Na današnji dan prisjećamo se Josipa (Josifa) Runjanina, hrvatskog vojnika i glazbenika, koji je 1878. godine preminuo u Novom Sadu. Iako je za života bio gotovo nepoznat široj javnosti, njegovo ime danas zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i nacionalnoj povijesti — ponajprije zbog melodije hrvatske himne Lijepa naša domovino, koja mu se tradicionalno pripisuje.
No, iza te jednostavne i često ponavljane tvrdnje krije se slojevita priča, isprepletena povijesnim nedoumicama, akademskim prijeporima i dugotrajnim utjecajem jedne osobe: glazbenog povjesničara Franje Ksavera Kuhača.
Od vojnika do „skladatelja himne“ – kako je nastao mit
Josip Runjanin rođen je 1821. godine u Vinkovcima, a najveći dio života proveo je kao časnik u austro‑ugarskoj vojsci. Glazba mu nije bila profesija, nego hobi — svirao je nekoliko instrumenata, ali bez formalnog glazbenog obrazovanja.
Tek nakon njegove smrti počinje izgradnja njegova glazbenog identiteta. Godine 1885. Franjo Kuhač objavljuje tvrdnju da je upravo Runjanin uglazbio Mihanovićevu pjesmu Horvatska domovina, koja će kasnije postati hrvatska himna. Kuhač potom u Ilirskim glazbenicima (1893.) oblikuje narativ koji će desetljećima ostati neupitan: Runjanin kao ilirski skladatelj, autor dviju domoljubnih pjesama i glazbeni pandan francuskom Rougetu de Lisleu.
Kasnija istraživanja pokazala su da je Kuhač svoje zaključke temeljio gotovo isključivo na usmenim svjedočanstvima, često kontradiktornima i nepouzdanim. No, njegov autoritet bio je toliko snažan da je stvorio javnu sliku koja se održala sve do danas.
Kontroverze oko Runjanina: tko je doista autor melodije hrvatske himne?
Prema istraživanju Ane Popović sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, pitanje autorstva melodije hrvatske himne ni danas nije u potpunosti razriješeno. Iako se u javnosti najčešće navodi kako je „Lijepu našu“ uglazbio Josip Runjanin, povijesni i muzikološki izvori otvaraju niz dvojbi koje desetljećima potiču rasprave.
Je li Runjanin doista autor melodije?
Povjesničari i muzikolozi godinama se ne slažu oko okolnosti nastanka melodije. Svjedočanstva se razilaze u pogledu godine, mjesta i načina njezina nastanka. Pojedini autori, među njima dr. Božidar Krnić i Gejza Krnić, iznijeli su tezu da je stvarni autor melodije Josip Wendl, regimentski kapelan, dok je Runjaninova uloga, prema njima, naknadno uveličana. Iako se danas u većini stručnih krugova prihvaća da je Runjanin ipak uglazbio pjesmu, ključni materijalni dokaz – izvorni autograf – nikada nije pronađen.
Je li riječ o plagijatu?
Poznati muzikolog Franjo Kuhač svojedobno je tvrdio da se Runjanin inspirirao duetom iz Donizettijeve opere Lucia di Lammermoor. Međutim, suvremene muzikološke analize pokazale su da su sličnosti minimalne ili gotovo nepostojeće, zbog čega se teza o „talijanskom predlošku“ danas smatra uglavnom neutemeljenom.
Runjanin je kršten kao Josif, a u vojnim dokumentima potpisivan kao Josef/Joseph. Tek nakon Kuhačeve publikacije u hrvatskoj javnosti ustaljuje se oblik Josip, koji se zadržao do danas — u udžbenicima, enciklopedijama, nazivima ulica i glazbenih škola.
Runjanin u udžbenicima: između tradicije i znanstvenih spoznaja
Analiza suvremenih i starijih udžbenika glazbene kulture pokazuje da se u školama i dalje prenosi pojednostavljena verzija priče: Mihanović je napisao tekst, Runjanin glazbu, a himna je službeno prihvaćena 1891. godine — što nije točno.
U stvarnosti, Lijepa naša postaje službena himna tek 1972., a potvrđuje se u Ustavu 1990. godine. Unatoč tome, udžbenici rijetko spominju kontroverze, a Runjanin se i dalje predstavlja kao nesporni autor melodije.
Nakon umirovljenja 1871. godine, Josip Runjanin povukao se iz javnog života i ostatak dana proveo u Novom Sadu, gdje je i preminuo. Pokopan je na Uspenskom groblju, a njegova glazbena ostavština i dalje živi kroz riječi i melodiju “Lijepe naše domovine”, koju i danas s ponosom pjevaju generacije Hrvata.
Na današnji dan prisjećamo se velikana koji je svojim djelom zauvijek obilježio hrvatsku povijest i kulturu.
