Najpoznatija hrvatska zviždačica Vesna Balenović ponovno je podigla prašinu. U emotivnom istupu opisala je visoku cijenu borbe protiv sustavne korupcije.
Predsjednica Udruge Zviždač, Vesna Balenović, putem svog službenog Facebook profila ponovno je oštro prozvala hrvatsko pravosuđe, bivše čelnike INE i državni vrh zbog dugogodišnje nepravde i izostanka obeštećenja. Njena najoštrija reakcija do sada uslijedila je ovih dana kao odgovor na negativne komentare dijela javnosti, a u opširnoj objavi detaljno je objasnila kako je, zbog prijavljivanja kriminala u INA-i početkom 2000-ih, izgubila dom te bila izložena nemilosrdnom sudskom progonu.
Osvrćući se na vlastitu financijsku propast, Balenović je istaknula kako je zbog cjelokupne situacije bila prisiljena prodati obiteljski stan od 120 četvornih metara i s dvoje male djece otići u podstanarstvo. Pritom se obratila kritičarima jasnim riječima: “Kada vi prodate svoj stan od 120 m² i kada sa dvoje male djece odete u podstanare jer nemate posao ni plaću i nitko živ vam ne pomogne… onda me pitajte od čega živim!?”
Teške optužbe na račun pravosuđa
Zviždačica u svojoj objavi iznosi teške optužbe na račun pravosudnog sustava i njegovih djelatnika. Prema njenim tvrdnjama, INA je pojedinim sutkinjama osiguravala stanove te luksuzne “Mercedes i BMW” automobile kako bi donosile “nakaradne sudske presude” na njenu štetu. Podsjetila je i na presudu kojom je dobila 60 dana zatvora zbog navodne klevete nekadašnjih čelnika INE i Vlade.
“Napisale su da sam ja osramotila INU 2001. godine jer sam prijavila kriminal i time nanijela nemjerljivu štetu Slavku Liniću i Tomislavu Dragičeviću,” ogorčeno se prisjeća Balenović, dodajući kako se unatoč dokazima koje je kasnije potvrdilo i Državno odvjetništvo (DORH), spomenutim sutkinjama ništa nije dogodilo.
Šutnja državnog vrha
Balenović proziva i aktualnog premijera te predsjednika Republike Hrvatske zbog ignoriranja njezinih zahtjeva za obeštećenjem, iako tvrdi da posjeduje jasne dokaze DORH-a i Vlade RH. Ističe apsurd situacije u kojoj za njenu odštetu novca nema, dok se istovremeno, kako navodi, u državi godišnje ukrade šest milijardi eura.
Na samom kraju objave, Balenović se beskompromisno obrušila na pojedince koji je danas kritiziraju, nazivajući ih osobama koje su te 2001. godine “pobjegle u mišje rupe” dok je ona jedina branila nacionalne interese.
“Tko se to usudi pljunuti na mene da ga vidim! Može samo teška hulja, nemoral, svinja i teže retardirana osoba!” poručila je u oštrom tonu, zaključivši na kraju kako će njeno pošteno ime ipak trajno ostati u srcima i sjećanju građana.
Vesna Balenović, osoba s dvostrukim hrvatskim i slovenskim državljanstvom, rođena 1954. godine s obiteljskim korijenima sa Žumberka, izgradila je respektabilnu karijeru unutar Ine, gdje je bila zaposlena od 17. lipnja 1983. do izvanrednog otkaza 18. travnja 2001. godine. Njezin profesionalni uspon kulminirao je promaknućem 1. siječnja 2001. godine, kada preuzima poziciju voditeljice projektnog tima i savjetnice u Uredu glavnog izvršnog direktora za rafinerijsku preradu i trgovinu. Upravo je s te analitičke i savjetničke pozicije, obavljajući dubinske analize transportne funkcije kompanije, Balenović detektirala sistemske anomalije koje će postati okidačem za jednu od najdugovječnijih afera u modernoj hrvatskoj povijesti.
