Na današnji dan prisjećamo se Josipa (Josifa) Runjanina, hrvatskog vojnika i glazbenika, koji je 1878. godine preminuo u Novom Sadu. Iako je za života bio gotovo nepoznat široj javnosti, njegovo ime danas zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i nacionalnoj povijesti — ponajprije zbog melodije hrvatske himne Lijepa naša domovino, koja mu se tradicionalno pripisuje.
No, iza te jednostavne i često ponavljane tvrdnje krije se slojevita priča, isprepletena povijesnim nedoumicama, akademskim prijeporima i dugotrajnim utjecajem jedne osobe: glazbenog povjesničara Franje Ksavera Kuhača.
Od vojnika do „skladatelja himne“ – kako je nastao mit
Josip Runjanin rođen je 1821. godine u Vinkovcima, a najveći dio života proveo je kao časnik u austro‑ugarskoj vojsci. Glazba mu nije bila profesija, nego hobi — svirao je nekoliko instrumenata, ali bez formalnog glazbenog obrazovanja.
Tek nakon njegove smrti počinje izgradnja njegova glazbenog identiteta. Godine 1885. Franjo Kuhač objavljuje tvrdnju da je upravo Runjanin uglazbio Mihanovićevu pjesmu Horvatska domovina, koja će kasnije postati hrvatska himna. Kuhač potom u Ilirskim glazbenicima (1893.) oblikuje narativ koji će desetljećima ostati neupitan: Runjanin kao ilirski skladatelj, autor dviju domoljubnih pjesama i glazbeni pandan francuskom Rougetu de Lisleu.
Kasnija istraživanja pokazala su da je Kuhač svoje zaključke temeljio gotovo isključivo na usmenim svjedočanstvima, često kontradiktornima i nepouzdanim. No, njegov autoritet bio je toliko snažan da je stvorio javnu sliku koja se održala sve do danas.
Kontroverze oko Runjanina: tko je doista autor melodije hrvatske himne?
Prema istraživanju Ane Popović sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, pitanje autorstva melodije hrvatske himne ni danas nije u potpunosti razriješeno. Iako se u javnosti najčešće navodi kako je „Lijepu našu“ uglazbio Josip Runjanin, povijesni i muzikološki izvori otvaraju niz dvojbi koje desetljećima potiču rasprave.
Je li Runjanin doista autor melodije?
Povjesničari i muzikolozi godinama se ne slažu oko okolnosti nastanka melodije. Svjedočanstva se razilaze u pogledu godine, mjesta i načina njezina nastanka. Pojedini autori, među njima dr. Božidar Krnić i Gejza Krnić, iznijeli su tezu da je stvarni autor melodije Josip Wendl, regimentski kapelan, dok je Runjaninova uloga, prema njima, naknadno uveličana. Iako se danas u većini stručnih krugova prihvaća da je Runjanin ipak uglazbio pjesmu, ključni materijalni dokaz – izvorni autograf – nikada nije pronađen.
Je li riječ o plagijatu?
Poznati muzikolog Franjo Kuhač svojedobno je tvrdio da se Runjanin inspirirao duetom iz Donizettijeve opere Lucia di Lammermoor. Međutim, suvremene muzikološke analize pokazale su da su sličnosti minimalne ili gotovo nepostojeće, zbog čega se teza o „talijanskom predlošku“ danas smatra uglavnom neutemeljenom.
Runjanin je kršten kao Josif, a u vojnim dokumentima potpisivan kao Josef/Joseph. Tek nakon Kuhačeve publikacije u hrvatskoj javnosti ustaljuje se oblik Josip, koji se zadržao do danas — u udžbenicima, enciklopedijama, nazivima ulica i glazbenih škola.
Runjanin u udžbenicima: između tradicije i znanstvenih spoznaja
Analiza suvremenih i starijih udžbenika glazbene kulture pokazuje da se u školama i dalje prenosi pojednostavljena verzija priče: Mihanović je napisao tekst, Runjanin glazbu, a himna je službeno prihvaćena 1891. godine — što nije točno.
U stvarnosti, Lijepa naša postaje službena himna tek 1972., a potvrđuje se u Ustavu 1990. godine. Unatoč tome, udžbenici rijetko spominju kontroverze, a Runjanin se i dalje predstavlja kao nesporni autor melodije.
Nakon umirovljenja 1871. godine, Josip Runjanin povukao se iz javnog života i ostatak dana proveo u Novom Sadu, gdje je i preminuo. Pokopan je na Uspenskom groblju, a njegova glazbena ostavština i dalje živi kroz riječi i melodiju “Lijepe naše domovine”, koju i danas s ponosom pjevaju generacije Hrvata.
Na današnji dan prisjećamo se velikana koji je svojim djelom zauvijek obilježio hrvatsku povijest i kulturu.
- Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Tragična smrt pacijenta podijelila je Skupštinu. Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u središtu je burne rasprave o zataškavanju i propustima sustava.… Pročitaj više: Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinu - Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku?
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Okrugli stol u Saboru razotkrio je šokantne detalje: Podatkovni centar u Topuskom prijeti uništenjem prirode i teškim udarom na elektroenergetski sustav.… Pročitaj više: Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku? - Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao!
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 12. studenoga 1991. izgledala obrana Dubrovnika, najkrvaviji dan opsade uz pad Komolca, borbe na Strinčjeri i razaranje grada.… Pročitaj više: Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao! - Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Pad Saborskog 12. studenoga 1991. bio je brutalan ratni zločin. Saznajte više o herojskoj obrani mjesta, masakru civila i genocidnoj namjeri… Pročitaj više: Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti” - Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 1920. godine potpisan Rapalski ugovor, zašto je Ante Trumbić dao ostavku te kako je Hrvatska izgubila ključne dijelove… Pročitaj više: Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale - Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Zastupnik Krešimir Čabaj poručio je da novi zakon o registru birača donosi tek površinske promjene te je zatražio uvođenje obveznog glasanja… Pročitaj više: Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru - Josip Dabro zagrmio u Saboru: “Moju djecu neće odgajati izopačeni ideolozi!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Saborski zastupnik Josip Dabro danas je u Hrvatskom saboru u ime kluba Domovinskog pokreta održao oštar govor. Upozorio je na pokušaje… Pročitaj više: Josip Dabro zagrmio u Saboru: “Moju djecu neće odgajati izopačeni ideolozi!” - Apsurd u Saboru: Država će posumnjati da ste mrtvi tek kad navršite 110 godina, a fiktivni birači ostaju!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Oporba upozorava: Prijedlog zakona o registru birača samo “šminka” stvarnost. Fiktivna prebivališta, niska izlaznost i netočni podaci ostaju stvarni problemi izbornog… Pročitaj više: Apsurd u Saboru: Država će posumnjati da ste mrtvi tek kad navršite 110 godina, a fiktivni birači ostaju!” - Tko zapravo kroji izbore? Grad duhova s 90% više birača nego stanovnika posvađao Sabor, Habijan se brani prebacivanjem loptice
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Oštra saborska rasprava o Zakonu o registru birača. Oporba prozvala ministra Habijana zbog fiktivnih prebivališta u Obrovcu. Pročitajte reakciju Marijane Puljak.… Pročitaj više: Tko zapravo kroji izbore? Grad duhova s 90% više birača nego stanovnika posvađao Sabor, Habijan se brani prebacivanjem loptice - Podstrana pamti: Vladimir Vuković Vata dobio bistu
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Danas je u Podstrani svečano otkrivena spomen-bista. Vladimir Vuković Vata time je dobio trajno priznanje 35 godina nakon herojske pogibije na… Pročitaj više: Podstrana pamti: Vladimir Vuković Vata dobio bistu
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji