U srcu Pounja, daleko od očiju javnosti, nalazi se Gvozdansko – hrvatska utvrda koja nije pala u boju, već je postala simbol apsolutne žrtve i vjernosti domovini. Njegove zidine svjedoče o jednom od najsvjetlijih, ali i najtragičnijih trenutaka hrvatske povijesti.
U srcu Pounja, podno Zrinske gore, na pola puta između Gline i Dvora, nalazi se Gvozdansko – mjesto o kojem se danas gotovo i ne govori, a koje u svojim zidinama čuva jednu od najsnažnijih i najpotresnijih priča hrvatske povijesti. Priču o junaštvu koje se ne mjeri pobjedom, nego spremnošću da se umre s vjerom i ponosom za svoj dom. Priču o utvrdi koja nije pala u borbi, nego je osvojena tek kada su svi njezini branitelji već bili mrtvi.
Malo tko zna da se upravo u Gvozdanskom nalazi najveća očuvana branič-kula kružnog tlocrta u Hrvatskoj, jedinstven primjer srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture. Još je nevjerojatnije da na tom prostoru nikada nisu provedena sustavna arheološka istraživanja, unatoč povijesnoj važnosti lokaliteta. Dio podataka o bitkama koje su se ovdje vodile u 16. stoljeću poznajemo isključivo iz osmanlijskih izvora, dok je hrvatska strana često ostala bez zapisanog glasa.
Da se barem djelić duga oduži braniteljima Gvozdanskog, hrvatska književnost dala je jedno monumentalno djelo – najdulji hrvatski ep, “Gvozdansko”, napisan 1940. godine, a posvećen upravo tim ljudima. Paradoksalno, ep je objavljen tek 2000. godine, gotovo šest desetljeća kasnije, kao da je i književnost dijelila sudbinu samog mjesta – potisnuta, zanemarena i zaboravljena.
Zemlja Zrinskih – bogatstvo koje je privlačilo rat
Povijest Gvozdanskog neraskidivo je povezana s jednom od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji – Zrinskima. Sve započinje 1347. godine, kada hrvatsko-ugarski kralj Ludovik Anžuvinac daruje Jurju Bribirskom srednjovjekovnu utvrdu Zrin na južnim obroncima Zrinske gore. Od toga trenutka jedna grana obitelji Bribirskih uzima novo ime – Zrinski – i započinje stvaranje političke, vojne i gospodarske sile koja će obilježiti hrvatsku povijest.
Zrinski postupno šire svoje posjede između Kupe i Une, oslanjajući se na prirodna bogatstva Zrinske gore, osobito rude srebra i olova. Kralj Matija Korvin 3. ožujka 1463. godine dodjeljuje Petru II. Zrinskom povlasticu iskorištavanja ruda, oslobađajući ga kraljevskog rudarskog poreza. Ta odluka bila je presudna za razvoj ovoga kraja.
Ubrzo slijedi i otvaranje kovnice novca. Iako se točno vrijeme njezina osnutka ne zna, prvi pisani trag potječe iz 1525. godine. Nikola III. Zrinski započinje kovanje srebrnog novca, a na jednom mjestu djeluju topionica, ljevaonica i kovnica. Nastaju iznimno vrijedni primjerci denara, groša i talira, koji svjedoče o visokoj razini tehničkog znanja i umjetničkog graviranja.
Godišnja proizvodnja od 700 do 800 kilograma srebra činila je Gvozdansko jednim od najvažnijih gospodarskih središta tog dijela Hrvatske. Zrinski su zapošljavali stručnjake i radnike, mnoge iz Bosne, dok su okolna sela opskrbljivala hranom cijeli sustav. Pounje je tada bilo živo, razvijeno i napredno. No, bogatstvo uvijek privlači rat.
