Zagreb 2. veljače 2026 . – Nakon velikog sportskog uspjeha i osvajanja brončane medalje na Europskom rukometnom prvenstvu, hrvatska muška rukometna reprezentacija vratila se noćas iz danskog Herninga u domovinu. U zagrebačkoj Zračnoj luci Franjo Tuđman dočekalo ih je više stotina navijača koji su, unatoč kasnim satima, željeli pozdraviti nove hrvatske sportske junake i zahvaliti im na još jednom povijesnom rezultatu.
U infarktnoj utakmici za treće mjesto, izabranici izbornika Dagura Sigurðssona svladali su Island rezultatom 34:33, osvojivši tako sedmu europsku medalju u povijesti hrvatskog rukometa. Junak dramatične završnice bio je Tin Lučin s devet pogodaka, dok su ključnu ulogu u presudnim trenucima odigrali kapetan Ivan Martinović te vratar Matej Mandić, čije su obrane u završnici prelomile susret.
Ovim uspjehom nastavlja se impresivan kontinuitet hrvatskog rukometa, započet osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu 2025. godine, čime je ova generacija još jednom potvrdila status Hrvatske kao stalne sile europskog i svjetskog rukometa.
Otkazani doček i neslaganje s Gradom Zagrebom
Unatoč velikom uspjehu i interesu javnosti, službeni doček hrvatskih rukometaša na Trgu bana Josipa Jelačića – kakav je godinama bio tradicija – neće se održati. Hrvatski rukometni savez objavio je kako nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom, posebice oko želje igrača, stručnog stožera i HRS-a da na dočeku nastupi Marko Perković Thompson.
„Budući da nije prihvaćena želja igrača, stručnog stožera i Saveza, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti“, poručili su iz HRS-a, uz zahvalu svim hrvatskim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka. Naglašeno je kako smatraju da bi doček hrvatske reprezentacije trebao biti održan u glavnom gradu i na središnjem trgu, kao što je to bio slučaj i ranije.
Savez je također najavio kako će, u znak zahvale gradovima koji su ponudili domaćinstvo, organizirati prijateljske utakmice kako bi se uspjeh reprezentacije mogao zajednički proslaviti s navijačima diljem Hrvatske.
Državne nagrade umjesto EHF-ovih premija
Za razliku od nekih drugih sportova, europske rukometne medalje ne donose izravne financijske nagrade od Europske rukometne federacije (EHF). Stoga se igrači za svoj uspjeh oslanjaju na nacionalne sustave nagrađivanja.
Prema važećem Pravilniku o dodjeli državne nagrade za vrhunska sportska postignuća, svakom igraču hrvatske reprezentacije pripada 5.250 eura, a isti iznos dobit će i izbornik Sigurðsson te članovi stručnog stožera – pomoćni treneri, liječnici, fizioterapeuti i ostali članovi tima.
Oštre političke reakcije
Otkazivanje dočeka izazvalo je snažne političke reakcije. Ministar obrane Ivan Anušić poručio je kako se zagrebačka vlast „ispriječila između hrvatskih rukometaša i naroda“, optužujući gradsko vodstvo za ideološku cenzuru i politizaciju sportskog uspjeha.
„Europska bronca naših sportskih ratnika ostat će bez zaslužene proslave u glavnom gradu. To je sramota koja neće potamniti medalje, ali se neće moći zaboraviti“, poručio je Anušić na društvenim mrežama.
Čestitke s državnog vrha
Unatoč svemu, hrvatskim rukometašima stigle su brojne čestitke s državnog vrha. Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je njihovu mentalnu snagu, zajedništvo i borbu za hrvatski dres, naglasivši kako su svjetska i europska medalja u samo godinu dana najbolja promocija rukometa i poticaj mladima.
Čestitke su uputili i predsjednik Vlade Andrej Plenković, naglasivši ponos zbog borbenosti i talenta reprezentacije, kao i predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je istaknuo srčanu igru rukometaša kao poruku svim budućim suparnicima da hrvatski rukomet ostaje u svjetskom vrhu.