Razdoblje u kojem Vesna Balenović započinje svoju internu, a potom i javnu borbu, koincidira s političkom tranzicijom 2000. godine. Dolazak koalicijske vlade predvođene Ivicom Račanom (SDP) u javnom je prostoru bio praćen snažnom retorikom o depolitizaciji javnih poduzeća, borbi protiv korupcije i uvođenju transparentnih korporativnih praksi. Prema vlastitim navodima, Balenović je upravo javne pozive premijera Račana na prijavljivanje korupcije shvatila kao moralni i profesionalni imperativ, smatrajući svojom dužnošću da kao voditeljica projektnog tima ekonomista zaštiti interese nacionalne kompanije.
Model izvlačenja novca bio je višeslojan. Prvi sloj odnosio se na same ugovore o prijevozu. Balenović je utvrdila da je Ina tijekom 2000. godine vanjskim prijevoznicima isplatila basnoslovnih 149.105.944,37 kuna (često zaokruživano na 153 do 158 milijuna kuna). Ovi su troškovi bili ekonomski neopravdani, posebice uzimajući u obzir da su cisterne ugovornih prijevoznika često bile tehnički zastarjele, odnosno, prema njezinim riječima, “ekološke bombe”, dok su istovremeno najmodernije Inine cisterne “najedanput počele nestajati” iz operativne upotrebe.
Drugi, znatno pogubniji sloj odnosio se na izravnu krađu naftnih derivata tijekom transporta. Balenović je, na temelju internih dokumenata, izračunala da je vrijednost goriva nestalog u transportu tijekom 2000. godine iznosila točno 25.872.208,97 kuna. Od tog enormnog iznosa, Ina je kroz proces reklamacija od prijevoznika uspjela naplatiti tek 5.056.818,86 kuna. Preostali višemilijunski gubici prebacivali su se na teret kompanije. Balenović je otkrila da je menadžment Ine u dosluhu s prijevoznicima namjerno zadržavao i usporavao rješavanje reklamacija o manjku goriva pune tri godine, čime bi nastupila zastara, a kompanija bi trajno ostala bez mogućnosti naplate. Prema njezinim procjenama, sustav je omogućavao da dnevno nestane i do 50 tona goriva, što je generiralo nezakonitu dobit od oko 28 milijuna kuna mjesečno, koja se potom dijelila između prijevoznika i umreženih direktora.
Kako bi dokazala ekonomsku iracionalnost ovakvog poslovanja, Balenović je upravi prezentirala konkretan sanacijski plan. Predložila je raskid ugovora s vanjskim prijevoznicima i podizanje namjenskog kredita za kupnju ili uzimanje u leasing 232 nove cisterne (što je odgovaralo broju vozila vanjskih suradnika). Prema njezinoj simulaciji, kredit bi se isplatio u roku od dvije godine, stvorilo bi se 500 novih radnih mjesta za vozače (čime bi se amortizirao problem viška zaposlenih u Ini), a u narednih sedam godina kompanija bi ostvarivala čistu uštedu od 70 milijuna njemačkih maraka (DEM) godišnje.
Osim logističkih malverzacija, Balenović je u svojim kasnijim javnim istupima i svjedočenjima proširila spektar optužbi na katastrofalne strateške odluke koje su rezultirale obezvrjeđivanjem kompanije uoči privatizacije. Jedan od najdrastičnijih primjera odnosi se na povrat imovine u susjednim državama nakon raspada Jugoslavije. Balenović je tvrdila da je 2000. godine došla u posjed službenih dokumenata iz Beograda koji su se odnosili na pravo Ine na povrat goleme imovine u Republici Srbiji. Radilo se o 220 benzinskih crpki, 15 velikih skladišta i 550 stanova (kvadrature od 200 do 500 četvornih metara). Navela je kako je te dokumente osobno predala tadašnjem predsjedniku Uprave Tomislavu Dragičeviću, upozorivši ga da će Ina trajno izgubiti to pravo ako ne reagira unutar mjesec dana. Dok su druge hrvatske tvrtke (poput Varteksa i Kraša) pravovremeno reagirale i zaštitile svoju imovinu, vodstvo Ine je tu priliku propustilo, što je Balenović okarakterizirala kao svjestan čin devaluacije kompanije.
Procedura kojom je Balenović pokušala alarmirati sustav predstavlja školski primjer kognitivne disonance unutar korporativnog upravljanja. Svoja je saznanja i prijedloge sanacije prvo komunicirala interno. Informirala je člana Uprave zaduženog za preradu i trgovinu, predsjednika Uprave Tomislava Dragičevića te Slavka Linića kao predsjednika Nadzornog odbora. Iako navodi da je u početku dobivala pozitivne reakcije i ohrabrenja da nastavi s istragama, sustav je ubrzo reagirao obrambeno. Njezini su izvještaji ignorirani, a menadžment je, unatoč dokazima o gubicima, raspisao novi javni natječaj za zapošljavanje istih onih vanjskih prijevoznika koji su generirali višemilijunsku štetu. Prema navodima Vlade RH iznesenima u kasnijim sudskim postupcima, Slavko Linić je zaprimljenu dokumentaciju navodno proslijedio unutarnjoj kontroli na provjeru, no iz perspektive Balenović to je bio isključivo manevar zataškavanja.
Uvidjevši da interni mehanizmi ne funkcioniraju, Balenović se obratila najvišim državnim instancama – premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Stjepanu Mesiću, no bez uspjeha. Tvrdi da je nakon prijava primala ozbiljne prijetnje, uključujući i prijetnje smrću (“prijetili su da ću završiti u moru”), pa čak i prijetnje usmjerene njezinoj djeci. Kada je pokušala potražiti zaštitu policije, suočila se s bešćutnim odgovorom da “bez leša nema kaznenog djela”.
Dovedena pred zid, Balenović se odlučuje na potez koji će trajno obilježiti njezin život: iznošenje klasificiranih korporativnih informacija u javnost. Između 3. i 11. travnja 2001. godine, dnevni list Slobodna Dalmacija objavljuje seriju ekskluzivnih tekstova temeljenih na njezinoj dokumentaciji. Naslovi poput “INA dnevno gubi 348 tisuća kuna”, “Privatni prijevoznici zarađuju mjesečno 20 tisuća maraka – Vesna Balenović iznijela nove dokaze o malverzacijama u INI” te “Pojedinci iz Inina menadžmenta uključeni su u privatni biznis prijevoza nafte, a isto čine i neki visoki državni dužnosnici” izazvali su tektonske poremećaje na političkoj i gospodarskoj sceni.
Odgovor korporacije bio je nemilosrdan i brz. Dana 18. travnja 2001. godine, samo tjedan dana nakon posljednjeg članka, Uprava Ine donosi Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu Vesni Balenović. U obrazloženju otkaza eksplicitno se navodi njezino “neovlašteno istupanje u dnevnom listu”, iznošenje podataka o financijskom poslovanju koji predstavljaju poslovnu tajnu te iznošenje dokumenata iz poslovnih prostorija bez dozvole, čime je prouzročila štetu gospodarskim interesima Ine te prekršila Propisnik o radu. Uz otkaz, izrečena joj je i trajna zabrana ulaska u poslovne prostore kompanije.
Foto naslovnice: Facebook/ Vesna Balenović
NAJNOVIJE OBJAVE
- Bila je prisiljena prodati obiteljski stan, a danas joj se rugaju: Pročitajte oštru poruku koju je Vesna Balenović poslala kritičarima
Najpoznatija hrvatska zviždačica Vesna Balenović ponovno je podigla prašinu. U emotivnom istupu opisala je visoku cijenu borbe protiv sustavne korupcije. Predsjednica Udruge Zviždač, Vesna Balenović,… Pročitaj više: Bila je prisiljena prodati obiteljski stan, a danas joj se rugaju: Pročitajte oštru poruku koju je Vesna Balenović poslala kritičarima - Obilježimo Dan pobjede zajedno: Sve je spremno za vožnju “Biciklom do spomenika”!
U srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, Grad Belišće i lokalna Turistička zajednica organiziraju svečano obilježavanje za Dan branitelja Belišće i Dan pobjede, tradicionalnom vožnjom “Biciklom… Pročitaj više: Obilježimo Dan pobjede zajedno: Sve je spremno za vožnju “Biciklom do spomenika”! - Svjetski spektakl u srcu Baranje: 26 zemalja, najmoćniji strojevi i borba za titulu najboljeg na planeti!
Očekuje nas Svjetsko oranje u srcu Slavonije i Baranje! Saznajte sve o spektaklu koji u rujnu 2026. godine donosi vrhunsku poljoprivredu u Hrvatsku. Kada se… Pročitaj više: Svjetski spektakl u srcu Baranje: 26 zemalja, najmoćniji strojevi i borba za titulu najboljeg na planeti! - Ostavio je obitelj na pedeset metara od rova i otišao u smrt: Priča o heroju čija se žrtva ne zaboravlja
Struga Banska pamti herojstvo. Otkrijte kako je obranjena Banovina i zašto je Struga Banska trajni simbol otpora, žrtve i hrvatskog ponosa. U nedjelju, 26. srpnja,… Pročitaj više: Ostavio je obitelj na pedeset metara od rova i otišao u smrt: Priča o heroju čija se žrtva ne zaboravlja - Čuvarica majki, obitelji i zaboravljenih: Kako je sveta Ana postala najmoćniji simbol nade u hrvatskom narodu
Vjernici, hodočasnici, brojne obitelji i majke iz godine u godinu s dubokim pijetetom njeguju štovanje svete Ane i slave njezin blagdan diljem svijeta te u… Pročitaj više: Čuvarica majki, obitelji i zaboravljenih: Kako je sveta Ana postala najmoćniji simbol nade u hrvatskom narodu - “Nek mu sad pomogne katolički Isus”: Stravična noć u kojoj je Briševo postalo selo duhova
Masakr u Briševu predstavlja trajnu i neizlječivu ranu za sve preživjele i obitelji žrtava. Ovaj brutalni ratni zločin ostavio je iza sebe pustoš i ugasla… Pročitaj više: “Nek mu sad pomogne katolički Isus”: Stravična noć u kojoj je Briševo postalo selo duhova - FOTO/VIDEO Noć kada je JNA skinula masku, a šest elitnih “Tigrova” otišlo u vječnost
U ranim jutarnjim satima 25. srpnja, napad na Erdut 1991. godine brutalno je prekinuo živote šestorice heroja. Bio je to trenutak kada je agresor skinuo… Pročitaj više: FOTO/VIDEO Noć kada je JNA skinula masku, a šest elitnih “Tigrova” otišlo u vječnost - “Ostavili smo sudovima da nam pišu povijest”: Preminuo legendarni zapovjednik HVO-a Tomislav Božić
Istaknuti ratni zapovjednik 102. odžačke brigade HVO-a, Tomislav Božić, preminuo je nakon duge i teške bolesti u 76. godini života, ostavivši neizbrisiv trag u obrani… Pročitaj više: “Ostavili smo sudovima da nam pišu povijest”: Preminuo legendarni zapovjednik HVO-a Tomislav Božić - Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva!
Afrička svinjska kuga zahtijeva zajednički odgovor institucija. Saznajte koje su nove mjere nadzora i zaštite domaće proizvodnje. OSIJEK – Ministar poljoprivrede David Vlajčić održao je… Pročitaj više: Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva! - Pod okriljem noći nestale puške i oprema: Tko stoji iza drske pljačke u Đakovu teške 150.000 eura?
Nezapamćena provala u Đakovu šokirala je građane; ukradeno je oružje i oprema, a materijalna šteta iznosi vrtoglavih 150.000 eura. Nepoznati počinitelj, ili više njih, izveli… Pročitaj više: Pod okriljem noći nestale puške i oprema: Tko stoji iza drske pljačke u Đakovu teške 150.000 eura?
