U tišini arhiva, pod oznakom državna tajna, skriven je dokument koji više govori o stvaranju hrvatske države nego stotine političkih govora. U njemu su imena – gotovo dvije tisuće njih – ljudi za koje su hrvatski obavještajci vjerovali da su suradnici jugoslavenske Kontraobavještajne službe, zloglasnog KOS-a.
Taj dokument, s naslovom Operativna akcija “Janjičar”, odavno je procurio u javnost zahvaljujući Nacionalu, ali njegov sadržaj i poruke ni danas nisu do kraja rasvijetljene. Jer, “Janjičar” nije bio samo popis – bio je ogledalo jedne stvarnosti u kojoj se Hrvatska rađala okružena neprijateljima, ali i prožeta njihovim tragovima.
Od UDBE do KOS-a: rat tajnih službi u pozadini Domovine
Godina 1990. donijela je prvi pravi obračun između transformirane hrvatske UDBE i vojno-obavještajnog aparata JNA – KOS-a. Taj nevidljivi rat vodio se paralelno s onim političkim, dok su hrvatske institucije tek nastajale.
Rezultat tog sukoba bila su prva uhićenja i raskrinkavanja u sklopu akcije “Labrador”, a potom i formalno pokretanje operacije “Janjičar” krajem 1991. godine.
Prema vojnim izvorima, akciju su odobrili tadašnji ministri Ivan Vekić i Gojko Šušak, a vodili je ljudi koji su i sami nosili naslijeđe bivših struktura – Josip Perković i Jerko Vukas. I dok su se ratne crte pomicale na fronti, druge su se crtale unutar zidova sigurnosnih službi, na papiru, u dosjeima i pod pseudonimima.
Tadašnja 5. vojna oblast JNA, koja je obuhvaćala veći dio Hrvatske, raspolagala je s oko 800 agenata KOS-a – od kojih su 300 bili civili infiltrirani u političke, medijske i gospodarske strukture. To znači da je Hrvatska, dok se borila za slobodu, u svojim redovima nosila i one koji su bili obučeni da je iznutra oslabe.
KOS – nevidljivi štit Jugoslavije
Do početka 90-ih, javnost je o KOS-u znala vrlo malo. Radilo se o službi koja je djelovala u sjeni, često koristeći metode koje su prelazile granice profesionalne etike. Njihov je cilj bio jasan – očuvati Jugoslaviju pod svaku cijenu.
Operacije u Sloveniji i Hrvatskoj pokazale su do koje mjere je KOS bio spreman ići. Afera “Janša”, prisluškivanje Josipa Boljkovca, tajni snimci generala Martina Špegelja o naoružavanju hrvatskih postrojbi – sve su to bili pokušaji da se hrvatski otpor diskreditira i razbije prije nego što postane pokret koji će stvoriti državu.
KOS je bio mozak sustava koji nije znao gubiti. Njegovi agenti, prekaljeni u hladnoratovskim igrama, znali su kako se preživljava promjena režima – i kako se preživljava unutar njega.
Popis koji još uvijek odzvanja
U ožujku 2021. godine Nacional je objavio dijelove popisa “Janjičara” – 302 imena poznata hrvatskoj javnosti. Među njima su se našli i neki od onih koji su kasnije imali važne uloge u hrvatskom vojnom i političkom životu: Rahim Ademi, Imra Agotić, Božo Agotić, Mato Arlović, Ivan Beneta, Željko Besedić…
Najviše pažnje izazvalo je ime Gorana Radmana, tada mladog direktora Televizije Zagreb, kojeg je dokument SIS-a iz 1991. označio kao suradnika KOS-a. Prema tvrdnjama pukovnika Ivana Sabolovića, Radman je bio pod istragom zbog sumnje u povezanost s jugoslavenskim strukturama, a predloženo je da se ispita njegova uloga u novim institucijama hrvatske vlasti.
Kasnije će taj isti Radman, desetljeće poslije, ponovno zasjesti na čelo HRT-a – ovaj put kao ravnatelj javne televizije u mandatu vlade Zorana Milanovića 2012. godine.
Povijest ima neobičan smisao za ironiju: ljudi koji su jednom bili simbol starog sustava, često su se vraćali – ovoga puta kao lica “novog” društva.
Pouke starca iz Lepoglave
Jedan komentar, ispod objave dokumenta, možda najbolje opisuje taj začarani krug hrvatske politike:
“Sinko, pazite šta radite, oni su naučili vladat’ pedeset godina, a vi o tom pojma nemate. Čuvajte glave, sve bi to moglo završit’ u krvi.”
Te riječi, izgovorene u ljeto 1989., danas zvuče proročki.
Jer, Hrvatska jest izborila slobodu, ali nikada do kraja nije raskinula s onima koji su vladali u njezino ime prije nego što je postala svoja. Strukture su se promijenile, imena su se izmijenila, ali mentalitet vlasti – onaj koji prepoznaje moć, a ne odgovornost – ostao je isti.
