Željko Marušić analizira za Nacional potencijalno rušenje američkog borbenog zrakoplova F-35 od strane iranske protuzračne obrane – događaj koji bi, ako se potvrdi, mogao označiti prekretnicu u suvremenom ratovanju.
Ako je “nevidljivi” F-35, simbol tehnološke nadmoći Zapada, postao ranjiv, postavlja se ključno pitanje: gdje to ostavlja hrvatske Rafale?
Pojava informacija o mogućem obaranju američkog stealth lovca Lockheed Martin F-35 Lightning II iranskom protuzračnom obranom potencijalni je strateški šok za zapadnu vojnu doktrinu i sigurnosnu koncepciju NATO-a. Neovisno o stupnju potvrđenosti takvih tvrdnji, njihova tehnička i operativna osjetljivost već sada ima dalekosežne implikacije: dovodi u pitanje temeljnu pretpostavku o dominaciji zrakoplovne stealth tehnologije (smanjene vidljivosti) u uvjetima suvremene, mrežno povezane i slojevite protuzračne obrane.
Lockheed Martin F-35 Lightning II nije samo borbeni avion, već integrirani borbeni sustav konstruiran za djelovanje u visokorizičnom okruženju, tzv. “high-threat environmentu“, odnosno prostoru višeslojno pokrivenom naprednim PZO sustavima. Njegova izvedba kombinira smanjenu radarsku uočljivost, multisenzorsku fuziju podataka, napredne sustave elektroničkog ratovanja i umreženost s drugim platformama. Upravo se zbog toga procjenjuje da je njegova sposobnost preživljavanja i do 30 puta veća u odnosu na lovce 4. generacije.
No upravo ta činjenica generira ključnu stratešku implikaciju: ako borbeni zrakoplovi pete generacije više nisu operativno sigurni u realnom vojnom okruženju, tada se borbena održivost starijih zrakoplova, kakvu imaju, odnosno imat će hrvatski Rafalei, spušta na razinu visokog taktičkog rizika – u ekstremnim scenarijima i do granice njihove stvarne uporabljivosti. Drugim riječima, omjer snaga između napada i obrane više nije ravnomjeran, nego se ubrzano pomiče u korist obrambenih sustava. Analitičko žarište stoga se mora preusmjeriti na tehnologije koje stoje iza takvog potencijalnog ishoda.
Prve analize koje koje ukazuju da je američki “nevidljivi” F-35 otkriven i pogođen pasivnim sustavom PZO, na temelju toplinskog odraza motora (pojačanog u borbenom djelovanju) nisu potpuno utemeljene Mnogo je uvjerljiviji scenarij uporabe aktivnih višeslojnih i integriranih sustava protuzračne obrane, potencijalno temeljenih na kineskim rješenjima iz serije HQ-9. Takvi sustavi koriste višefrekventne radare, naprednu obradu signala, podatkovne veze i distribuirane senzorske mreže u jedinstvenom konceptu smrtonosnog lanca, tzv. “kill-chain” .
Rezultat je stvaranje zona zabrane pristupa i odbijanja A2/AD (anti-access/area denial) u kojima neprijateljska zračna komponenta gubi inicijativu, a operacije postaju skupe, visokorizične i teško održive bez značajnih gubitaka. Upravo u tom kontekstu treba promatrati hrvatsku odluku o nabavi Dassault Rafale F3-R prije pet godina. Rafale je tehnološki sofisticiran višenamjenski borbeni avion 4. generacije, ali bez ključne stealth karakteristike, odnosno drastično smanjene vidljivosti vojno operativnoj konfiguraciji (s potpunim naoružanjem). U uvjetima gdje čak ni platforme pete generacije nemaju zajamčenu sigurnost, avioni bez smanjene radarske uočljivosti ulaze u zonu iznimno povišenog operativnog rizika, neprihvatljivog za hrvatski obrambeni sustav.