Foto: zeljko Lukunic /PIXSELL
- Spektakl u Tvrđi: Otvoreno 26. Osječko ljeto kulture uz povijesna ulaganja i bogat program
Službeno je započelo 26. Osječko ljeto kulture, najveća i najznačajnija kulturna manifestacija u istočnoj Hrvatskoj. Uz više od 60 raznovrsnih programa, osječke ulice, trgovi i… Pročitaj više: Spektakl u Tvrđi: Otvoreno 26. Osječko ljeto kulture uz povijesna ulaganja i bogat program - Milanović oduzeo odličja Branimiru Glavašu: Uslijedila šokantna reakcija kojom je spomenuo i Pavelića!
ZAGREB – Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je službenu odluku kojom se Branimiru Glavašu oduzimaju sva dodijeljena državna odlikovanja. Odluka je donesena na temelju… Pročitaj više: Milanović oduzeo odličja Branimiru Glavašu: Uslijedila šokantna reakcija kojom je spomenuo i Pavelića! - U Turnju otvorena izložba povodom 35. obljetnice 110. brigade: Trajni podsjetnik na hrabrost i žrtvu karlovačkih branitelja
U Muzeju Domovinskog rata na Turnju otvorena je izložba povodom 35. obljetnice ustrojavanja koju je obilježila 110. brigada, ključna postrojba u obrani Karlovca. KARLOVAC –… Pročitaj više: U Turnju otvorena izložba povodom 35. obljetnice 110. brigade: Trajni podsjetnik na hrabrost i žrtvu karlovačkih branitelja - Nevidljivi branitelji: Sustav ih je zaboravio
Dok Hrvatska obilježava 35. obljetnicu svoje samostalnosti, šibensko-kninska podružnica udruge Prvi hrvatski redarstvenik otkrila je poraznu statistiku koja baca sjenu na svečano ozračje. Čak 44.500… Pročitaj više: Nevidljivi branitelji: Sustav ih je zaboravio - Papa Lav XIV. iz Vatikana poručio: “Euharistija je snažan protuotrov za podjele koje razaraju naš svijet”
VATIKAN – Tijekom redovite opće audijencije održane u bazilici Svetog Petra, papa Lav XIV. obratio se tisućama okupljenih hodočasnika iz cijeloga svijeta. Središnja tema njegove… Pročitaj više: Papa Lav XIV. iz Vatikana poručio: “Euharistija je snažan protuotrov za podjele koje razaraju naš svijet” - Operacija Feniks ’72 i slom Bugojanske skupine
Godine 1972., samo devetnaestorica naoružanih ljudi uspjela su paralizirati sigurnosni aparat cijele jedne države. Njihova gerilska operacija, u obavještajnim arhivima zapamćena kao Akcija Feniks ’72,… Pročitaj više: Operacija Feniks ’72 i slom Bugojanske skupine - Plamen u noći i glas u pustinji: Tko je doista bio Ivan Krstitelj i zašto ga Hrvati toliko slave?
Tko je zapravo bio Ivan Krstitelj i zašto njegov spomendan, u narodu poznat kao Ivanje, i danas toliko svečano slavimo diljem Hrvatske? Otkrijte duboke tajne… Pročitaj više: Plamen u noći i glas u pustinji: Tko je doista bio Ivan Krstitelj i zašto ga Hrvati toliko slave? - Ulovite priliku: Državne nekretnine daju u desetogodišnji zakup 25 atraktivnih prostora i garaža
Tvrtka Državne nekretnine objavila je šesti ovogodišnji natječaj kojim se u desetogodišnji zakup daje ukupno 25 poslovnih prostora i garaža u 11 hrvatskih gradova, a… Pročitaj više: Ulovite priliku: Državne nekretnine daju u desetogodišnji zakup 25 atraktivnih prostora i garaža - Krvava opsada Krupe: Junački pad 28 branitelja
Godine 1565., zastrašujući osmanski vojni stroj obrušio se na maleno pogranično uporište u Pounju, a opsada Krupe postala je jedan od najdramatičnijih primjera asimetričnog ratovanja… Pročitaj više: Krvava opsada Krupe: Junački pad 28 branitelja - Građani u dva sata otkrili muškarca koji je vrijeđao Domovinski rat, poslana prijava DORH-u
Nakon što je u javnost dospio snimak s proslave u šumi Brezovica, podnesena je kaznena prijava protiv muškarca koji je pred televizijskim kamerama grubo vrijeđao… Pročitaj više: Građani u dva sata otkrili muškarca koji je vrijeđao Domovinski rat, poslana prijava DORH-u
02velj 2026
Postoji trenutak u životu svakog naroda kada političke riječi prestaju biti obećanja, a postaju razotkrivanja. Više ne govore o sutra, nego o tome koliko smo se udaljili od jučer – i koliko se bojimo vlastitog identiteta. Hrvatska se danas nalazi upravo pred takvim razotkrivajućim ogledalom: niz izjava, programa i koalicijskih poruka, a iza njih ista praznina – odsutnost jasne svijesti o tome što hrvatska država jest i kome pripada.
U tim porukama Hrvatska se rijetko spominje kao dom, a sve češće kao problem. Kao nedovršena konstrukcija koju treba „preoblikovati“, „preodgojiti“ ili osloboditi od vlastitog povijesnog tereta. Kao kuća čiji su temelji navodno zastarjeli, a zidovi previše glasni jer još nose tragove onih koji su je gradili u ratu i stradanju.
Jedni bi Hrvatsku rado sveli na puki administrativni okvir, u kojem je domoljublje tek birokratski pojam, lišen emocionalne i povijesne dubine. Drugi, pod krinkom „građanskog“ govora, nude identitet bez pamćenja, državu bez kontinuiteta i narod koji se mora neprestano opravdavati što voli svoje simbole, svoju povijest i svoju žrtvu. U takvom diskursu Domovinski rat postaje nelagodna tema, nacionalni simboli smetnja, a svaka pjesma ili riječ koja podsjeća na povijesnu strast proglašava se prijetnjom ili incidentom.
No Hrvatska nije nastala u seminar-sali političke korektnosti, nego u rovovima, prognaničkim kolonama i u tugama mnogih majki i očeva. Nije se rodila iz koalicijskog sporazuma, nego iz zavjeta – onog tihog, ali čvrstog: da ćemo imati svoju domovinu, svoju kuću, ma koliko skromna bila, i da ćemo u njoj govoriti svojim glasom.
Zato je paradoksalno da se danas, tri desetljeća nakon stvaranja države, domoljublje mora braniti od onih koji se zaklinju u Ustav, ali ga tumače selektivno; koji se pozivaju na europske vrijednosti, ali ih koriste kao sredstvo pritiska protiv vlastitog naroda; koji govore o demokraciji, ali s nepovjerenjem gledaju na volju većine kada ona ne odgovara njihovom svjetonazoru.
U tim porukama osjeća se strah – ne od ekstremizma, kako se voli reći, nego od naroda koji pamti. Od naroda koji još zna razlikovati domoljublje od ideologije, a ljubav prema domovini od mržnje. Taj narod nije savršen, ali je stvaran. I upravo zato smeta.
Hrvatskoj danas ne trebaju novi tutori – ni domaći ni uvozni. Ne treba joj politička elita koja će joj objašnjavati da joj je vlastita povijest teret, a identitet prepreka napretku. Trebaju joj odgovornost, jasnoća i hrabrost – ona ista hrabrost koja je nekoć bila dovoljna da se stane pred tenk s puškom i imenom svoga sela u srcu.
Jer država koja se odrekne vlastitog narativa, uskoro će izgubiti i pravo da ga brani. A narod koji dopusti da mu drugi određuju što smije voljeti, uskoro više neće znati ni zašto postoji.
Hrvatska nije eksperiment niti projekt u nastajanju. Ona je dovršena u žrtvi, ali još uvijek nedovršena u odgovornosti. I dok god se političke poruke budu natjecale u tome tko će je više „popravljati“, a manje razumjeti, ostat ćemo zemlja snažnih korijena i nesigurnog samopouzdanja.