Tko danas radi za Hrvatsku, a tko za njezine sjene?
Radman nije iznimka. On je samo primjer kontinuiteta u kojem politička i medijska elita preživljava svaku promjenu, uvijek jednako čvrsto ukorijenjena u sustavu.
Pitanje koje se postavlja nije samo tko je bio na popisu “Janjičara”, nego – koliko ih danas još djeluje, možda ne kao agenti, ali kao nositelji istog obrasca: poslušnosti centrima moći, konformizma i vječne pripadnosti nekoj višoj “strukturi”.
Borba hrvatskog naroda za vlastitu državu nikada nije bila borba protiv drugih, nego borba za pravo da u svojoj zemlji vlada istina, a ne lojalnost bivšim gospodarima.
I zato, kad danas govorimo o operaciji “Janjičar”, ne govorimo samo o dokumentu iz 1991. – govorimo o fenomenu koji traje. O sustavu koji, premda nevidljiv, još uvijek upravlja percepcijom, kadrovima i, možda najvažnije – našom vjerom da su oni koji vode Hrvatsku uistinu njezini.
Dokument “Janjičar” nije samo povijesna bilješka. To je ogledalo jedne trajne hrvatske borbe – borbe između ideala slobode i realnosti moći.
I pitanje koje se nadvija nad svima nama: jesmo li danas doista slobodni, ili samo živimo u novom obliku starog sustava?
- Povijesno ujedinjenje HSS-a u Trebarjevu Desnom, rodnom mjestu braće Radića
Povijesno ujedinjenje HSS-a započelo je u Trebarjevu Desnom, gdje su tri sestrinske stranke potpisale sporazum o spajanju. Cilj je povratak radićevskim vrijednostima i jačanje utjecaja… Pročitaj više: Povijesno ujedinjenje HSS-a u Trebarjevu Desnom, rodnom mjestu braće Radića - Plenković jasan: Nema napretka Crne Gore bez povrata ‘Jadrana’, istine o nestalima i suđenja za ratne zločine
Tijekom službenog posjeta susjednoj zemlji, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako Hrvati u Crnoj Gori imaju trajnu podršku matične države kroz strateške projekte, ali je… Pročitaj više: Plenković jasan: Nema napretka Crne Gore bez povrata ‘Jadrana’, istine o nestalima i suđenja za ratne zločine - Afrička svinjska kuga i kuga ovaca
Potvrđena je nova afrička svinjska kuga u Osječko-baranjskoj županiji, a alarm je oglašen i zbog kuge malih preživača kod Daruvara. Nadležne službe su na terenu.… Pročitaj više: Afrička svinjska kuga i kuga ovaca - Zločin i masakr civila u Rodaljicama (1992.)
Otkrijte potresne detalje tragičnog 11. lipnja 1992. godine kada je okupirano zadarsko zaleđe svjedočilo neopisivom teroru. Ovaj svirepi zločin u Rodaljicama odnio je živote potpuno… Pročitaj više: Zločin i masakr civila u Rodaljicama (1992.) - Smrt u Glavnjači: Kako je ubijen Andrija Hebrang
Na današnji dan, 11. lipnja 1949. godine, u beogradskom zatvoru Glavnjača pod iznimno sumnjivim okolnostima ugašen je život istaknutog hrvatskog političara. Iako je režim tvrdio… Pročitaj više: Smrt u Glavnjači: Kako je ubijen Andrija Hebrang - Na današnji dan rođena su braća Radić, vizionari koji su iz temelja promijenili hrvatski politički krajobraz
Istaknuti velikani, braća Radić, svojim su rođenjem na današnji dan obilježili početak nove ere u hrvatskoj politici, spustivši borbu za nacionalna prava iz zatvorenih salona… Pročitaj više: Na današnji dan rođena su braća Radić, vizionari koji su iz temelja promijenili hrvatski politički krajobraz - Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru
Osnovana 10. lipnja 1991. godine, elitna A-satnija Bjelovar postala je prva profesionalna vojna formacija u svojoj regiji. Iako slabo naoružani, ovi su visoko motivirani dragovoljci… Pročitaj više: Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru - Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku
U Sisku je polaganjem vijenaca i svečanim programom obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve dragovoljačke postrojbe Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Legendarni 57. SAMB „Marijan Celjak“… Pročitaj više: Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku - Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao?
Teško je ostati ravnodušan pred povijesnim tragedijama koje uključuju najranjivije, a stravičan masakr u Vitezu 10. lipnja 1993. godine jedan je od najmračnijih podsjetnika na… Pročitaj više: Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao? - Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
ZAGREB/OSIJEK – Hrvatski pravosudni sustav u srijedu je formalno zatvorio jedno od najkompleksnijih i najdugotrajnijih poglavlja u povijesti tranzicijske pravde. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske… Pročitaj više: Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
