Val poskupljenja ne jenjava, a udar na kućne budžete hrvatskih građana sve je snažniji. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) svakodnevno pristižu pritužbe na rapidan rast osnovnih životnih troškova — od komunalnih usluga poput vode i odvoza smeća, preko svakodnevnih prehrambenih namirnica, pa sve do spornog povećanja cijena polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dok potrošači, suočeni s inflacijom i sve skupljom potrošačkom košaricom, traže zaštitu i konkretne poteze institucija, poduzetnici upozoravaju: rast cijena na policama i u uslugama samo je krajnji rezultat dubljih gospodarskih problema i sve većih troškova poslovanja.
ZAGREB, 26. travnja 2026. – Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača u posljednje vrijeme potrošači se najviše žale zbog povećanja cijena komunalnih usluga, konkretno vode i smeća, često to rade i zbog cijena hrane, a mnoštvo njihovih pritužbi izazvalo je i povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.
U posljednje vrijeme najviše pritužbi imamo na povećanje cijena komunalnih usluga, konkretno vode i smeća, kazala je za Hinu predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević dodavši kako u tom pogledu potrošači nemaju puno izbora.
Odluku (o poskupljenju) donosi davatelja usluga, uz suglasnost nadležnog općinskog ili gradskog vijeća, potrošači nemaju izbora već moraju platiti tu cijenu, kaže Knežević.
Cijene hrane također su često predmet pritužbi potrošača, ali tu nažalost nema pomoći, dodala je.
Potrošači samo mogu odlučiti – kupiti ili ne
”Osim cijena za 100 proizvoda koje je Vlada ograničila svojom odlukom, sve ostale trgovci slobodno formiraju, a mi potrošači možemo samo odlučiti hoćemo li to kupiti po toj cijeni ili ne”, ističe.
Prema redovnom mjesečnom istraživanju portala za usporedbu cijena Koliko.hr, u suradnji s HUZP-om, temeljna prehrambeno-higijenska košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je iznosila 489,53 eura (nacionalni prosjek za četveročlanu obitelj).
Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje 77 artikala i odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih kućanstava, prosječno je koštala 736,88 eura. U odnosu na rujan prošle godine, ta je košarica skuplja za 14,21 eura, a temeljna 3,35 eura više.
I povećanje cijene dopunskog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-o), potaknulo je brojne potrošače da se prituže, posebno oni koji su jednokratno uplatili policu za cijelu godinu da bi ih HZZO potom zatražio da nadoplate razliku do nove cijene od 15 eura mjesečno.
Zbog dopunskog se obratili saborskom odboru
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača takav potez smatra nezakonitim i nedopustivim, zbog čega se zajedno s još šest udruga obratila saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku.
Zahtijevaju da HZZO odustane od potraživanja razlike u cijeni za sve police koje su plaćene unaprijed u cijelosti te da omogući naknadni roka za raskid ugovora bez otkaznog roka za sve osiguranike koji nisu primili službenu pisanu obavijest o poskupljenju.
Kada je riječ o potencijalnim mjerama kojima bi se smanjila godišnja stopa inflacije, Knežević poziva na veći angažman Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN)
”Treba napraviti analizu po uzoru na agenciju u Nizozemskoj, koja je išla istraživati zašto su cijene u toj zemlji za iste proizvode više nego u susjednim zemljama”, preporučila je.
Usporedbe radi, navela je kako je povrće za juhu prije četiri godine, 2022. stajalo pet kuna, a sada stoji dva eura i više. Kilogram janjetine građani su te godine plaćali 40 kuna, a sada plaćaj od 14 do 20 eura po kilogramu.
‘‘Potrošnja u Hrvatskoj raste više od 40 mjeseci uzastopno, ali kupuju samo oni koji imaju novaca. Većina umirovljenika i zaposlenih nemaju previše novca za trošiti, već samo za ono osnovno”, tumači Knežević.
