Potpisivanje strateškog partnerstva između hrvatske tehnološke tvrtke DOK-ING i njemačkog obrambenog giganta Rheinmetall na prvi pogled izgleda kao velika pobjeda za hrvatsku obrambenu industriju.
Sporazum je potpisan u Zagrebu uz prisutnost ministra obrane Ivana Anušića, a javnosti je predstavljen kao važan korak koji Hrvatsku uvodi u novu fazu razvoja bespilotnih i autonomnih vojnih sustava.
Dogovorom je predviđeno da Rheinmetall preuzme 51 posto udjela u tvrtki, dok osnivač i dugogodišnji vlasnik Vjekoslav Majetić zadržava 49 posto vlasništva. Iako vrijednost transakcije nije javno objavljena, planovi partnerstva uključuju razvoj čitavog spektra rješenja za borbene i potporne operacije – od bespilotnih sustava za izviđanje i vatrenu potporu do tehnologija koje će djelovati uz tenkove i borbena vozila pješaštva.
Takvo partnerstvo nedvojbeno otvara vrata velikim tržištima i globalnim projektima. No istodobno otvara i jedno dublje pitanje koje se rijetko javno postavlja: gradi li Hrvatska vlastitu obrambenu industriju ili postupno postaje dio industrijskog sustava velikih međunarodnih kompanija?
Industrijska priča koja je nastala iz ničega
Priča o DOK-ING-u jedna je od rijetkih industrijskih priča u modernoj Hrvatskoj koja je nastala gotovo isključivo domaćim znanjem i poduzetničkom upornošću.
Od osnutka početkom devedesetih, tvrtka je postupno razvijala tehnologije koje su danas globalno prepoznatljive. Robotski sustavi za razminiranje postali su njihov zaštitni znak, a koriste ih vojske, civilne zaštite i sigurnosne službe u više od 40 država svijeta. Do danas je isporučeno oko 500 platformi.
Posebnu potvrdu kvalitete sustavi su dobili u ratnim uvjetima u Ukraini, gdje su bespilotni sustavi za razminiranje postali jedan od ključnih alata u spašavanju života i čišćenju miniranih područja.
U zemlji veličine Hrvatske takav uspjeh iznimno je rijedak. Upravo zato mnogi se danas pitaju: ako je jedna tvrtka uspjela sama razviti vrhunsku tehnologiju i prodavati je svijetu, zašto država nije izgradila širi sustav domaće vojne industrije oko tog znanja?
Propuštena prilika za obrambeni industrijski klaster
Hrvatska već ima niz industrijskih i tehnoloških kapaciteta koji bi, uz jasnu državnu strategiju, mogli činiti ozbiljan obrambeni industrijski klaster.
Primjeri su:
- Đuro Đaković – s dugom tradicijom proizvodnje oklopnih vozila i vojnih sustava
- Orqa – jedna od tehnološki najnaprednijih europskih tvrtki u području dronova
- Brodosplit Specijalni Objekti ( BSO) – s dugogodišnjim iskustvom u gradnji sofisticiranih vojnih plovila i podmornica
- HS PRODUKT d.o.o – s dugom tradicijom proizvodnje vatrenog oružja
Kada bi se takvi kapaciteti povezali s inovacijama DOK-ING-a, Hrvatska bi potencijalno mogla razvijati čitav niz vlastitih vojnih proizvoda – od bespilotnih kopnenih sustava i dronova do brodova, podmornica, inženjerskih vozila i logističke opreme.
Drugim riječima, Hrvatska bi mogla razviti vlastiti obrambeni industrijski ekosustav, a ne samo sudjelovati u projektima velikih međunarodnih kompanija.
Partnerstvo koje otvara vrata – ali i pitanja
Suradnja s Rheinmetallom ipak ima jasnu industrijsku logiku. Riječ je o jednom od najvećih europskih proizvođača obrambene tehnologije, kompaniji sa sjedištem u Düsseldorfu koja posluje od 1889. godine i zapošljava oko 44 tisuće ljudi na gotovo 180 lokacija diljem svijeta.
U poslovnoj 2024. godini Rheinmetall je ostvario prihod od gotovo 9,8 milijardi eura, a razvija niz naprednih sustava, među kojima i moderni borbeni tenk Panther KF51.
Partnerstvo s takvim industrijskim divom donosi pristup globalnim tržištima, kapitalu i velikim razvojnim projektima. No suradnja s velikim sustavima često ima i drugu stranu – postupni gubitak industrijske autonomije.
Ako ključni razvojni projekti, intelektualno vlasništvo ili proizvodni lanci prijeđu pod kontrolu velikog partnera, domaća tvrtka s vremenom može postati tek dio šire industrijske strukture. U tom scenariju država više ne razvija vlastitu vojnu tehnologiju, nego sudjeluje u projektima koji se vode izvan njezinih granica.
Nacionalna sigurnost počinje u tvornici
U vremenu kada Europa sve češće govori o obrambenoj autonomiji, pitanje industrijske samostalnosti postaje jedno od ključnih pitanja nacionalne sigurnosti.
Države koje razvijaju i proizvode vlastite vojne sustave manje ovise o međunarodnim lancima opskrbe, brže moderniziraju svoje oružane snage i zadržavaju strateško znanje unutar zemlje. To je posebno važno za članice EU i NATO-a koje žele graditi vlastite obrambene kapacitete u sve nestabilnijem globalnom okruženju.
U takvom kontekstu ulaganje države u vlastitu vojnu industriju ima višestruki učinak. Ono jača nacionalnu sigurnost, potiče razvoj visokotehnoloških sektora i otvara nova radna mjesta za inženjere, tehnološke stručnjake i industrijske radnike.
Istodobno stvara i nove izvozne mogućnosti, čime obrambena industrija postaje važan dio gospodarske otpornosti države.
Između realnosti i ambicije
Naravno, razvoj modernih vojnih sustava iznimno je skup i zahtijeva ogromne investicije. Male države rijetko mogu same financirati razvoj kompleksnih sustava poput borbenih vozila ili autonomnih borbenih platformi. Upravo zato partnerstva s velikim kompanijama često postaju nužan dio industrijske strategije.
No pitanje koje ostaje otvoreno glasi: je li Hrvatska učinila dovoljno da prvo razvije vlastitu industrijsku snagu prije nego što ju je povezala s velikim međunarodnim sustavima?
Partnerstvo između DOK-ING-a i Rheinmetalla može biti velika prilika za tehnološki razvoj i izlazak na nova tržišta. Ali istodobno je i podsjetnik koliko je važno da država prepozna vrijednost vlastitih inženjera, vlastite industrije i vlastitog znanja.
Jer u svijetu u kojem se sigurnost ponovno mjeri industrijskim kapacitetom, snaga jedne države ne počinje samo u vojsci – nego i u tvornicama koje je opskrbljuju.
- Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti
Unatoč iznenadnom pljusku koji je nakratko odgodio službeni početak, svečano su otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti, tradicionalna manifestacija izvornog amaterskog folklornog stvaralaštva koja je u… Pročitaj više: Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti - Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao”
Početak ratnog vihora u Osijeku 1991. godine obilježile su ulične borbe i strah od snajperista, no jedan događaj trajno je upisan u povijest. Heroj Ivica… Pročitaj više: Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao” - Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar!
Sukob Irana i SAD-a ulazi u nepredvidivu i izrazito opasnu fazu. Dok iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei najavljuje neizbježnu osvetu za ubojstvo svog oca, američki… Pročitaj više: Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar! - Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave
Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan… Pročitaj više: Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave - Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava
Trideset i jednu godinu kasnije, genocid u Srebrenici ne predstavlja samo bolno odavanje počasti žrtvama, već je prerastao u aktivan, globalni mehanizam borbe protiv zaborava.… Pročitaj više: Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava - Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha
Genocid u Srebrenici, nedvosmisleno potvrđen i dokazan pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ne predstavlja samo zatvoreno poglavlje… Pročitaj više: Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha - U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih
U osječkom IT Parku održana je konferencija “Money Deep Talk” koja je u prvi plan stavila važnost financijske pismenosti i poslovne prilike za mlade u… Pročitaj više: U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih - Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
Desetljećima je ljeto 1941. u službenoj historiografiji slavljeno kao vrijeme herojskog narodnog ustanka, no prava je istina dugo, namjerno i sustavno skrivana. Nedavni okrugli stol… Pročitaj više: Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni - Hrvatska konačno slobodna od mina, pirotehničarima prava kao i braniteljima
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH, Davor Božinović, danas je Hrvatskom saboru podnio Izvješće o provedbi plana protuminskog djelovanja i financijskim sredstvima za 2025.… Pročitaj više: Hrvatska konačno slobodna od mina, pirotehničarima prava kao i braniteljima - SUZE, PONOS I SJEĆANJA KOJA NE BLIJEDE: U Iloku predstavljena knjiga “Iločki egzodus” autora fra Grgura Blaževića
Predstavljena knjiga Iločki egzodus čuva od zaborava najteže dane Domovinskog rata, donoseći autentična svjedočanstva Iločana o danima progonstva, patnji, ali i neizmjernoj vjeri u povratak… Pročitaj više: SUZE, PONOS I SJEĆANJA KOJA NE BLIJEDE: U Iloku predstavljena knjiga “Iločki egzodus” autora fra Grgura Blaževića
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