Vrijeme je da se prestanemo ispričavati zbog vlastitog postojanja. I da se, bez galame i bez mržnje, ali čvrsto i mirno, ponovno sjetimo tko smo.
Jer domovina nije metafora. Ona je odgovornost i obveza!
Dražen Jurmanović
Hrvatska između identiteta i politikePostoji trenutak u životu svakog naroda kada političke riječi prestaju biti obećanja, a postaju razotkrivanja. Više ne govore o sutra, nego o tome koliko smo… Pročitaj više: Hrvatska između identiteta i politike
Zagreb organizira svečani doček hrvatskih rukometnih reprezentativaca nakon osvajanja europske bronceZAGREB, 1. veljače 2026. – Grad Zagreb na svojim je službenim stranicama na društvenim mrežama uputio čestitku hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji povodom osvajanja brončane medalje na… Pročitaj više: Zagreb organizira svečani doček hrvatskih rukometnih reprezentativaca nakon osvajanja europske bronce
Parohu SPC-a, bivšem niškom specijalcu i još četvorici zabranjen ulazak u HrvatskuVlada Republike Hrvatske zabranila je ulazak u zemlju parohu SPC-a Mijajlu Backoviću i još četvorici državljana Crne Gore zbog političkog djelovanja usmjerenog na uklanjanje spomen-ploče… Pročitaj više: Parohu SPC-a, bivšem niškom specijalcu i još četvorici zabranjen ulazak u Hrvatsku
Vlada RH oštra prema izjavama gradonačelnika Banje Luke: „Apsolutno neprihvatljivo i protivno suverenitetu Hrvatske“ZAGREB, 01. siječnja 2026. – Vlada Republike Hrvatske oštro je reagirala na izjave gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, ocijenivši ih neprihvatljivima i suprotnima suverenitetu Hrvatske,… Pročitaj više: Vlada RH oštra prema izjavama gradonačelnika Banje Luke: „Apsolutno neprihvatljivo i protivno suverenitetu Hrvatske“
Svjedočanstvo Zorana Kotnika: Izdaja Kostajnice i pakao glinskih logoraU knjizi svjedočanstava glinskih logoraša ispisane su neke od najpotresnijih stranica Domovinskog rata. Među njima se posebno izdvaja svjedočanstvo Zorana Kotnika, hrvatskog policajca i dragovoljca… Pročitaj više: Svjedočanstvo Zorana Kotnika: Izdaja Kostajnice i pakao glinskih logora
Bitka za Kašić u operaciji Maslenica: Herojska žrtva 3. gardijske brigade „Kune“Žestoke borbe za Kašić i zadarsko zaleđe tijekom operacije Maslenica odnijele su živote 35 pripadnika 3. gardijske brigade „Kune“, čija je žrtva bila ključna za… Pročitaj više: Bitka za Kašić u operaciji Maslenica: Herojska žrtva 3. gardijske brigade „Kune“
Od 1. veljače skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-aZAGREB, 01. veljače 2026. – Od 1. veljače 2026. na snagu stupa nova cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koja… Pročitaj više: Od 1. veljače skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a
Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora HrvatskeIzjava objavljena na društvenim mrežama ponovno je otvorila osjetljivo pitanje odnosa prema velikosrpskoj ideologiji i reakcije hrvatskih institucija na političke provokacije iz susjedstva. Saborski zastupnik… Pročitaj više: Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske
Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazuSAD/ IRAN, 31. siječnja 2026. – Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno su dosegnule visoku razinu nakon što je Teheran najavio dvodnevne pomorske… Pročitaj više: Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazu
Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana OstojaUDBINA, 31. siječnja 2026. – U vojarni „Josip Jović“ u Udbini, od 19. do 30. siječnja 2026. godine, uspješno je proveden tečaj samoobrane Krav Maga… Pročitaj više: Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana Ostoja
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

