Portal Veterani - Bezuvjetna kapitulacija Njemačke

Objavio: Dražen Jurmanović | 09/05/2026

Na današnji dan 1945. godine potpisana je konačna ratifikacija njemačke bezuvjetne kapitulacije, čime je u Europi i službeno okončan najkrvaviji sukob u povijesti – Drugi svjetski rat. Dok su saveznički vođe u Berlinu krojili novu kartu svijeta, na našim se prostorima ispisivalo jedno od najslavnijih poglavlja lokalne povijesti.

U Republici Hrvatskoj ovaj se datum danas obilježava kao dvostruki spomendan: Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe. Otkrijte dramatične detalje berlinske predaje, tajne posljednjih istarskih bitaka i put od ratnog zgarišta do moderne Europske unije!

👉 Saznajte više – kliknite ovdje

Kraj tiranije i rađanje nove Europe – Kako je 9. svibnja promijenio tijek povijesti

Proljeće 1945. godine donijelo je Europi dugo iščekivani, ali krvavo plaćeni mir. Ratna mašinerija Trećeg Reicha bila je u potpunom rasulu, a kontinent je, nakon više od 50 milijuna izgubljenih života, napokon mogao odahnuti. Deveti svibnja danas u kalendarima stoji označen kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, no put do tog povijesnog potpisa bio je ispunjen neočekivanim diplomatskim obratima i ogorčenim borbama koje su trajale do posljednje sekunde.

Berlinski potpis koji je srušio Reich

Malo je poznato da je njemačka predaja zapravo potpisana dva puta. Prvi put to se dogodilo 7. svibnja u francuskom gradu Reimsu, u stožeru zapadnih saveznika. General Jodl potpisao je kapitulaciju, no Sovjeti – koji su podnijeli apsolutno najveći teret slamanja njemačke vojske – bili su ogorčeni. Staljin je smatrao neprihvatljivim da se kraj najvećeg neprijatelja Rusije slavi na Zapadu, uz potpis sovjetskog časnika nižeg ranga (generala Susloparova) koji za to nije ni imao odobrenje iz Moskve.

Na izričit zahtjev Sovjeta, povijest se morala “ponoviti”. U berlinskoj četvrti Karlshorst, usred ruševina donedavne Hitlerove prijestolnice, organizirano je novo, svečano potpisivanje. U ime Sovjetskog Saveza potpis je stavio slavni maršal Georgij Žukov, dok je poraženu Njemačku predstavljao feldmaršal Wilhelm Keitel. Zanimljivo je da je Keitel dokument o bezuvjetnoj predaji potpisao nastojeći zadržati prusku vojnu aroganciju – na oku je nosio monokl, a na lijevoj ruci vojnu rukavicu. Ovaj dokument stupio je na snagu 9. svibnja, čime je rat u Europi formalno završen.

Ipak, oružje nije svugdje utihnulo. Ekstremne nacističke jedinice, poput Grupe armija Centar pod zapovjedništvom Ferdinanda Schörnera, ali i jedinice NDH koje su se probijale prema slovenskom Celju, nastavile su s ogorčenim otporom, tražeći spas u predaji zapadnim silama.

Pazin i Istra udišu slobodu

Dok se u Berlinu ispisivala visoka politika, na području Istre odvijala se prava ratna drama. Jugoslavenska armija provodila je nezadrživu ofenzivu prema Trstu. Veći dio Istre bio je pod kontrolom njemačkog 97. armijskog korpusa, kojim je zapovijedao zloglasni general Ludwig Kübler (kasnije osuđen na smrt streljanjem zbog stravičnih ratnih zločina).

Njemačka borbena skupina “Volker” ukopala se u Pazinu, strateškom srcu Istre. Međutim, elitna 43. istarska divizija NOVJ-a započela je operaciju okruženja. Prva brigada ove divizije 5. svibnja snažno je napala i opkolila Pazin. Nakon iscrpljujućih cjelodnevnih uličnih borbi, njemačka posada od 700 vojnika shvatila je da nema izlaza te su se 6. svibnja 1945. u 21:30 sati konačno predali.

Dovršetkom ovih akcija, uslijedilo je završno čišćenje terena. Zanimljivost iz lokalne povijesti potvrđuje da je upravo do 9. svibnja 1945. godine cijeli prostor istarskog poluotoka u potpunosti očišćen od neprijatelja. Oslobođenje Pazina izazvalo je neviđenu euforiju – na velikom narodnom zboru u gradu okupilo se više od 12 tisuća ljudi iz cijele Pazinštine. Slavili su slobodu, ali i oplakivali strašnu žrtvu: na području Kotara Pazin tijekom rata ubijeno je 1.313 ljudi, a tisuće su prošle kroz logore i brutalna zatvorska mučenja.

Bitka koja je nadživjela rat – Odžak

Zanimljivo je napomenuti da, dok se prostor Istre do 9. svibnja uspio potpuno očistiti od neprijatelja, rat na širim prostorima bivše države nije bio posve gotov. U Bosanskoj Posavini, točnije oko Odžaka, vodila se posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi. Tamošnje vojne snage NDH grčevito su odbijale predaju tjednima nakon pada Berlina i kapitulacije Njemačke. Unatoč masovnim napadima znatno brojnijih partizanskih divizija, slom obrane Odžaka i okolnih sela dogodio se tek 25. svibnja 1945. godine, punih šesnaest dana nakon službenog kraja rata u Europi, i to tek uz potporu bojnog zrakoplovstva.

Od pepela rata do Europske unije

Nakon što je oružje napokon utihnulo, pobjednicima je postalo jasno da se trajni mir ne može održati samo vojnom silom. Trebalo je promijeniti način razmišljanja. Točno pet godina nakon završetka rata, 9. svibnja 1950., francuski ministar Robert Schuman predstavio je deklaraciju koja će promijeniti svijet.

Predložio je stvaranje zajednice koja će kontrolirati proizvodnju ugljena i čelika između Njemačke i Francuske. Povezivanjem ovih industrija, neophodnih za proizvodnju oružja, novi rat postao bi “materijalno nemoguć”. Iz te briljantne ideje nastala je institucija iz koje se kasnije razvila današnja Europska unija.

Upravo zato u Republici Hrvatskoj 9. svibnja obilježavamo i slavimo kao službeni spomendan – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe. Istovremeno slavimo Europu koja nas je kroz ekonomsku i političku suradnju ujedinila.