Poduzetnici: Trošak na kraju uvijek dolazi do potrošača
Iz udruge Glas poduzetnika kažu da poduzetnici i obrtnici cijene najčešće dižu kad im rastu troškovi, a to su prije svega plaće, energija, najam, sirovine, transport i razna druga davanja.
”Posebno je izražen problem rada. Zbog iseljavanja i manjka radne snage, poslodavci se bore za radnike i plaće prirodno rastu. To je razumljivo i nužno, ali taj trošak se onda mora negdje pokriti”, ističu.
Navode pritom kako rast plaća mora pratiti rast produktivnosti, te kako ‘‘dugoročno nije održivo imati plaće kao u razvijenim zemljama, a znatno nižu produktivnost”.
Visoku stopu inflacije vide kao rezultat više čimbenika, ovisnost o uvozu, posebno hrane, zatim prevelika oslonjenost na turizam gdje se cijene prilagođavaju kupovnoj moći gostiju iz bogatijih zemalja te rast javnih troškova.
”Ako želimo smanjiti inflaciju, ključ je u jačanju domaće proizvodnje, smanjenju administrativnih i parafiskalnih opterećenja, digitalizaciji i učinkovitijoj državi”, istaknuli su iz te uduruge.
Naglašavaju i kako inflacija nije samo posljedica globalnih kriza. „Ona je i odraz strukture gospodarstva i odnosa prema poduzetništvu. Ako se poduzetnike opterećuje, taj trošak na kraju uvijek dolazi do potrošača’‘, rekli su iz Glasa poduzetnika.
Piše: HINA/ Paulo Simić FOTO: HZUP/Ilustracija
- Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe
Prije točno 40 godina, svijet je svjedočio trenutku koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. U ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., reaktor broj četiri… Pročitaj više: Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe - Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu
Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog rata.… Pročitaj više: Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu - Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika
VATIKAN, 26. travanj 2026. – U srcu kršćanstva, pod velebnim svodovima Bazilike svetog Petra, na Nedjelju Dobrog Pastira, Papa Lav XIV. zaredio je desetoricu novih… Pročitaj više: Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika - Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
Mali Uskrs 1992.: Dan kada je ratni vihor zahvatio Vitez i Busovaču Na današnji dan, 26. travnja 1992. godine, blagdanski mir Malog Uskrsa u Srednjoj… Pročitaj više: Agresija na Vitez i Busovaču 1992. - Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu
WASHINGTON, D.C. — Subotnja večer dopisnika Bijele kuće prekinuta je dramatičnim oružanim napadom kada je muškarac s više komada oružja pokušao probiti sigurnosnu kontrolnu točku.… Pročitaj više: Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu - Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a
Val poskupljenja ne jenjava, a udar na kućne budžete hrvatskih građana sve je snažniji. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) svakodnevno pristižu pritužbe na rapidan… Pročitaj više: Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a - Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora
Dubrovnik se ponovno potvrđuje kao središte svjetske diplomacije. Povodom predstojećeg sastanka na vrhu Inicijative triju mora, koji će se održati 28. i 29. travnja, grad… Pročitaj više: Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora - Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija!
Gostujući na svečanoj sjednici povodom 33. obljetnice Općine Stari Mikanovci, predsjednik Republike Zoran Milanović poslao je ozbiljno upozorenje o stanju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je kako… Pročitaj više: Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija! - Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!”
Oko tisuću prosvjednika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se u Sisku kako bi izrazilo snažno nezadovoljstvo planiranim mega investicijama koje, prema njihovim tvrdnjama, prijete pretvaranjem… Pročitaj više: Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!” - Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
Tradicionalni Proljetni festival u Čepinu i ove je godine oduševio posjetitelje bogatom ponudom, a glavna zvijezda manifestacije bila je jedinstvena slavonsko-zagorska štrudla s autohtonim čepinskim… Pročitaj više: Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
DOMOVINSKI RAT
IZBOR UREDNIKA
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
