Predsjednik DP-a Ivan Penava najavio je ključne korake za žrtve poraća, osnivanje nove javne ustanove i međunarodna iskapanja.
Inicijativa za prekidanje osamdesetogodišnje šutnje
Na današnjoj tiskovnoj konferenciji, predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i čelnik Domovinskog pokreta, Ivan Penava, iznio je detaljan plan nadolazećih aktivnosti i ključnih zaključaka koji će oblikovati daljnji rad ovog tijela. Tema koja je desetljećima bila obavijena velom tajne i sustavno zanemarivana u javnom prostoru, prema Penavinim riječima, napokon dobiva institucionalni i društveni okvir kakav zaslužuje. Najavljujući novu sjednicu Povjerenstva za idući tjedan, Penava je jasno dao do znanja da se priprema konkretan izvještaj za izvršnu vlast.
„Tada ćemo proći sve točke dnevnog reda koje su bile predviđene za danas, a među njima ključni su zaključci, njih sedam, koji su sastavni dio godišnjeg izvješća koje je Povjerenstvo dužno podnijeti Vladi Republike Hrvatske“, istaknuo je Penava pred okupljenim novinarima. Dodao je kako se navedeni zaključci izravno dotiču tema koje su redovito dominirale raspravama na samim sjednicama, a usko su vezane uz problematiku likvidacija koje su provodile komunističke vlasti u osjetljivom razdoblju neposredno po završetku Drugog svjetskog rata.
Razmjeri stradanja i skrivena stratišta
Osvrćući se na same razmjere počinjenih zločina, čelnik Domovinskog pokreta upozorio je na poražavajuće brojke koje, iako još uvijek nisu do kraja precizirane, govore o masovnim stradanjima. „Govorimo o mnogobrojnim likvidacijama, o nekoliko desetaka tisuća ubijenih ljudi, a po nekim procjenama i do nekoliko stotina tisuća ljudi, iako egzaktnu brojku nemamo“, naglasio je.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica, kako navodi, da se ova teška tema uspješno prikrivala punih 80 godina. Unatoč protoku vremena, materijalni dokazi su i dalje prisutni diljem regije. Činjenica je da se i na teritoriju Republike Hrvatske, ali i unutar granica susjednih država, doslovno nalaze nebrojene jame, spilje i napuštena rudarska okna. Ta su mjesta zapravo masovna stratišta velikog broja ljudi, a do posmrtnih ostataka i istine danas se dolazi isključivo teškim naporima i mukom, upozorava predsjednik Povjerenstva, dodajući kako se ovaj mučni povijesni kontekst neupitno i duboko odražava ne samo na našu sadašnjost, već i na budućnost cijelog društva.
Osuda svih totalitarizama i prijedlog nove javne ustanove
U svom obraćanju, Penava je poslao nedvosmislenu poruku usmjerenu protiv svih oblika totalitarnih režima. Jasno je detektirao odgovornost za poslijeratna stradanja: „Kada govorimo o žrtvama poraća, u pitanju je Komunistička partija Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom“. Pri tome je izričito napomenuo kako fokusiranje na ovu problematiku ni na koji način ne umanjuje, niti relativizira zločine koje su počinili nacizam i fašizam kao povijesni totalitarni režimi.
Kako bi se istina napokon iznijela na svjetlo dana, jedan od najvažnijih prijedloga koji se trenutno nalazi na stolu Povjerenstva jest osnivanje potpuno nove javne ustanove. Ta bi institucija bila zadužena isključivo za bavljenje problematikom komunističkih žrtava poraća. Argumentirajući ovaj potez, Penava se pozvao na ogromnu brojnost žrtava i specifičan društveni kontekst, podsjećajući da je taj povijesni sadržaj bio pomno i sustavno sakrivan tijekom trajanja bivše Jugoslavije. Istaknuo je i kritiku dosadašnjeg sustava, primijetivši kako smo svi svjedoci da se, nažalost, ni u modernoj, demokratskoj Hrvatskoj do sada nije došlo do istinskih, kvalitetnih i mjerljivih pomaka po ovom pitanju.
Drugi ključni prijedlog usmjeren je na postizanje šireg društvenog konsenzusa o tome gdje i na koji točno način pokopati posmrtne ostatke tolikog broja ekshumiranih ljudi. Cilj je osigurati dostojanstven ukop, kako bi obitelji i građani imali mjesto na kojem tim ljudima mogu doći i zapaliti svijeću. „Nužno je cjelovitim pristupom osigurati da ta žrtva bude stavljena u prikladan kontekst kako ne bi bila fragmentirana na tisuće sitnih priča, a čime bi se zamaglio kontekst cijelog zločina“, oštro je upozorio.
Europska deklaracija, izložbe i međunarodna suradnja
Zaključci Povjerenstva trebali bi obuhvatiti i snažnu inicijativu prema europskim institucijama. Penava ističe prijedlog da se na razini Europskog parlamenta osigura i usvoji deklaracija po uzoru na onu koja je donesena u srpnju 2025. godine. Nova bi se deklaracija trebala izravno odnositi i na Hrvatsku, a ticala bi se osude komunističkih zločina. Uz to, predviđa se organizacija i postavljanje tematskih izložbi s ciljem podizanja razine svijesti građana, prvenstveno kroz javno izlaganje osobnih predmeta koji su pronađeni tijekom mučnih otkrivanja i ekshumacija masovnih grobnica.
U rješavanju ovog pitanja, nezaobilazna je i međunarodna suradnja. Penava je izvijestio javnost o konstruktivnim razgovorima koje je nedavno održao s predsjednikom slovenske Vlade, Janezom Janšom, te Mitjom Ferencom, stručnjakom koji bi trebao preuzeti ulogu čelnog čovjeka za ovu temu sa slovenske strane. Postignut je važan dogovor da se krene u ozbiljno istraživanje i iskapavanje onoga što se smatra najmasovnijom grobnicom – lokacije Tezno kraj Maribora.
„U pitanju je protutenkovski rov duljine čak 930 metara. S obzirom na to da je po svakom dužnom metru rova registrirano 18 posmrtnih ostataka, osnovano se pretpostavlja da je riječ o oko 15.000 ubijenih ljudi, i to velikim dijelom upravo Hrvata“, izjavio je s vidnom zabrinutošću.
Ista razina međudržavne koordinacije planira se i s Bosnom i Hercegovinom. Na nadolazećoj sjednici raspravljat će se o masovnim grobištima na teritoriju te susjedne države. „Tu se prvenstveno referiram na poznatu lokaciju Husine jame u kojoj je, po nekim procjenama, svirepo likvidirano i bačeno između 1.000 i 2.000 ljudi, uglavnom civila iz cetinskoga kraja“, pojasnio je. Naglasio je kako je navedena jama bila sustavno i strogo čuvana, uz strogo zabranjen pristup gotovo pola stoljeća, a kako bi se prikrio ovaj monstruozni zločin, u nju je desetljećima planski nabacano smeće. Unatoč tim preprekama, izrazio je uvjerenje kako Hrvatska ima dovoljno snage i razboritosti da u suradnji s vlastima u BiH, s primarnim ciljem odavanja dužnog pijeteta prema nedužnim žrtvama, otkrije punu istinu te da se obje države zajedno izbore za temeljne ljudske, civilizacijske i europske vrijednosti.
Odgovor Vučiću i uvjeti za europski put Srbije
Završni dio konferencije za medije poprimio je oštriji vanjskopolitički ton. Penava se izravno dotaknuo i predsjednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića, referirajući se na kritike i reakcije koje je srpski predsjednik dobio zbog svog javnog ponašanja i stajališta oko ukopa osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Komentirajući nedavne izjave iz Beograda, Penava je bio rezolutan: „Vučić je izjavio kako ne može prihvatiti nikakve argumente od Republike Hrvatske jer smo mi, prema njegovom tumačenju, proustaška zemlja. To govori čovjek koji je i sam aktivno propagirao četnički pokret te je usred rata izravno huškao četničke postrojbe.“
Predsjednik Domovinskog pokreta oštro je odbacio takve teze, naglasivši kako danas u modernoj Hrvatskoj nitko ne veliča nacističku niti ustašku vojsku, kao što nitko ne veliča ni partizane i komuniste. Sukladno tome, poručio je kako isto tako nitko ne veliča, niti će ikada veličati četnike i njihovu ideologiju.
Zaključno je poslao vrlo jasnu poruku o budućim diplomatskim odnosima i proširenju Europske unije. Poručio je kako je Republika Srbija, kao država, svakako poželjna u europskoj obitelji, ali četnici i četnički pokret u nju neće ući nikada. „Dokle god je Domovinski pokret na straži, a bit ćemo onoliko dugo koliko hrvatski narod misli da treba, nema nikakve šanse da četnička Srbija uđe u Europsku uniju“, zaključio je Penava, jasno iscrtavajući političke crte preko kojih njegova stranka neće prelaziti.
