Grlić Radman: Članstvo u OECD-u kruna hrvatske vanjske politike, a Mediteran i transatlantsko partnerstvo strateški prioriteti

Nove obavijesti Politika Vijesti

ZAGREB, 25. siječnja 2026. – Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u emisiji Jedan na jedan na HRT-u iznio je ključne vanjskopolitičke prioritete Hrvatske za 2026. godinu, istaknuvši skorašnje članstvo u OECD-u kao povijesni iskorak, jačanje transatlantskog savezništva, sigurnost u susjedstvu te snažniju globalnu i mediteransku vidljivost Hrvatske.


OECD – “šlag na tortu” hrvatske vanjske politike

Gostujući u razgovoru s Romanom Bolkovićem, ministar Grlić Radman naglasio je kako je ulazak Hrvatske u OECD najvažniji i završni cilj dugog vanjskopolitičkog procesa započetog još u vrijeme stvaranja hrvatske države.

Govoreći o planovima i prioritetima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Grlić Radman je naglasio kako Hrvatska u 2026. godinu ulazi s jasno definiranim ciljevima i snažnom međunarodnom pozicijom, a članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) označio je kao najvažniji među njima.

„OECD članstvo je kruna svega. To je šlag na tortu hrvatske vanjske politike – vrhunac standarda, dobrih politika i institucionalne vjerodostojnosti“, rekao je ministar.

Hrvatska je, kako je pojasnio, među osam zemalja kandidatkinja vodeća po ispunjenju kriterija te je završila gotovo sve formalne postupke u odborima i radnim tijelima OECD-a.

„Biti članica OECD-a znači biti dio društva koje jamči vidljivost, jača standarde i nudi pametne politike za bolje živote. To znači bolju investicijsku klimu, jačanje vladavine prava, učinkovitiju borbu protiv korupcije i viši društveni standard za hrvatske građane.“

Ministar je podsjetio i na slogan OECD-a – Better policies for better lives – istaknuvši kako upravo taj slogan najbolje opisuje korist koju članstvo donosi Hrvatskoj.

Transatlantsko partnerstvo i NATO kao stupovi sigurnosti

Drugi strateški prioritet hrvatske vanjske politike jest učvršćivanje transatlantskih odnosa i europske sigurnosti, osobito u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i promijenjene sigurnosne arhitekture Europe.

„NATO ostaje temelj sigurnosti europskog društva i čvrsta veza između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država“, naglasio je Grlić Radman.

Posebno je istaknuo podatak da je Hrvatska u posljednjih deset godina povećala obrambeni proračun za čak 200 posto, čime potvrđuje ozbiljnost i odgovornost prema saveznicima.

„Hrvatska ne samo da jača vlastitu obranu, nego aktivno doprinosi sigurnosti NATO saveza. To su prepoznali i naši partneri, uključujući glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.“

Globalna vidljivost i energetska sigurnost

Treći ključni prioritet je globalna vidljivost Hrvatske, koja se posljednjih godina profilirala kao relevantan međunarodni akter na prostoru Europe, Mediterana, Bliskog istoka i Azije.

„Hrvatska je prepoznata kao ključna zemlja u ovom geopolitički iznimno važnom prostoru – od Mediterana i srednje Europe do Indo-pacifika“, rekao je ministar.

U tom kontekstu posebno je istaknuo energetsku neovisnost kao temelj stabilnosti.

Energetska neovisnost najveća je poluga sigurnosti i stabilnosti. Ruska agresija na Ukrajinu razotkrila je ranjivosti Europe, ali je Hrvatskoj otvorila priliku da postane energetsko čvorište.“

Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu, Janafu i prometnoj infrastrukturi, postaje ulazna točka za energente prema srednjoj Europi, što dodatno jača njezinu geopolitičku važnost.

Zapadni Balkan: proširenje uz jasne kriterije

Govoreći o susjedstvu, Grlić Radman je naglasio da je proširenje EU-a na zapadni Balkan u strateškom interesu Hrvatske, ali samo uz poštivanje europskih vrijednosti i rješavanje otvorenih pitanja.

Za Srbiju je istaknuo zabrinjavajuću stagnaciju:

Srbija nije otvorila niti jedno novo poglavlje, nije uskladila svoju vanjsku politiku s EU-om i nije osudila rusku agresiju na Ukrajinu. Ako želite biti članica EU-a, morate biti u stopostotnoj suglasnosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Posebno je upozorio na neriješena pitanja iz prošlosti – nestale osobe, ratne zločine i logore.

Crna Gora i Bosna i Hercegovina

U odnosima s Crnom Gorom ministar je istaknuo napredak u rješavanju restitucije imovine hrvatskih obitelji u Boki kotorskoj, uz jasnu poruku da je riječ o pitanju vladavine prava.

Za Bosnu i Hercegovinu naglasio je da nema stabilne i funkcionalne države bez jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.

„Stabilna Bosna i Hercegovina moguća je samo ako se poštuje Daytonski sporazum i pravo svakog naroda da bira svoje legitimne predstavnike.“

Mediteran, Inicijativa triju mora i gospodarska diplomacija

Ministar je najavio da će Hrvatska ove godine predsjedati inicijativom Med9, s planiranim samitom u Splitu, čime želi snažnije afirmirati mediteranski identitet Hrvatske.

Istodobno, Dubrovnik će biti domaćin Inicijative triju mora, usmjerene na energetiku, infrastrukturu, digitalizaciju i povezivanje Europe s Bliskim istokom i Indijom.

Poseban naglasak stavljen je na gospodarsku diplomaciju:

„Diplomacija otvara vrata, ali hrvatske tvrtke donose znanje, tehnologiju i konkurentnost. Naš je zadatak osigurati im vidljivost i partnerstva.“



POLITIKA

Milanović optužuje Plenkovića za političku trgovinu: “Ustavni sud ne smije biti produžena ruka Vlade”

Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće

Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori