Premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru

Plenković: Svijet ulazi u eru nestabilnosti, posljedice već osjećaju građani

Nove obavijesti Politika Vijesti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podnio je izvješće o sastanku Europskog vijeća, upozorivši na globalnu nestabilnost, energetsku krizu i rastuće sigurnosne izazove koji izravno utječu na Hrvatsku i Europsku uniju.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković podnio je Hrvatskom saboru izvješće o održanom redovnom sastanku Europsko vijeće 19. ožujka 2026. godine, pritom naglasivši kako se svijet nalazi u razdoblju dubokih geopolitičkih i geoekonomskih promjena koje snažno utječu na sigurnost, gospodarstvo i energetsku stabilnost.

U uvodu je podsjetio kako je ovo već drugo izvješće ove godine, istaknuvši da su u međuvremenu održana dva sastanka, jedan neformalni i jedan redovni, te najavio da će iznijeti i širi kontekst globalnih zbivanja.

„Iskoristit ću ovo izvješće kako bi dali jedan širi kontekst i osvrt na globalna zbivanja kao temelj za raspravu koja će uslijediti“, rekao je premijer.

Govoreći o stanju u svijetu, Plenković je upozorio da su se okolnosti dramatično promijenile.

„Svijet, a time Evropa pa i Hrvatska ušao je u razdoblje geopolitičke i geoekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti“, naglasio je.

Posebno je izdvojio nastavak ruske agresije na Ukrajinu, ali i eskalaciju krize na Bliskom istoku, čije posljedice, kako kaže, osjeća cijeli svijet.

„Suočeni smo s naglim i snažnim poremećajem globalnih energetskih i opskrbnih tokova. Cijene nafte i plina rastu, pa padaju, pa ponovno rastu“, upozorio je.

Naglasio je kako su tržišta postala izrazito nepredvidiva, dok opskrbni lanci pucaju, a dostupnost ključnih sirovina opada. Posebno je istaknuo važnost Perzijskog zaljeva iz kojeg dolazi značajan dio svjetske energije, upozorivši da svaki poremećaj ima globalne posljedice.

Riječ je o kombiniranom energetskom, industrijskom i prehrambenom šoku“, rekao je, dodajući kako je prema procjenama riječ o poremećaju bez presedana.

U nastavku je podsjetio na povijesne skokove cijena nafte, istaknuvši da se nakon svake krize cijene ne vraćaju na staro.

„Ono što je ključno – cijena se ne vraća na staro, već se stabilizira na višoj razini“, rekao je.

Govoreći o najnovijim zbivanjima na Bliskom istoku, Plenković je opisao situaciju kao iznimno nestabilnu, iako je došlo do privremenog smirivanja.

„Iako se nadamo daljnjem smirivanju, prerano je zaključiti da je kriza završena i da su rizici uklonjeni“, upozorio je.

Istaknuo je i složene odnose između Izraela i Irana, naglasivši da temeljne napetosti nisu nestale, dok je Iran, kako kaže, pokazao svoju sposobnost vojnog odgovora i strateškog utjecaja.

„Kontrola nad Hormuškim tjesnacem moćan je instrument strateškog pritiska“, naglasio je.

Premijer je upozorio kako će biti potrebno vrijeme da se globalni energetski i gospodarski tokovi stabiliziraju, te da Hrvatska mora računati na negativne učinke.

„Moramo pravodobno računati na negativne učinke na rast, inflaciju i životni standard građana“, rekao je.

Govoreći o Europskoj uniji, istaknuo je kako se u novim okolnostima mijenjaju prioriteti i način djelovanja.

„Moć se više ne mjeri samo veličinom gospodarstva, nego sposobnošću da tu snagu pretvorimo u politički utjecaj“, poručio je.

Naglasio je kako su sigurnost, otpornost, konkurentnost i energija danas nerazdvojno povezani te zahtijevaju zajednički odgovor.

U tom kontekstu posebno je čestitao guverneru HNB-a Borisu Vujčiću i Marku Primorcu na visokim europskim funkcijama, ocijenivši to priznanjem Hrvatskoj.

Govoreći o konkretnoj energetskoj krizi, Plenković je naglasio kako se njezine posljedice izravno prelijevaju na svakodnevni život građana.

„Ono što se danas događa u svijetu već sutra utječe na cijene koje plaćaju hrvatski građani“, upozorio je.

Istaknuo je i konkretne brojke:

„Svaki trajni rast cijene nafte od 10 dolara povećava godišnji račun za uvoz za oko 250 milijuna dolara.“

Dodao je kako bi dulje zadržavanje cijena na visokoj razini moglo značiti i milijardu dolara dodatnog troška.

Govoreći o sigurnosnim aspektima, upozorio je na moguće posljedice eskalacije sukoba, uključujući terorizam i migracijske pritiske.

„Migracijski pritisci postaju sigurnosno pitanje“, rekao je.

Posebno je naglasio važnost Jadranskog naftovoda i terminala u Omišlju, istaknuvši kako Hrvatska ima ključnu ulogu u opskrbi regije.

„Ne postoji nikakav rizik nedostatka opskrbe naftom ukoliko se koristi Jadranski naftovod“, poručio je.

Premijer je podsjetio kako je Vlada reagirala paketom mjera vrijednim 450 milijuna eura, kojim su ublaženi udari na građane i gospodarstvo.

„Spriječili smo znatno veći rast cijena goriva“, istaknuo je.

Govoreći o Ukrajini, naglasio je kako ona ostaje jedna od ključnih tema, posebno u kontekstu europske pomoći i političkih odluka.

Dotaknuo se i proširenja Europske unije, istaknuvši kako postoji nova politička volja za ubrzanje procesa, ali uz jasan stav Hrvatske.

„Ako će netko imati brži put, onda on mora vrijediti za sve“, rekao je, posebno naglasivši Bosnu i Hercegovinu.

U dijelu o gospodarstvu i konkurentnosti, Plenković je istaknuo potrebu jačanja industrije, inovacija i energetske tranzicije, ali i važnost otvorenog tržišta.

Posebno je naglasio stratešku odluku o LNG terminalu na Krku.

„Zamislite situaciju da ga nismo imali – bili bismo potpuno ovisni o ruskom plinu“, rekao je.

Dotaknuo se i demografskih izazova, upozorivši na starenje europskog stanovništva.

„Nema prave konkurentnosti bez demografske revitalizacije“, naglasio je.

U završnici obraćanja premijer je poručio kako svijet ulazi u novu fazu obilježenu nestabilnošću i neizvjesnošću.

„Ovo je vrijeme velike političke odgovornosti“, rekao je.

Naglasio je da je zadaća Vlade zaštita standarda građana i stabilnosti gospodarstva, ali i očuvanje socijalne kohezije.

Govoreći o turizmu, upozorio je na važnost prilagodbe tržištu.

„Oni koji dođu će nešto trošiti, oni koji ne dođu neće trošiti ništa“, poručio je, pozvavši na razboritu cjenovnu politiku.

Zaključno je istaknuo kako će Hrvatska nastaviti jačati energetsku sigurnost, ulagati u obnovljive izvore i sudjelovati u međunarodnim inicijativama, uz cilj daljnjeg jačanja svog položaja u Europi i svijetu.

NAJNOVIJE VIJESTI


DOMOVINSKI RAT

Blago Zadro – heroj koji je branio Vukovar

35 godina od „Krvavog Uskrsa“ i pogibije Josipa Jovića

Odluka SAO Krajine koja je ubrzala rat

Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

Sukob na vrhu: tko vodi sigurnosnu politiku RH?

Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

IZBOR REDAKCIJE

Američka mornarica mijenja strategiju ratovanja

Tagged

Odgovori