Potpisivanje strateškog partnerstva između hrvatske tehnološke tvrtke DOK-ING i njemačkog obrambenog giganta Rheinmetall na prvi pogled izgleda kao velika pobjeda za hrvatsku obrambenu industriju.
Sporazum je potpisan u Zagrebu uz prisutnost ministra obrane Ivana Anušića, a javnosti je predstavljen kao važan korak koji Hrvatsku uvodi u novu fazu razvoja bespilotnih i autonomnih vojnih sustava.
Dogovorom je predviđeno da Rheinmetall preuzme 51 posto udjela u tvrtki, dok osnivač i dugogodišnji vlasnik Vjekoslav Majetić zadržava 49 posto vlasništva. Iako vrijednost transakcije nije javno objavljena, planovi partnerstva uključuju razvoj čitavog spektra rješenja za borbene i potporne operacije – od bespilotnih sustava za izviđanje i vatrenu potporu do tehnologija koje će djelovati uz tenkove i borbena vozila pješaštva.
Takvo partnerstvo nedvojbeno otvara vrata velikim tržištima i globalnim projektima. No istodobno otvara i jedno dublje pitanje koje se rijetko javno postavlja: gradi li Hrvatska vlastitu obrambenu industriju ili postupno postaje dio industrijskog sustava velikih međunarodnih kompanija?
Industrijska priča koja je nastala iz ničega
Priča o DOK-ING-u jedna je od rijetkih industrijskih priča u modernoj Hrvatskoj koja je nastala gotovo isključivo domaćim znanjem i poduzetničkom upornošću.
Od osnutka početkom devedesetih, tvrtka je postupno razvijala tehnologije koje su danas globalno prepoznatljive. Robotski sustavi za razminiranje postali su njihov zaštitni znak, a koriste ih vojske, civilne zaštite i sigurnosne službe u više od 40 država svijeta. Do danas je isporučeno oko 500 platformi.
Posebnu potvrdu kvalitete sustavi su dobili u ratnim uvjetima u Ukraini, gdje su bespilotni sustavi za razminiranje postali jedan od ključnih alata u spašavanju života i čišćenju miniranih područja.
U zemlji veličine Hrvatske takav uspjeh iznimno je rijedak. Upravo zato mnogi se danas pitaju: ako je jedna tvrtka uspjela sama razviti vrhunsku tehnologiju i prodavati je svijetu, zašto država nije izgradila širi sustav domaće vojne industrije oko tog znanja?
Propuštena prilika za obrambeni industrijski klaster
Hrvatska već ima niz industrijskih i tehnoloških kapaciteta koji bi, uz jasnu državnu strategiju, mogli činiti ozbiljan obrambeni industrijski klaster.
Primjeri su:
- Đuro Đaković – s dugom tradicijom proizvodnje oklopnih vozila i vojnih sustava
- Orqa – jedna od tehnološki najnaprednijih europskih tvrtki u području dronova
- Brodosplit Specijalni Objekti ( BSO) – s dugogodišnjim iskustvom u gradnji sofisticiranih vojnih plovila i podmornica
- HS PRODUKT d.o.o – s dugom tradicijom proizvodnje vatrenog oružja
Kada bi se takvi kapaciteti povezali s inovacijama DOK-ING-a, Hrvatska bi potencijalno mogla razvijati čitav niz vlastitih vojnih proizvoda – od bespilotnih kopnenih sustava i dronova do brodova, podmornica, inženjerskih vozila i logističke opreme.
Drugim riječima, Hrvatska bi mogla razviti vlastiti obrambeni industrijski ekosustav, a ne samo sudjelovati u projektima velikih međunarodnih kompanija.
Partnerstvo koje otvara vrata – ali i pitanja
Suradnja s Rheinmetallom ipak ima jasnu industrijsku logiku. Riječ je o jednom od najvećih europskih proizvođača obrambene tehnologije, kompaniji sa sjedištem u Düsseldorfu koja posluje od 1889. godine i zapošljava oko 44 tisuće ljudi na gotovo 180 lokacija diljem svijeta.
U poslovnoj 2024. godini Rheinmetall je ostvario prihod od gotovo 9,8 milijardi eura, a razvija niz naprednih sustava, među kojima i moderni borbeni tenk Panther KF51.
Partnerstvo s takvim industrijskim divom donosi pristup globalnim tržištima, kapitalu i velikim razvojnim projektima. No suradnja s velikim sustavima često ima i drugu stranu – postupni gubitak industrijske autonomije.
Ako ključni razvojni projekti, intelektualno vlasništvo ili proizvodni lanci prijeđu pod kontrolu velikog partnera, domaća tvrtka s vremenom može postati tek dio šire industrijske strukture. U tom scenariju država više ne razvija vlastitu vojnu tehnologiju, nego sudjeluje u projektima koji se vode izvan njezinih granica.
Nacionalna sigurnost počinje u tvornici
U vremenu kada Europa sve češće govori o obrambenoj autonomiji, pitanje industrijske samostalnosti postaje jedno od ključnih pitanja nacionalne sigurnosti.
Države koje razvijaju i proizvode vlastite vojne sustave manje ovise o međunarodnim lancima opskrbe, brže moderniziraju svoje oružane snage i zadržavaju strateško znanje unutar zemlje. To je posebno važno za članice EU i NATO-a koje žele graditi vlastite obrambene kapacitete u sve nestabilnijem globalnom okruženju.
U takvom kontekstu ulaganje države u vlastitu vojnu industriju ima višestruki učinak. Ono jača nacionalnu sigurnost, potiče razvoj visokotehnoloških sektora i otvara nova radna mjesta za inženjere, tehnološke stručnjake i industrijske radnike.
Istodobno stvara i nove izvozne mogućnosti, čime obrambena industrija postaje važan dio gospodarske otpornosti države.
Između realnosti i ambicije
Naravno, razvoj modernih vojnih sustava iznimno je skup i zahtijeva ogromne investicije. Male države rijetko mogu same financirati razvoj kompleksnih sustava poput borbenih vozila ili autonomnih borbenih platformi. Upravo zato partnerstva s velikim kompanijama često postaju nužan dio industrijske strategije.
No pitanje koje ostaje otvoreno glasi: je li Hrvatska učinila dovoljno da prvo razvije vlastitu industrijsku snagu prije nego što ju je povezala s velikim međunarodnim sustavima?
Partnerstvo između DOK-ING-a i Rheinmetalla može biti velika prilika za tehnološki razvoj i izlazak na nova tržišta. Ali istodobno je i podsjetnik koliko je važno da država prepozna vrijednost vlastitih inženjera, vlastite industrije i vlastitog znanja.
Jer u svijetu u kojem se sigurnost ponovno mjeri industrijskim kapacitetom, snaga jedne države ne počinje samo u vojsci – nego i u tvornicama koje je opskrbljuju.
- Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu: Osijek se odužuje svom glazbenom velikanu
Danas je u Kulturnom centru u Osijeku svečano predstavljena monografija autorice Dubravke Bouše pod nazivom „Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu“. Ovaj emotivni… Pročitaj više: Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu: Osijek se odužuje svom glazbenom velikanu - UNICEF pokrenuo kampanju “I malo nasilja je previše – učimo o roditeljstvu!”
Roditeljstvo donosi brojne izazove, a stres i umor često dovode do neželjenih reakcija. Nova UNICEF-ova kampanja “I malo nasilja je previše” ističe zašto je odgoj… Pročitaj više: UNICEF pokrenuo kampanju “I malo nasilja je previše – učimo o roditeljstvu!” - Deblokada Dubrovnika u svibnju 1992. godine bila je ključna vojna prekretnica Hrvatske vojske
U kasno proljeće 1992. godine, nakon osam mjeseci stravične opsade i razaranja civilnih ciljeva, započela je povijesna deblokada Dubrovnika. Ova složena vojno-redarstvena operacija nije predstavljala… Pročitaj više: Deblokada Dubrovnika u svibnju 1992. godine bila je ključna vojna prekretnica Hrvatske vojske - U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora
U zagrebačkom Novinarskom domu svečano je obilježen Dan bijele trake, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih civila Prijedora i okolice, među kojima je… Pročitaj više: U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora - Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi
Jučerašnji hakerski napad na Ministarstvo i privremena nedostupnost mrežnih stranica uspješno su sanirani brzom reakcijom IT stručnjaka, pri čemu je potvrđeno da baze podataka i… Pročitaj više: Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi - Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u OSRH odradio je u ponedjeljak niz važnih radnih posjeta. Vrhovni zapovjednik prvo je posjetio Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA), a… Pročitaj više: Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini - Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac
Vlada Republike Hrvatske odobrila je višemilijunsko zaduženje Dubrovnika koje će omogućiti realizaciju čak 16 kapitalnih projekata do 2028. godine. Uz Dubrovnik, zeleno svjetlo za važno… Pročitaj više: Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac - Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku
Dok je službena povijest slavila kraj rata 8. svibnja 1945., u Bosanskoj Posavini oružje nije utihnulo. Bitka za Odžak trajala je sve do 25. svibnja,… Pročitaj više: Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku - Razoružavanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. godine: Politički, ustavni i vojno-strateški presedan
Svibanj 1990. godine predstavlja nultu točku hrvatske vojne povijesti s kraja 20. stoljeća. Oduzimanje oružja Teritorijalnoj obrani (TO) od strane JNA nije bilo tek puko… Pročitaj više: Razoružavanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. godine: Politički, ustavni i vojno-strateški presedan - Papa Lav XIV : Duh Sveti djeluje kao snaga koja „otvara vrata“ vjere, Crkve i ljudskih srca.
Tijekom molitve Kraljice neba na svetkovinu Pedesetnice, Papa Lav XIV istaknuo je važnost Duha Svetoga koji otvara vrata vjere, potiče Crkvu na bezuvjetno prihvaćanje svih… Pročitaj više: Papa Lav XIV : Duh Sveti djeluje kao snaga koja „otvara vrata“ vjere, Crkve i ljudskih srca.
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
