutak zapadne Slavonije: Krvavi uvod u rat na pakračkom području
Deveti dan lipnja 1991. godine zauvijek je upisan crnim slovima u povijest pakračko-lipičkog kraja. Tragična pogibija Vlade Laučana, mladog hrvatskog policajca koji je mučki ubijen… Pročitaj više: Prijelomni trenutak zapadne Slavonije: Krvavi uvod u rat na pakračkom području