Hrvatska na rubu opstanka
U 15. i 16. stoljeću Hrvatska se nalazi na prvoj liniji osmanlijskih osvajanja. Već 1435. kralj Žigmund Luksemburški pokušava organizirati obranu, no pad Srbije, Bosne i Hercegovine u drugoj polovici 15. stoljeća otvara Osmanlijama put prema hrvatskim zemljama.
Katastrofalna Krbavska bitka 1493. godine, u kojoj gine većina hrvatskog plemstva, označila je početak nacionalne tragedije. Godine koje slijede donose pustošenja, pad Knina, Sinja, Skradina, a nakon Mohačke bitke 1526. godine i slom Mađarske. Hrvatska ostaje svedena na “ostatke ostataka”.
Oko 1540. osmanlijske čete iz Bosne kreću prema zrinskim posjedima u Pounju. Život postaje gotovo nemoguć, a stanovništvo između Kupe i Une oslobađa se poreza jer više nema što dati. Nakon smrti Nikole III. Zrinskog prestaje rad kovnice, ali se rudarstvo nastavlja. Imanjem upravlja udovica Jelena Zrinska sa sinovima.
Nikola IV. Zrinski, kasniji ban i junak Sigeta, prihode iz Gvozdanskog koristi za uzdržavanje obrambene vojske, iako je to bila obveza kralja. Njegova smrt 1566. godine ostavlja Pounje bez zaštitnika.
Opsada koja je ušla u vječnost
Napadi na Gvozdansko postaju sve češći. Malkoč-beg, a potom i Ferhat-beg Sokolović, pokušavaju zauzeti utvrdu, ali bez uspjeha. Zima 1577./1578. bila je jedna od najhladnijih ikada zabilježenih. Drveće je pucalo od studeni, konji su ugibali, a glad je kosila branitelje.
Opsada traje od 3. listopada 1577. do 13. siječnja 1578. godine. U utvrdi se nalazi oko 300 hrvatskih branitelja, suočenih s više od 10.000 osmanlijskih vojnika. Nekoliko puta ponuđena im je predaja uz slobodan prolaz. Odgovor je uvijek bio isti – odbijanje.
Dana 9. siječnja 1578., Ferhat-paša upućuje posljednji poziv. Odgovor branitelja ulazi u povijest: radije ćemo umrijeti nego se predati.
Kada su Osmanlije konačno ušle u Gvozdansko, nisu zatekli pobjedu – zatekli su tišinu. Branitelji su umrli od gladi i hladnoće, stojeći na svojim položajima, s oružjem u rukama. Prizor je toliko potresao Ferhat-pašu da je naredio pokop s vojnim počastima, rijedak čin poštovanja prema neprijatelju.
Gvozdansko je time postalo simbol apsolutne vjernosti domovini, ravno Sigetu i Nikoli Šubiću Zrinskom.
Tragika 20. stoljeća i tišina današnjice
Nažalost, stradanje Gvozdanskog nije završilo u 16. stoljeću. Dana 26. prosinca 1941., tijekom Drugog svjetskog rata, partizani su u selu, za vrijeme podnevne mise, počinili masakr nad 55 Hrvata. Imena žrtava danas stoje na spomeniku, svjedočeći o istrebljenju čitavih obitelji.
U Domovinskom ratu četnici su nastavili razaranje – ubijena su još tri mještana, a katolička crkva je zapaljena.
Danas Gvozdansko broji tek 19 stanovnika. No tišina tog mjesta govori glasnije od mnogih knjiga. Gvozdansko nije samo selo – ono je opomena, legenda i zavjet.
Jer sloboda, kako nas uči Gvozdansko, nema cijenu. Ima samo cijenu žrtve.
Neka se nikada ne zaboravi.
- “Nek mu sad pomogne katolički Isus”: Stravična noć u kojoj je Briševo postalo selo duhova
Masakr u Briševu predstavlja trajnu i neizlječivu ranu za sve preživjele i obitelji žrtava. Ovaj brutalni ratni zločin ostavio je iza sebe pustoš i ugasla… Pročitaj više: “Nek mu sad pomogne katolički Isus”: Stravična noć u kojoj je Briševo postalo selo duhova - FOTO/VIDEO Noć kada je JNA skinula masku, a šest elitnih “Tigrova” otišlo u vječnost
U ranim jutarnjim satima 25. srpnja, napad na Erdut 1991. godine brutalno je prekinuo živote šestorice heroja. Bio je to trenutak kada je agresor skinuo… Pročitaj više: FOTO/VIDEO Noć kada je JNA skinula masku, a šest elitnih “Tigrova” otišlo u vječnost - “Ostavili smo sudovima da nam pišu povijest”: Preminuo legendarni zapovjednik HVO-a Tomislav Božić
Istaknuti ratni zapovjednik 102. odžačke brigade HVO-a, Tomislav Božić, preminuo je nakon duge i teške bolesti u 76. godini života, ostavivši neizbrisiv trag u obrani… Pročitaj više: “Ostavili smo sudovima da nam pišu povijest”: Preminuo legendarni zapovjednik HVO-a Tomislav Božić - Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva!
Afrička svinjska kuga zahtijeva zajednički odgovor institucija. Saznajte koje su nove mjere nadzora i zaštite domaće proizvodnje. OSIJEK – Ministar poljoprivrede David Vlajčić održao je… Pročitaj više: Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva! - Pod okriljem noći nestale puške i oprema: Tko stoji iza drske pljačke u Đakovu teške 150.000 eura?
Nezapamćena provala u Đakovu šokirala je građane; ukradeno je oružje i oprema, a materijalna šteta iznosi vrtoglavih 150.000 eura. Nepoznati počinitelj, ili više njih, izveli… Pročitaj više: Pod okriljem noći nestale puške i oprema: Tko stoji iza drske pljačke u Đakovu teške 150.000 eura? - Krvavi pijesak Zapadne pustinje: Kronologija otmice i stradavanja nedužnog hrvatskog radnika
Tomislav Salopek, hrvatski stručnjak za topografiju, postao je nedužna žrtva asimetričnog ratovanja u Egiptu. Njegova mučna sudbina šokirala je svijet, a ovaj tekst donosi detaljnu… Pročitaj više: Krvavi pijesak Zapadne pustinje: Kronologija otmice i stradavanja nedužnog hrvatskog radnika - Pravila ispred taštine: Požari u Francuskoj dokazali da hrvatski državni vrh ipak može funkcionirati
Vlada Republike Hrvatske odobrila je hitnu pomoć Francuskoj, uputivši protupožarni zrakoplov i vojne posade kako bi se obranili od vatrene stihije. Navikli smo, već pomalo… Pročitaj više: Pravila ispred taštine: Požari u Francuskoj dokazali da hrvatski državni vrh ipak može funkcionirati - Oružje na Peščenici: Uhićen 76-godišnjak zbog nasilja i skrivenog arsenala
Otkriveno je ilegalno oružje na Peščenici nakon prijave za nasilje. Policija je privela 76-godišnjaka u čijoj je kući pronađen vojni arsenal. Zagrebačka policija uhitila je… Pročitaj više: Oružje na Peščenici: Uhićen 76-godišnjak zbog nasilja i skrivenog arsenala - Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!”
Predsjednik Republike Zoran Milanović u Promini sudjelovao je na komemoraciji povodom Spomendana na poginule branitelje i civile prominskog kraja, gdje je odao počast žrtvama Domovinskog… Pročitaj više: Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!” - Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave!
Državni tajnik Darko Nekić na čelu organizacije 31. obljetnice Oluje i Dana hrvatskih branitelja Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 186. sjednici osnovala Organizacijski odbor… Pročitaj više: Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave!
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
DOMOVINSKI RAT
KOLUMNE
IZBOR REDAKCIJE