Ako je Lockheed Martin F-35 Lightning II potencijalno ugrožen, tada se nameće logičan i zabrinjavajući zaključak: Rafale bi u istom okruženju bio izložen neposrednoj prijetnji već u ranoj fazi misije – uključujući i scenarij ugrožavanja neposredno nakon polijetanja iz matične baze. Realne vojne sposobnosti Rafalea vidjele su se 9. svibnja 2025. u kratkotrajnom indijsko-pakistanskom sukobu, kad su pakistanski lovci kineske proizvodnje Chengdu J-10C brzo neutralizirali i “prizemljili” indijske Dassault Rafale EH. Takav realni vojno-operativni profil dramatično smanjuje njihovu stvarnu borbenu vrijednost u visoko-intenzivnom sukobu, dakle i realnu tržišnu vrijednost naših Rafalea, koje smo, očito, debelo preplatili!
Dodatni je problem ljudski faktor. Borbeni pilot nije samo operater sustava, već jedan od najvrjednijih strateških resursa. Njegova selekcija, školovanje i obuka traju godinama i zahtijevaju golema ulaganja. U uvjetima povećane ranjivosti zrakoplova, rizik za pilote raste eksponencijalno, što svaku misiju u zoni suvremene PZO pretvara u operaciju s potencijalno nenadoknadivim gubicima. Time se pitanje učinkovitosti pretvara u pitanje odgovornosti.
Regionalni sigurnosni kontekst dodatno pojačava zabrinutost. Zrakoplovi 4. odnosno 4,5 generacije, poput kineskog Chengdu J-10C, u kombinaciji sa suvremenim projektilima velikog dometa i integriranom PZO, pokazuju da se tehnološki kapaciteti ubrzano šire i izvan tradicionalnih zapadnih centara moći. Time se stvara operativno okruženje u kojem koncept zračne nadmoći postaje sve teže ostvariv bez značajne tehnološke prednosti. U takvim okolnostima, ulaganje u (pre)skupe pilotirane platforme (borbene zrakoplove) bez odgovarajuće zaštite i potpore postaje strateški rizično.
To nužno otvara pitanje promišljenosti hrvatske obrambene strategije. Investicija u Dassault Rafale F3-R, premda geopolitički motivirana, u svjetlu novih sigurnosnih realnosti zahtijeva ozbiljnu i hladnu reevaluaciju. Ako se u obzir uzmu visoki troškovi nabave, dodatni izdaci za naoružanje i održavanje, ograničena operativna održivost u uvjetima moderne PZO te povećani rizik za pilote, tada ukupna strateška vrijednost takve investicije postaje vrlo upitna.
Eventualno obaranje visokosofisticiranog američkog zrakoplova Lockheed Martin F-35 Lightning II od strane iranske protuzračne obrane nije samo izolirani incident, već pokazatelj duboke transformacije suvremenog ratovanja. Ako ni zrakoplovi pete generacije, višestruko otporniji na protuzračnu obranu, više nemaju zajamčenu sigurnost, tada oni generacija 4, čak i 4.5 (pitanje je hoće li hrvatski Rafalei u konačnoj konfiguraciji doseći tu razinu) ulaze u zonu neprihvatljive operativne nesigurnosti i visokog strateškog rizika.
Za Hrvatsku to nije apstraktna vojna rasprava, već konkretno pitanje dugoročne sigurnosti, učinkovitosti ulaganja i zaštite najvrjednijeg resursa – ljudi.
Zbog toga su za Hrvatsku prioritet ulaganja u najsuvremenije sustave protuzračne obrane te bezposadne letjelice i dronove, kojima možemo zaokružiti zračnu komponentu obrane.
Autor: Željko Marušić Izvor: Nacional
- Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2” - Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku?
Na današnji dan, 4. lipnja 1991. godine, u Kninu je pokrenuta institucionalna peticija kojom se tražio povratak zloglasnog ratnog zločinca u Hrvatsku. Saznajte zašto je… Pročitaj više: Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku? - Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu
Na današnji dan, 4. lipnja 309. godine, mučeničkom je smrću preminuo Sveti Kvirin, sisački biskup. Njegova nevjerojatna priča o otporu represivnim rimskim vlastima, tamnovanju i… Pročitaj više: Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu - Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
DOMOVINSKI RAT
sindikati Hrvatske,
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
