Uništen tanker od strane Irana

Bliski istok na rubu: rat bez jasnog kraja

KOLUMNA Nove obavijesti Svijet Vijesti

Rat nikada ne počinje zbog onih koji u njemu umiru, već zbog onih koji u njemu odlučuju — a dok vlast kroji granice i strategije, obični ljudi plaćaju cijenu koja se ne može opravdati nijednom pobjedom.

Dok se svijet priprema za blagdane i trenutke zajedništva, Bliski istok tone sve dublje u ratni vrtlog koji ne pokazuje znakove smirivanja. Umjesto svjetla proslave, nebo iznad Teheran obasjavaju eksplozije, dok stanovnici u strahu i tišini dočekuju vjerske blagdane, svjesni da je svakodnevica postala neizvjesna borba za preživljavanje.

Sukob između Irana i Izraela prerastao je granice klasičnog vojnog obračuna i pretvorio se u regionalnu krizu koja destabilizira cijeli Perzijski zaljev. Napadi na energetsku infrastrukturu – od plinskih polja do rafinerija – postali su nova fronta rata, s ozbiljnim posljedicama za globalno tržište energije. Najnoviji udari na naftnu rafineriju Mina Al-Ahmadi u Kuvajta i plinska postrojenja u Katru pokazuju kako rat više nije ograničen na vojne ciljeve, već zahvaća temelje ekonomskog opstanka regije.

Istodobno, političke poruke koje dolaze iz Washingtona i Tel Aviva otkrivaju složenu i pomalo kontradiktornu stvarnost. Donald Trump i Benjamin Netanyahu javno ističu jedinstvo, no izjave o neusklađenim vojnim akcijama sugeriraju pukotine u toj suradnji. U svijetu u kojem percepcija često znači jednako koliko i stvarnost, takve razlike mogu imati dalekosežne posljedice.

U međuvremenu, civilno stanovništvo plaća najveću cijenu. Više od milijun ljudi raseljeno je u Libanon, gdje sukobi između izraelskih snaga i Hezbollaha pretvaraju čitave gradove u ruševine. U Bejrut i južnim dijelovima zemlje ljudi spavaju na otvorenom, bez osnovnih uvjeta za život, dok međunarodna pomoć kasni i ostaje nedostatna.

Slična slika dolazi i iz Irana, gdje su zračni udari odnijeli tisuće života i raselili milijune. Iako vlasti nastoje održati privid kontrole, jasno je da rat ostavlja duboke ožiljke u društvu – ne samo fizičke, već i psihološke. Blagdani poput Noruza i Ramazanskog bajrama, koji bi trebali simbolizirati obnovu i zajedništvo, ove godine prolaze u sjeni žalovanja.

Posebno zabrinjava činjenica da se rat sve više širi na gospodarsku infrastrukturu. Napadi na plinska i naftna postrojenja u zaljevskim državama nisu samo vojni potezi – oni su udar na globalnu ekonomiju. Svaki novi napad povećava rizik od poremećaja opskrbe energijom, što se reflektira na cijene i stabilnost diljem svijeta.

U takvom kontekstu, najava nove vojne potrošnje od čak 200 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama dodatno podiže temperaturu. Kritičari upozoravaju da se radi o ratu bez jasne strategije izlaska, dok zagovornici tvrde da je riječ o nužnom ulaganju u sigurnost. No jedno pitanje ostaje bez odgovora: koliko dugo svijet može financirati ratove bez da pritom izgubi mir?

Ono što ovaj sukob čini posebno opasnim jest njegova višeslojnost. Ovo nije samo rat između država, već i sukob interesa, ideologija i geopolitičkih ambicija. U takvom okruženju, svaka pogrešna procjena može izazvati lančanu reakciju s nesagledivim posljedicama.

Dok politički lideri vode strateške igre, obični ljudi žive stvarnost rata. Njihove priče rijetko dolaze na naslovnice, ali upravo one najjasnije govore o cijeni ovog sukoba. U svijetu u kojem se granice između lokalnog i globalnog brišu, rat na Bliskom istoku više nije samo regionalni problem – on je upozorenje svima.

Jer povijest nas uči da ratovi koji počnu bez jasnog kraja često završe tek kada iscrpe sve – i ljude, i resurse, i nadu.



DOMOVINSKI RAT

sindikati Hrvatske,

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori