Lili_Benčik Istra

Istra između politike, manjina i povijesnog pamćenja

Hrvatska Povijest KOLUMNA Nove obavijesti Vijesti

Kada govori o Istri, Lili Benčik ne bira neutralne riječi. Blogerica, urednica i dugogodišnja komentatorica društvenih i političkih prilika, sebe vidi – i mnogi je tako doživljavaju – kao glas „tihe većine“ koja smatra da se Istra mora snažnije povezati s hrvatskom maticom, ali i s vlastitom povijesnom istinom.

U razgovoru za radio program Hrvatsko srce Benčik se najprije obratila hrvatskom iseljeništvu, osobito zajednici u Kanadi, s kojom, kako ističe, održava trajne kontakte putem društvenih mreža i susreta na kongresima. Posebno izdvaja Šesti kongres hrvatskog iseljeništva održan 2024. u Puli te najavljuje sudjelovanje na sedmom kongresu koji će se ove godine održati u Vukovar.

Političke promjene u Puli – kozmetika ili zaokret?

Komentirajući nedavne lokalne izbore, Benčić smatra da su promjene u Istri više personalne nego suštinske. U Puli je dosadašnji gradonačelnik Filip Zoričić izgubio izbore, a na vlast je došao Peđa Grbin iz Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP).

Istodobno, Istarski demokratski sabor (IDS), koji je desetljećima dominirao istarskom politikom, prema njezinoj ocjeni slabi i pokušava se politički konsolidirati približavanjem vladajućima u Zagrebu. Ipak, Benčik tvrdi da se, bez obzira na političke odnose, „promijenila atmosfera“ te da dio građana pokazuje izraženiju nacionalnu osviještenost.

Kao simbol takve promjene navodi održavanje koncerata Marka Perkovića Thompsona u porečkoj dvorani Žatika, što vidi kao znak da se Istra postupno udaljava od, kako kaže, dugogodišnjeg autonomaškog narativa.

Manjinska prava i pitanje ravnoteže

Jedan od najoštrijih dijelova razgovora odnosio se na položaj nacionalnih manjina. Benčik kritizira politiku Vlade prema srpskoj manjini, posebno financiranje kulturnih centara, uključujući i onaj u Zagrebu. Smatra da je riječ o neravnoteži u odnosu na potrebe hrvatskih branitelja i drugih društvenih skupina.

Pritom se poziva na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, za koji tvrdi da je, u sadašnjem obliku, diskriminatoran prema većinskom narodu. Još 2021. godine, kaže, uputila je primjedbe saborskim službama, no bez konkretnog odgovora Ministarstva pravosuđa.

U Istri se pitanje manjinskih prava dodatno isprepliće s dvojezičnošću, osobito u kontekstu talijanske manjine, što Benčik vidi kao izazov za zapošljavanje u državnoj upravi. Smatra da bi se prava trebala redefinirati u skladu s današnjim okolnostima, a ne prema političkim uvjetima iz vremena međunarodnog priznanja Hrvatske.

Nasljeđe Jugoslavije i društvena struktura

Govoreći o povijesnom kontekstu, Benčik podsjeća da je Pula bila snažno vojno središte u vrijeme Jugoslavije, s brojnim časnicima JNA i njihovim obiteljima. Po njezinu mišljenju, taj društveni sloj i danas ima politički i društveni utjecaj.

Takvu percepciju dodatno ilustrira primjer koji je nedavno objavila na svom blogu, a koji se odnosi na privatne aktivnosti člana obitelji istarskog župana. Smatra da su pitanja identiteta i povijesne orijentacije i dalje duboko prisutna u javnom prostoru Istre.

Proštinska buna – križ kao simbol povratka pamćenju

No, najviše emocija u njezinu izlaganju izaziva projekt obnove kamenog križa na Proštini – području poznatom po Proštinska buna.

Podsjeća kako je tijekom Prvog svjetskog rata, 1915. godine, austro-ugarska vlast prisilno iselila oko 60.000 stanovnika južne Istre u unutrašnjost Monarhije. Nakon povratka 1918. godine, mještani su na raskrižju zvanom Križ podigli kameni spomen-križ u znak sjećanja na stradanja. Taj je križ 1947. srušen.

Danas, kroz Udrugu Križ, skupina entuzijasta – „Proštinari“, kako se nazivaju – volonterskim radom i donacijama podiže novi, četiri metra visoki kameni križ s hrvatskim pleterom. Kamen je doniran iz Pazina, a blagoslov križa planiran je uz sudjelovanje biskupa u miru Ivana Milovana.

Za Benčić taj križ nije samo vjerski simbol, nego i znak povratka povijesnom pamćenju i identitetu: „Istra jest hrvatska i katolička. Mi smo tiha većina“, poručuje.

Istra na raskrižju

Razgovor s Lili Benčik otvara niz osjetljivih tema – od političkih odnosa i manjinskih prava do povijesnih trauma i suvremenog identiteta. Bez obzira na to slaže li se javnost s njezinim stavovima ili ne, jedno je jasno: Istra i dalje ostaje prostor snažnih ideoloških, povijesnih i identitetskih prijepora.

A križ na Proštini, ako bude postavljen kako je najavljeno, postat će još jedan simbol tog trajnog dijaloga između prošlosti i sadašnjosti.



DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE