Prelet za Hrvatsku: Kako je Danijel Borović doveo prvi MiG-21 i utemeljio lovačko zrakoplovstvo HRZ-a

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Dana 4. veljače 1992. godine – pilot tadašnje JNA Danijel Borović izveo je jedan od najsmjelijih pothvata Domovinskog rata. S vojnog aerodroma Željava, jednog od najčuvanijih objekata bivše Jugoslavenske narodne armije, poletio je u visoko rizičan let bez povratka, svjestan da ga u slučaju neuspjeha čeka sigurna smrt ili dugogodišnje zatočeništvo.

Taj let, prožet hrabrošću, proračunatim rizikom i bezrezervnom ljubavlju prema domovini, zauvijek je upisao Borovićevo ime u povijest. Njegovim sigurnim slijetanjem na pulski aerodrom, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo dobilo je svoj prvi nadzvučni borbeni zrakoplov – MiG-21 – čime je započelo stvaranje lovačke komponente HRZ-a, jedne od ključnih sastavnica obrane mlade hrvatske države.

Let bez povratka pod nadzorom KOS-a

Borović je u kokpit MiG-a 21 sjeo svega dvadesetak dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, te nešto više od tri mjeseca nakon povijesnog preleta Rudolfa Perešina u Klagenfurt. Upravo zbog tog događaja, svi piloti hrvatske nacionalnosti u JNA nalazili su se pod strogim nadzorom Kontraobavještajne službe (KOS). Svaki njihov pokret bio je praćen, svaka sumnja potencijalno smrtonosna.

Svjestan okolnosti, Borović je mjesecima unaprijed pripremao bijeg, glumeći lojalnost sustavu kojem više nije pripadao. Znao je da jednim potezom riskira ne samo vlastiti život, nego i sigurnost svoje obitelji.

Dok je on 4. veljače 1992. čekao signal za polijetanje, pod izlikom da bolesno dijete vodi liječniku, njegova supruga Snježana sa sinom krenula je na izuzetno opasan put preko neprijateljskog teritorija. Neizvjesnost i strah pratili su ih preko Posušja i Splita prema Zagrebu, dok su minute prije polijetanja za Borovića bile ispunjene gotovo nepodnošljivim teretom odgovornosti i brige.

Dramatičan bijeg iznad planina i bez navigacije

Polijetanje je izvorno bilo planirano u 17:05 sati, kako bi se najkraćom rutom stiglo do Pule prije mraka. No let je odgođen te je Borović poletio tek u 17:33, u trenutku kada se noć već spuštala, a vremenski uvjeti drastično pogoršavali. Kao paravan je poslužila vojna vježba, tijekom koje je Borović letio u paru s drugim zrakoplovom.

Čekajući trenutak nepažnje časnika za navođenje, dok se ovaj koncentrirao na „neprijateljsku metu“, Borović se naglo odvojio, spustio let na visinu tik iznad vrhova planina i skrenuo s planirane rute. Kako bi izbjegao radare na Ličkoj Plješevici, vrludao je među brdima, svjestan da i najmanja pogreška može biti kobna.

„Stalno sam se pitao – što ako me otkriju, hoću li uspjeti?“ prisjetio se kasnije Borović u razgovoru za Večernji list.

Let prema slobodi ubrzo se pretvorio u pravu noćnu moru. Zbog kiše, magle i zamračenja, bez navigacijskih sredstava i radio veze, bio je prisiljen promijeniti rutu i letjeti preko Velebita prema Zadru. Goriva je bilo sve manje – za svega desetak minuta leta.

Letio sam naslijepo, po iskustvu i pameti“, opisao je kasnije dramatične trenutke, priznajući da je u jednom trenutku ozbiljno razmišljao o katapultiranju.

Slijetanje koje je promijenilo povijest

U gotovo nemogućim uvjetima, pri brzini od oko 900 kilometara na sat, Borović se ipak uspio orijentirati i pronaći put prema Puli. U posljednjim minutama leta, kada je goriva bilo tek za nekoliko minuta, ugledao je ponavljajući bljesak – svjetla kamiona koja su označavala početak zamračene piste.

Svjetla su izgledala kao da je netko žutim flomasterom nacrtao dvije crte po zemlji. To me spasilo“, prisjetio se Borović.

Uspješno je sletio, ugasio motore i time završio jedan od najsmjelijih pothvata Domovinskog rata. „Na pisti je, na pisti je!“, odjekivalo je među dočekivačima.

Te večeri zrakoplov s oznakom JNA 17133 postao je prvi nadzvučni lovac Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, s novom oznakom – 101.

Zaboravljeni heroj i zakašnjelo priznanje

Nakon Borovićeva preleta, u svibnju 1992. hrvatskoj su strani preletjela još dva pilota – Ivan Selak i Ivica Ivandić – čime su stvoreni uvjeti za ustrojavanje Prve lovačke eskadrile HRZ-a. Njezin prvi zapovjednik postao je upravo Danijel Borović, sudionik svih ključnih operacija Domovinskog rata.

Unatoč povijesnom značaju njegova pothvata, službeno priznanje stiglo je tek tri desetljeća kasnije. U veljači 2022. godine, povodom 30. obljetnice „Preleta za Hrvatsku“, predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao je umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske Danijela Borovića Redom kneza Domagoja s ogrlicom.

Sudbina prvog hrvatskog MiG-a bila je tragična – srušen je u borbenoj akciji u lipnju 1992. godine, pri čemu je poginuo pilot Ante Radoš.

Priča o Danijelu Boroviću ostaje trajni podsjetnik na to da su sloboda i državnost Republike Hrvatske izborene ne samo na bojišnicama, nego i u tišini kokpita, u trenucima kada je hrabrost bila jača od straha.



POLITIKA

Milanović optužuje Plenkovića za političku trgovinu: “Ustavni sud ne smije biti produžena ruka Vlade”

Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće

Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori