Portal Veterani - Ban Jelačić: Povijest I Dan Zastave

Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo dva stoljeća kasnije, taj povijesni datum službeno obilježavamo kao Dan hrvatske zastave, dok očuvanje dostojanstva nacionalnih simbola i dalje izaziva snažne reakcije u hrvatskoj javnosti.

Ustoličenje bana Josipa Jelačića na zagrebačkom Katarininom trgu bilo je duboko promišljen, raskošan iskaz hrvatske državnosti, odigran u presudnom trenutku kada su odnosi s Peštom stajali na rubu oružanog sukoba. U grad je ušao u pomno koreografiranoj povorci, praćen elitnim husarima i serežanima u bogatim odorama te kolonom od čak 93 kočije ispunjene plemstvom, intelektualcima i pukom iz svih krajeva Hrvatske.

Ovaj neviđeni spektakl duboko se dojmio i stranih promatrača. Francuski diplomat, grof Edgar Corberon de Troissereux, nije krio svoje oduševljenje te je u svojim zapisima izravno usporedio ovaj događaj s jednim od najvećih trenutaka europske povijesti:

“Trijumfalni ulazak bana u Zagreb može se mjeriti samo s Napoleonovim slavnim ulaskom u Pariz nakon njegova povratka iz izgnanstva na otoku Elbi,” zabilježio je Corberon, svjedočeći nevjerojatnoj karizmi koju je Jelačić uživao kao nacionalni spasitelj.

Rođenje trobojnice i ekumenski presedan

Tijekom svečanosti, banu su predani znakovi vlasti, među kojima je najznačajnija bila prva službena hrvatska crveno-bijelo-plava trobojnica. Od tog 5. lipnja 1848., trobojnica prestaje biti samo ilirska ideja i postaje trajni vizualni kod i sveti simbol hrvatskog nacionalnog identiteta.

Sam čin prisege donio je i jedinstven ekumenski presedan. Zbog izostanka zagrebačkog biskupa Jurja Haulika, ban je prisegnuo pred dvoje visokih klerika različitih konfesija – katoličkim biskupom Mirkom pl. Ožegovićem i srpskim pravoslavnim patrijarhom Josifom Rajačićem. Bio je to snažan čin međunacionalne solidarnosti naspram mađarske hegemonije Lajosa Kossutha, dodatno osnažen služenjem i katoličke i pravoslavne liturgije u zagrebačkim crkvama. Istoga dana, otvoreno je i zasjedanje prvog modernog, građanskog Hrvatskog sabora.

Od spomendana do dnevnopolitičkih okršaja

Dugo čekana institucionalna potvrda ovog događaja stigla je 5. lipnja 2025. godine, kada je Hrvatski sabor jednoglasno proglasio “Dan hrvatske zastave“. Inicijativa je krenula od saborskog zastupnika Andre Krstulovića Opare, uz snažnu podršku institucija.

“Ova je odluka izravan spomen na Jelačićevo ustoličenje 1848. godine i s tim činom neraskidivo povezan nastanak hrvatske trobojnice kakvu danas poznajemo,” istaknuto je prilikom donošenja odluke koja slavi simbol očuvan kroz sve povijesne nedaće.

Ipak, lik i djelo bana Jelačića danas nisu samo dio arhivske građe, već itekako živo tkivo nacionalnog dostojanstva, što dokazuju i nedavni dnevnopolitički incidenti u Zagrebu. Postavljanje prijenosnih sanitarnih čvorova tik uz monumentalni banov spomenik na glavnom gradskom trgu izazvalo je oštre reakcije i osude javnosti. Gradski zastupnik Trpimir Goluža javno je i oštro prozvao gradsku vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem:

“Do jučer sam smatrao nemogućim da netko dopusti obavljanje nužde tik do spomenika bana Josipa Jelačića, a da to ne izazove opću sablazan. To je neviđena sramota i izravno poniženje slavnoga bana i cjelokupne hrvatske povijesti,” poručio je Goluža, podsjetivši kako je odnos prema spomeničkoj baštini odraz poštovanja prema vlastitoj državnosti.