Proizvodnja nafte i plina

Energetski šok s Bliskog istoka potresa svijet

KOLUMNA Nove obavijesti Svijet Vijesti

Sukobi na Bliskom istoku zaustavili su proizvodnju nafte i plina te zatvorili Hormuški tjesnac. Posljedice se osjećaju na svjetskim tržištima i burzama.

Sukobi i napadi na energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku izazvali su novi globalni energetski šok. Zaustavljanje proizvodnje nafte i plina u nekoliko ključnih država regije, uz istodobne poremećaje u transportu energenata, dovelo je do naglog rasta cijena i snažne nestabilnosti na svjetskim tržištima.

Od početka sukoba niz velikih proizvođača nafte i plina postupno je obustavljao proizvodnju. Izvoz nafte naglo je prekinut na širokom području – od Katara do Iraka – nakon što su napadi na energetsku infrastrukturu ozbiljno ugrozili sigurnost proizvodnih pogona.

Važnost ove krize dodatno naglašava činjenica da se gotovo polovica svjetskih rezervi i proizvodnje nafte nalazi upravo na Bliskom istoku. Svaki poremećaj u toj regiji stoga se gotovo trenutačno prelijeva na globalno tržište energenata.

Jedan od najznačajnijih primjera posljedica sukoba dolazi iz Saudijske Arabije, jednog od vodećih svjetskih izvoznika nafte. Ta je zemlja bila prisiljena privremeno zaustaviti proizvodnju u jednoj od svojih najvećih rafinerija – Ras Tanuri – nakon što su krhotine presretnutog iranskog drona izazvale požar u kompleksu.

No kriza ne pogađa samo tržište sirove nafte. Bliski istok ima ključnu ulogu i u proizvodnji ukapljenog prirodnog plina (LNG). Katar, jedan od vodećih svjetskih proizvođača, opskrbljuje gotovo petinu globalnog tržišta LNG-a.

Posebno je osjetljivo golemo plinsko polje South Pars – North Dome, koje zajednički eksploatiraju Katar i Iran. Južnim dijelom polja upravlja Katar, dok sjeverni dio kontrolira Iran. Upravo na tom strateški važnom nalazištu proizvodnja je u potpunosti zaustavljena, što dodatno pojačava pritisak na svjetsko tržište plina.

Čak i kada bi se proizvodnja nastavila, ostaje drugi, možda još veći problem – transport energenata. Zbog iranskih prijetnji praktički je zatvoren Hormuški tjesnac, jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za prijevoz nafte i plina.

U normalnim okolnostima najveći dio energenata iz regije prolazi kroz Hormuški tjesnac prema azijskim tržištima, dok dio ide i prema Europi preko Arapskog mora i Sueskog kanala. Zatvaranje tog strateškog prolaza gotovo je trenutačno izazvalo skok cijena nafte i plina.

Sličan scenarij svijet je već doživio 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su energetska tržišta bila snažno uzdrmana.

Reakcija financijskih tržišta nije izostala. Burzovni indeksi počeli su padati, dok su cijene energenata naglo porasle – od azijskih tržišta do američkih burzi. Investitori diljem svijeta ponovno se suočavaju s neizvjesnošću, a globalni financijski sustav osjeća posljedice nove energetske krize.

Bliski istok još je jednom pokazao koliko je njegova stabilnost ključna za funkcioniranje svjetskog gospodarstva. Svaki sukob u toj regiji ima potencijal prerasti u globalni problem – i to ne samo politički ili sigurnosni, nego i duboko ekonomski.



DOMOVINSKI RAT

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE