Na današnji dan prisjećamo se Josipa (Josifa) Runjanina, hrvatskog vojnika i glazbenika, koji je 1878. godine preminuo u Novom Sadu. Iako je za života bio gotovo nepoznat široj javnosti, njegovo ime danas zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i nacionalnoj povijesti — ponajprije zbog melodije hrvatske himne Lijepa naša domovino, koja mu se tradicionalno pripisuje.
No, iza te jednostavne i često ponavljane tvrdnje krije se slojevita priča, isprepletena povijesnim nedoumicama, akademskim prijeporima i dugotrajnim utjecajem jedne osobe: glazbenog povjesničara Franje Ksavera Kuhača.
Od vojnika do „skladatelja himne“ – kako je nastao mit
Josip Runjanin rođen je 1821. godine u Vinkovcima, a najveći dio života proveo je kao časnik u austro‑ugarskoj vojsci. Glazba mu nije bila profesija, nego hobi — svirao je nekoliko instrumenata, ali bez formalnog glazbenog obrazovanja.
Tek nakon njegove smrti počinje izgradnja njegova glazbenog identiteta. Godine 1885. Franjo Kuhač objavljuje tvrdnju da je upravo Runjanin uglazbio Mihanovićevu pjesmu Horvatska domovina, koja će kasnije postati hrvatska himna. Kuhač potom u Ilirskim glazbenicima (1893.) oblikuje narativ koji će desetljećima ostati neupitan: Runjanin kao ilirski skladatelj, autor dviju domoljubnih pjesama i glazbeni pandan francuskom Rougetu de Lisleu.
Kasnija istraživanja pokazala su da je Kuhač svoje zaključke temeljio gotovo isključivo na usmenim svjedočanstvima, često kontradiktornima i nepouzdanim. No, njegov autoritet bio je toliko snažan da je stvorio javnu sliku koja se održala sve do danas.
Kontroverze oko Runjanina: tko je doista autor melodije hrvatske himne?
Prema istraživanju Ane Popović sa Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, pitanje autorstva melodije hrvatske himne ni danas nije u potpunosti razriješeno. Iako se u javnosti najčešće navodi kako je „Lijepu našu“ uglazbio Josip Runjanin, povijesni i muzikološki izvori otvaraju niz dvojbi koje desetljećima potiču rasprave.
Je li Runjanin doista autor melodije?
Povjesničari i muzikolozi godinama se ne slažu oko okolnosti nastanka melodije. Svjedočanstva se razilaze u pogledu godine, mjesta i načina njezina nastanka. Pojedini autori, među njima dr. Božidar Krnić i Gejza Krnić, iznijeli su tezu da je stvarni autor melodije Josip Wendl, regimentski kapelan, dok je Runjaninova uloga, prema njima, naknadno uveličana. Iako se danas u većini stručnih krugova prihvaća da je Runjanin ipak uglazbio pjesmu, ključni materijalni dokaz – izvorni autograf – nikada nije pronađen.
Je li riječ o plagijatu?
Poznati muzikolog Franjo Kuhač svojedobno je tvrdio da se Runjanin inspirirao duetom iz Donizettijeve opere Lucia di Lammermoor. Međutim, suvremene muzikološke analize pokazale su da su sličnosti minimalne ili gotovo nepostojeće, zbog čega se teza o „talijanskom predlošku“ danas smatra uglavnom neutemeljenom.
Runjanin je kršten kao Josif, a u vojnim dokumentima potpisivan kao Josef/Joseph. Tek nakon Kuhačeve publikacije u hrvatskoj javnosti ustaljuje se oblik Josip, koji se zadržao do danas — u udžbenicima, enciklopedijama, nazivima ulica i glazbenih škola.
Runjanin u udžbenicima: između tradicije i znanstvenih spoznaja
Analiza suvremenih i starijih udžbenika glazbene kulture pokazuje da se u školama i dalje prenosi pojednostavljena verzija priče: Mihanović je napisao tekst, Runjanin glazbu, a himna je službeno prihvaćena 1891. godine — što nije točno.
U stvarnosti, Lijepa naša postaje službena himna tek 1972., a potvrđuje se u Ustavu 1990. godine. Unatoč tome, udžbenici rijetko spominju kontroverze, a Runjanin se i dalje predstavlja kao nesporni autor melodije.
Nakon umirovljenja 1871. godine, Josip Runjanin povukao se iz javnog života i ostatak dana proveo u Novom Sadu, gdje je i preminuo. Pokopan je na Uspenskom groblju, a njegova glazbena ostavština i dalje živi kroz riječi i melodiju “Lijepe naše domovine”, koju i danas s ponosom pjevaju generacije Hrvata.
Na današnji dan prisjećamo se velikana koji je svojim djelom zauvijek obilježio hrvatsku povijest i kulturu.
- Fatalnih 20 minuta u Slatini: Policija ostavila žrtvu nezaštićenu kako bi ispunila papirologiju u postaji
Ubojstvo u Slatini razotkrilo je ozbiljne propuste. Ravnatelj policije potvrdio je disciplinske postupke protiv petero službenika zbog neadekvatne reakcije. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina predstavio… Pročitaj više: Fatalnih 20 minuta u Slatini: Policija ostavila žrtvu nezaštićenu kako bi ispunila papirologiju u postaji - Dan hrvatskih mučenika na Udbini: Od povijesnog poraza do nacionalnog uskrsnućaDan hrvatskih mučenika obilježava se 12. rujna na Udbini. Središnji program donosi misu i procesiju u spomen na stradale za hrvatski narod i domovinu. Hrvatski… Pročitaj više: Dan hrvatskih mučenika na Udbini: Od povijesnog poraza do nacionalnog uskrsnuća
- Misterij leta dugog 1000 kilometara: Neotkriveni detalji i zataškane tajne pada drona Tu-141 u ZagrebuDetaljan izvještaj o tome kako je pad drona u Zagrebu razotkrio mane NATO-a. Analiziramo letjelicu Tu-141 i posljedice. Pad modificirane besposadne letjelice Tupoljev Tu-141 “Striž”,… Pročitaj više: Misterij leta dugog 1000 kilometara: Neotkriveni detalji i zataškane tajne pada drona Tu-141 u Zagrebu
- Krvavi 12. rujan: Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNABrutalni napad na Vinkovce 12. rujna započeo je odmazdu JNA zbog predaje rezervista. Saznajte sve o herojstvu branitelja i žrtvama. Jugoslavenska narodna armija (JNA) i… Pročitaj više: Krvavi 12. rujan: Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA
- Otišli na dva tjedna, ostali u paklu: Kako je 185 varaždinskih policajaca postalo noćna mora za srpske tenkove u VukovaruSaznajte kako su varaždinski policajci u Vukovaru 1991. godine odradili herojsku obranu, preživjeli logore i postali simbolom domoljublja. Kada je 11. rujna 1991. godine točno… Pročitaj više: Otišli na dva tjedna, ostali u paklu: Kako je 185 varaždinskih policajaca postalo noćna mora za srpske tenkove u Vukovaru
- Vojna vježba u Slavoniji: Rafalei i njemački Airbus na povijesnom zadatkuNajkompleksnija vojna vježba u Slavoniji spaja hrvatske Rafale i njemački Airbus A400M. Saznajte zašto vojni zrakoplovi danima kruže našim nebom. Pripadnici 191. eskadrile lovačkih aviona… Pročitaj više: Vojna vježba u Slavoniji: Rafalei i njemački Airbus na povijesnom zadatku
- Nasilje u školama: Krvavi napad u Zagrebu i kolaps sigurnosnog sustavaNasilje u školama postalo je gorući problem. Saznajte sve detalje brutalnog napada u Zagrebu, stručne analize i zašto sustav hitno treba promjene. U rano jutro,… Pročitaj više: Nasilje u školama: Krvavi napad u Zagrebu i kolaps sigurnosnog sustava
- Na današnji dan 1994. godine, papa Ivan Pavao II posjetio je Hrvatsku i okupio milijun vjernikaKada pričamo o povijesnim vremenima svakako se trebamo prisjetiti prvog posjeta papa Ivana Pavla II Hrvatskoj, kada je na zagrebačkom Hipodromu okupio milijun vjernika. Dok… Pročitaj više: Na današnji dan 1994. godine, papa Ivan Pavao II posjetio je Hrvatsku i okupio milijun vjernika
- Bitka za vojarne: Slom JNA u TvrđiPrisjetite se rujna 1991. i dramatična bitka za vojarne u Osijeku. Saznajte kako je napadom u Tvrđi i uz ogromne žrtve slomljena unutarnja prijetnja JNA.… Pročitaj više: Bitka za vojarne: Slom JNA u Tvrđi
- Pad Kruševa, Jasenica, Maslenice i RovanjskeNa današnji dan prije 35. godina palo je Kruševo i Jasenice. Saznajte kako su hrabri hrvatski vitezovi odolijevali napadima brojčano nadjačanog agresora. Jugoslavenska narodna armija… Pročitaj više: Pad Kruševa, Jasenica, Maslenice i Rovanjske
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
