Oštra saborska rasprava o Zakonu o registru birača. Oporba prozvala ministra Habijana zbog fiktivnih prebivališta u Obrovcu. Pročitajte reakciju Marijane Puljak.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u Hrvatskom saboru danas je predstavio novi prijedlog za Zakon o registru birača, naglasivši kako su ključni ciljevi modernizacija, administrativno rasterećenje te ukidanje takozvanih plavih potvrda. Ovim zakonskim izmjenama želi se olakšati ostvarivanje biračkog prava i spriječiti konfuzija na biračkim mjestima, bez mijenjanja osnovnih izbornih pravila.
Kraj dualnosti: Ostaje samo registar birača
Dosadašnja praksa pokazala je kako građane često zbunjuje postojanje dvaju sličnih termina – registra birača i popisa birača. Takva dualnost pojmova izazivala je nedoumice na izborni dan i, posljedično, stvarala nepovjerenje u sam izborni proces.
“Iz tog razloga smo se odlučili tu dualnost pojmova ukinuti i ostaje samo registar birača,” pojasnio je Habijan, ističući kako je to ujedno i usklađivanje sa Zakonom o prestanku važenja zakona o matičnom broju te Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi. OIB time ostaje jedini pravi identifikator.
Ukidanje “plavih potvrda” donosi veliku uštedu vremena
Najveća promjena koju donosi novi Zakon o registru birača odnosi se na građane s prebivalištem u Republici Hrvatskoj kojima je u trenutku izbora istekla osobna iskaznica. Prema dosadašnjim propisima, oni su morali odlaziti u nadležna županijska ili gradska tijela po takozvanu plavu potvrdu kako bi mogli glasovati. Zbog tog administrativnog koraka, dio birača bi odustao od povratka na biračko mjesto.
“Ono što želimo postići je prije svega ušteda vremena za naše građane, isto tako postići veću izlaznost na same izbore, ali s treće strane i administrativno rasterećenje službenika,” poručio je ministar. Analiza je pokazala da je na zadnjim parlamentarnim izborima izdano 7642 takvih potvrda, čime se bespotrebno utrošilo oko 900 radnih sati službenika u samo jednom danu.
Digitalizacija, e-Građani i automatska deaktivacija
Zakon uvodi automatsku razmjenu podataka u realnom vremenu između službenih evidencija i sustava e-Građani. Time se ukida potreba za “zadnjim ručnim klikom” službenika prilikom obrade zahtjeva.
Kada je riječ o nepoznatim prebivalištima ili preminulim osobama (nakon 110 godina života, ako nije evidentirana činjenica života), uvodi se institut “deaktivacije upisa”. Biraci neće biti izbrisani niti će izgubiti biračko pravo, već će se privremeno označiti neaktivnima dok ne prijave ispravne podatke. “Oni su samo privremeno neaktivni dok ne dokažu jednu ili drugu činjenicu,” napominje Habijan.
Rasprava u Saboru: Nesrazmjer birača i stanovništva
Tijekom saborske rasprave zaiskrilo je oko stalnog pitanja nesrazmjera između broja stanovnika i broja birača u pojedinim sredinama (poput Obrovca). Oporbeni zastupnici upozoravali su na nepravilnosti, no Habijan je istaknuo kako se podaci iz popisa stanovništva i registra birača ne mogu izravno uspoređivati.
“Prvo, ja bih rekao da su to kruške i jabuke. Registar birača obuhvaća 3,6 milijuna birača u Hrvatskoj i oko milijun onih bez prebivališta u njoj. S druge strane je popis stanovništva gdje imamo svojevrsno izjašnjavanje građana,” odgovorio je ministar. Naglasio je i kako Ministarstvo pravosuđa samo preuzima podatke, dok je za kontrolu i utvrđivanje stvarnog prebivališta građana na terenu odgovorno Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP).
Oporba u napadu: Obrovac kao simbol fiktivnih prebivališta
Rasprava je dosegla vrhunac kada su na red došla pitanja zastupnika o fiktivnim prebivalištima. Oporbeni zastupnici upozorili su na dramatične statistike koje, tvrde, direktno utječu na rezultate izbora na lokalnoj razini.
Zastupnik Damir Barbir suočio je ministra s konkretnim brojkama, podsjetivši na nesrazmjere zbog kojih u nekim sredinama ima daleko više birača nego stanovnika: “Izbio bih sad neke konkretne primjere. Obrovac 708,7 % više registriranih birača nego punoljetnih stanovnika prema tada uspoređenim podacima. Benkovac 66,4 %, Lišane Ostrovičke 52,7 %.”
Na to se nadovezao i zastupnik Ivan Matić, upozorivši na drastične posljedice koje ovakav registar ostavlja na terenu.“Znači, u Obrovcu je nesrazmjer punoljetnih i glasača 90 %. To vam znači da kad bi se svi oni koji imaju prijavljeno, koji imaju pravo glasa u Obrovcu, a tamo ne žive, napravili svoju listu, oni bi mogli uzeti gradonačelnika i vijeće, i vladati tim prostorom. To je ogroman nesrazmjer koji pokazuje na jasne nepravilnosti, vjerojatno i kršenje zakona,” naglasio je Matić, upitavši ministra hoće li samo digitalizirati netočne podatke ili napokon omogućiti provjerljivost na terenu.
Ministar Habijan na optužbe je odgovorio prebacivanjem odgovornosti, ističući da Ministarstvo pravosuđa samo povlači podatke iz službenih evidencija te da nije nadležno za kontrolu stvarnih prebivališta građana. “Dakle, to je na Ministarstvu unutarnjih poslova koje na temelju prijave može utvrditi i kontrolirati taj posao,” pravdao se Habijan. Arsen Bauk na to mu je ironično dobacio da se od njega očekuje da “bude ministar unutarnjih poslova u fušu”.
Marijana Puljak oštro: ‘Ili provjerite podatke, ili ih prestanite potpisivati!’
Najžešći udarac ministru zadala je zastupnica Marijana Puljak, koja nije prihvatila Habijanovo prebacivanje odgovornosti na MUP. Podsjetila ga je na zakonske obveze koje ima njegovo vlastito ministarstvo.
“Vidjeli ste glavni problem u ovoj državi, a to je nesrazmjer u popisima stanovništva i registra birača. Uputit ću vas na članak 58 u ovom zakonu koji kaže: Ministarstvo je voditelj obrade osobnih podataka. Po GDPR-u za točnost podataka odgovara voditelj obrade!” istaknula je Puljak, prozvavši Habijana za osobnu odgovornost u izbornom procesu.
“Vi osobno potpisujete odluku kojom se utvrđuje broj birača prije svakih izbora. Dakle, potpisujete brojku za koju danas ovdje, ako vas dobro razumijem, kažete da niste nadležni. Ako nisu ti podaci točni, onda ili ih provjerite, ili ih prestanite potpisivati,” zaključila je oštro zastupnica Puljak.
Habijan je njezine tvrdnje odbacio kao “politikanstvo i floskule koje slušamo svaki dan”, ponovivši da se registar birača i popis stanovništva ne mogu izravno uspoređivati te ih je nazvao “kruškama i jabukama”.