- Krvava noć u Slavonskom Brodu: S 2,03 promila alkohola nožem presudila 35 godina starijem partneru
U mirnom slavonskobrodskom naselju Jelas dogodilo se nezapamćeno teško ubojstvo. Tridesetšestogodišnja žena je u stanju teške intoksikacije alkoholom, nakon verbalnog sukoba, nožem usmrtila svog 71-godišnjeg… Pročitaj više: Krvava noć u Slavonskom Brodu: S 2,03 promila alkohola nožem presudila 35 godina starijem partneru - Sveobuhvatna reforma: Što donose izmjene braniteljskih mirovina u 2027. godini?
Najavljena je velika reforma za braniteljske mirovine koja na snagu stupa početkom 2027. godine, donoseći pravedniji financijski izračun i veća prava za preko dvjesto tisuća… Pročitaj više: Sveobuhvatna reforma: Što donose izmjene braniteljskih mirovina u 2027. godini? - Samo 48 sati nakon prvog koncerta: Thompson ponovno srušio sve rekorde u Imotskom!
Marko Perković Thompson u Imotskom je priredio nevjerojatan glazbeni spektakl u sklopu turneje. Saznajte sve detalje ovog masovnog okupljanja. Marko Perković Thompson održao je veliki… Pročitaj više: Samo 48 sati nakon prvog koncerta: Thompson ponovno srušio sve rekorde u Imotskom! - UHIĆEN NAPADAČ IZ OSIJEKA: Prišao mu leđa i bez razloga mu zadao više ubodnih rana, žrtva u bolnici.
Razriješen pokušaj ubojstva u Osijeku. Policija je uhitila 25-godišnjaka koji je u parku nožem bez razloga napao i teško ozlijedio 62-godišnjaka. OSIJEK – Pripadnici I.… Pročitaj više: UHIĆEN NAPADAČ IZ OSIJEKA: Prišao mu leđa i bez razloga mu zadao više ubodnih rana, žrtva u bolnici. - Trijumf viteštva u Sinju: Mihovil Župa maestralnim povratkom pomeo konkurenciju i osvojio 311. Čoju!
Danas je u srcu viteškog grada Sinja uspješno i bez pripetavanja privedeno kraju iščekivano natjecanje za 311. Čoju. Vrhunska spremnost kopljanika, brze trke i nepogrešivi… Pročitaj više: Trijumf viteštva u Sinju: Mihovil Župa maestralnim povratkom pomeo konkurenciju i osvojio 311. Čoju! - Zaboravljeni kraj Oluje: Kako je potpis na haubi i susret bivših prijatelja zauvijek završio rat
Saznajte kako je predaja 21. korpusa na Banovini 8. kolovoza 1995. označila stvarni završetak operacije Oluja i spasila tisuće života. Vojno-redarstvena operacija “Oluja”, pokrenuta u… Pročitaj više: Zaboravljeni kraj Oluje: Kako je potpis na haubi i susret bivših prijatelja zauvijek završio rat - Nezapamćen spektakl u Sinju: Kiša, mrak i trostruko pripetavanje za antologijsku pobjedu Domazeta Loše
Istaknuti alkar Jure Domazet Lošo osvojio je 311. Baru na Alkarskom trkalištu u Sinju, pobijedivši u povijesnom trostrukom pripetavanju u noćnim uvjetima. Istaknuti sinjski alkar… Pročitaj više: Nezapamćen spektakl u Sinju: Kiša, mrak i trostruko pripetavanje za antologijsku pobjedu Domazeta Loše - Kopita već odzvanjaju Sinjem: 17 odabranih danas kreće u bespoštednu borbu za prvu pobjedu!
Danas, 7. kolovoza 2026. godine, vitezovi Cetinske krajine u gradu Sinju započinju središnji dio alkarskih svečanosti, čime se službeno otvara natjecateljska 311. Bara. Ovo jedinstveno… Pročitaj više: Kopita već odzvanjaju Sinjem: 17 odabranih danas kreće u bespoštednu borbu za prvu pobjedu! - Stižu povišice za 70 posto branitelja: Jeste li i vi među onima kojima će rasti mirovina?
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, mirovine će se povećati za 201.304 hrvatska branitelja i članova njihovih obitelji, što obuhvaća više od 70 posto braniteljske populacije.… Pročitaj više: Stižu povišice za 70 posto branitelja: Jeste li i vi među onima kojima će rasti mirovina? - Od očajničke obmane do potpunog kolapsa: Kako je taktički genij HV-a nadmudrio neprijatelja
Kada je započela Operacija Oluja, malo je tko na međunarodnoj sceni mogao predvidjeti brzinu kojom će se urušiti složeni sustav neprijateljske obrane. Ova povijesna akcija… Pročitaj više: Od očajničke obmane do potpunog kolapsa: Kako je taktički genij HV-a nadmudrio neprijatelja
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
