Na današnji dan prisjećamo se Josipa (Josifa) Runjanina, hrvatskog vojnika i glazbenika, koji je 1878. godine preminuo u Novom Sadu. Iako je za života bio gotovo nepoznat široj javnosti, njegovo ime danas zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i nacionalnoj povijesti — ponajprije zbog melodije hrvatske himne Lijepa naša domovino, koja mu se tradicionalno pripisuje.
No, iza te jednostavne i često ponavljane tvrdnje krije se slojevita priča, isprepletena povijesnim nedoumicama, akademskim prijeporima i dugotrajnim utjecajem jedne osobe: glazbenog povjesničara Franje Ksavera Kuhača.
Od vojnika do „skladatelja himne“ – kako je nastao mit
Josip Runjanin rođen je 1821. godine u Vinkovcima, a najveći dio života proveo je kao časnik u austro‑ugarskoj vojsci. Glazba mu nije bila profesija, nego hobi — svirao je nekoliko instrumenata, ali bez formalnog glazbenog obrazovanja.
Tek nakon njegove smrti počinje izgradnja njegova glazbenog identiteta. Godine 1885. Franjo Kuhač objavljuje tvrdnju da je upravo Runjanin uglazbio Mihanovićevu pjesmu Horvatska domovina, koja će kasnije postati hrvatska himna. Kuhač potom u Ilirskim glazbenicima (1893.) oblikuje narativ koji će desetljećima ostati neupitan: Runjanin kao ilirski skladatelj, autor dviju domoljubnih pjesama i glazbeni pandan francuskom Rougetu de Lisleu.
Kasnija istraživanja pokazala su da je Kuhač svoje zaključke temeljio gotovo isključivo na usmenim svjedočanstvima, često kontradiktornima i nepouzdanim. No, njegov autoritet bio je toliko snažan da je stvorio javnu sliku koja se održala sve do danas.
Kontroverze oko Runjanina: tko je doista autor melodije hrvatske himne?
Prema istraživanju Ane Popović sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, pitanje autorstva melodije hrvatske himne ni danas nije u potpunosti razriješeno. Iako se u javnosti najčešće navodi kako je „Lijepu našu“ uglazbio Josip Runjanin, povijesni i muzikološki izvori otvaraju niz dvojbi koje desetljećima potiču rasprave.
Je li Runjanin doista autor melodije?
Povjesničari i muzikolozi godinama se ne slažu oko okolnosti nastanka melodije. Svjedočanstva se razilaze u pogledu godine, mjesta i načina njezina nastanka. Pojedini autori, među njima dr. Božidar Krnić i Gejza Krnić, iznijeli su tezu da je stvarni autor melodije Josip Wendl, regimentski kapelan, dok je Runjaninova uloga, prema njima, naknadno uveličana. Iako se danas u većini stručnih krugova prihvaća da je Runjanin ipak uglazbio pjesmu, ključni materijalni dokaz – izvorni autograf – nikada nije pronađen.
Je li riječ o plagijatu?
Poznati muzikolog Franjo Kuhač svojedobno je tvrdio da se Runjanin inspirirao duetom iz Donizettijeve opere Lucia di Lammermoor. Međutim, suvremene muzikološke analize pokazale su da su sličnosti minimalne ili gotovo nepostojeće, zbog čega se teza o „talijanskom predlošku“ danas smatra uglavnom neutemeljenom.
Runjanin je kršten kao Josif, a u vojnim dokumentima potpisivan kao Josef/Joseph. Tek nakon Kuhačeve publikacije u hrvatskoj javnosti ustaljuje se oblik Josip, koji se zadržao do danas — u udžbenicima, enciklopedijama, nazivima ulica i glazbenih škola.
Runjanin u udžbenicima: između tradicije i znanstvenih spoznaja
Analiza suvremenih i starijih udžbenika glazbene kulture pokazuje da se u školama i dalje prenosi pojednostavljena verzija priče: Mihanović je napisao tekst, Runjanin glazbu, a himna je službeno prihvaćena 1891. godine — što nije točno.
U stvarnosti, Lijepa naša postaje službena himna tek 1972., a potvrđuje se u Ustavu 1990. godine. Unatoč tome, udžbenici rijetko spominju kontroverze, a Runjanin se i dalje predstavlja kao nesporni autor melodije.
Nakon umirovljenja 1871. godine, Josip Runjanin povukao se iz javnog života i ostatak dana proveo u Novom Sadu, gdje je i preminuo. Pokopan je na Uspenskom groblju, a njegova glazbena ostavština i dalje živi kroz riječi i melodiju “Lijepe naše domovine”, koju i danas s ponosom pjevaju generacije Hrvata.
Na današnji dan prisjećamo se velikana koji je svojim djelom zauvijek obilježio hrvatsku povijest i kulturu.
- Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost
Na prvi pogled, Dalj djeluje kao idilično slavonsko selo, zagrljeno moćnim Dunavom, u kojem priroda šapće priču o miru i plodnosti. No, ispod te vinske… Pročitaj više: Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost - Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
PETRIJEVCI, 17. travanj 2026. – U petak, 17. travnja, svečanim programom proslavljena je 33. obljetnica osnutka Općine Petrijevci. Obilježavanje Dana Općine započelo je odavanjem počasti… Pročitaj više: Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude - TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
Nakon što je iranska organizacija za luke i pomorstvo potvrdila otvaranje rute za vrijeme prekida vatre, američki predsjednik Donald Trump oglasio se nizom objava na… Pročitaj više: TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u - Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
ZAGREB, 17. travnja 2026. – U burnom završetku saborskog tjedna, zastupnici Marin Miletić i Igor Peternel uputili su oštre optužbe na račun Možemo i SDP-a.… Pročitaj više: Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte! - Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja
Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije. Zagreb, 17. travnja 2026.… Pročitaj više: Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja - Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske
MOST I JURČEVIĆ OŠTRO PO VLADAJUĆIMA: „Hrvatska nema strategiju za Daleki istok, dok nam kod kuće truju vodu i zemlju!“ U saborskoj raspravi o potvrđivanju… Pročitaj više: Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske - Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om
ZAGREB, 17. travanj 2026. – U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Ministar vanjskih… Pročitaj više: Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om - Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi”
Američki vojni vrh poslao je posljednje upozorenje Teheranu: pristanite na diplomatski dogovor ili se suočite s razornom vojnom silom. Dok američka mornarica provodi neprobojnu blokadu… Pročitaj više: Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi” - Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini
Minuta šutnje u Saboru za heroinu Središnje Bosne: Preminula Sarafina Lauš, majka koja je u ratu izgubila tri sina i supruga ZAGREB / TRAVNIK, 17.… Pročitaj više: Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini - Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici
Na isti dan kada je donesen zakon kojim se stvaraju temelji za Zbor narodne garde (ZNG), 17. travnja 1991., Hrvatski sabor povukao je još jedan… Pročitaj više: Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
