Saznajte kako novi zakon u Saboru osigurava veće braniteljske mirovine, ukidanje kriznih smanjenja iz 2002. i dragovoljački dodatak.
Danas je u Hrvatskom saboru u prvom čitanju predstavljen jedan od najvažnijih zakonskih paketa u ovom mandatu kada je u pitanju dignitet, materijalna sigurnost i društveno priznanje onih koji su stvarali i onih koji danas čuvaju Republiku Hrvatsku. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, pred saborskim su zastupnicima iznijeli Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kao i Prijedlog izmjena Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Ova dva zakonska prijedloga, iako proceduralno odvojena i u nadležnosti dvaju različitih ministarstava, čine jedinstvenu cjelinu usmjerenu prema istom cilju: poboljšanju statusa braniteljske populacije i ispravljanju dugogodišnjih nepravdi unutar mirovinskog sustava. Predložene mjere, koje na snagu stupaju 1. siječnja 2027. godine, donose konkretna financijska povećanja, ali i šalju snažnu poruku poštovanja prema žrtvi koju su podnijeli hrvatski branitelji, invalidi, dragovoljci i obitelji poginulih.
Kontinuitet politike i ispravljanje dugogodišnjih nepravdi
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved prvi je preuzeo riječ za saborskom govornicom, naglasivši kako pred zastupnicima nisu samo suhoparne zakonske izmjene, već prvorazredno pitanje nacionalnog identiteta i odnosa države prema svojim najzaslužnijim građanima.
“Hvala lijepo, poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovane zastupnice i zastupnici, pred nama su predložene izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Oba ova zakonska prijedloga odnose se na povećanje mirovinskih prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji,” započeo je Medved, odmah na početku definirajući srž rasprave.
Ministar je istaknuo kako se o pravima hrvatskih branitelja mora govoriti s dubokim poštovanjem, ali prije svega s punom odgovornošću države koja je danas slobodna upravo zahvaljujući njihovoj žrtvi. Podsjetio je na jasan kontinuitet rada Vlade od 2016. godine, kada je započeo proces sustavnog unapređenja skrbi za braniteljsku populaciju. Ključni trenutak te politike dogodio se 2017. godine donošenjem cjelovitog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, koji je u međuvremenu doživio tri izmjene kako bi se prava dodatno proširila i prilagodila stvarnim potrebama na terenu.
Sustavno rušenje barijera i nelogičnosti
Tijekom proteklih godina, sustav je patio od niza nelogičnosti koje su otežavale život veteranima. Rješavanje tih problema zahtijevalo je sustavan i analitičan pristup. Ministar Medved je podsjetio na ključna dosadašnja postignuća, među kojima je smanjenje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu, što je izravno ovisilo o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru.
“Povećali smo iznos najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru. Regulirali smo da se sudjelovanje u Domovinskom ratu računa kao dvostruki staž za određivanje uvjeta i iznosa mirovine. Uveli smo povećanje osobnih bodova, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru, do 40 %. Omogućili smo po prvi put hrvatskim braniteljima rad uz mirovinu,” istaknuo je potpredsjednik Vlade.
Ove mjere bile su od vitalnog značaja za populaciju koja ubrzano stari i koja se suočava sa specifičnim zdravstvenim i socijalnim izazovima proizašlim iz ratnih trauma. Dodatno, izdvojene su i mjere iz Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2025. godine, kojima su invalidske mirovine povećane za 10 posto, uveden je godišnji dodatak, te je konačno ukinuta nepravedna penalizacija mirovine zbog ranijeg odlaska u mirovinu za one s navršenih 70 godina.
Konačni obračun sa sramotnim umanjenjima mirovina
Jedan od najemotivnijih dijelova izlaganja odnosio se na ukidanje takozvanih kriznih mjera koje su godinama financijski iscrpljivale hrvatske branitelje. Ministar je podsjetio kako je na početku mandata 2017. godine ukinuto, prema njegovim riječima, “sramotno razdvajanje mirovina na opći i posebni dio”.
Uz to, Vlada je u prethodnom razdoblju već poništila dva drastična umanjenja mirovina uvedena po posebnim propisima u vremenima gospodarskih kriza. Prvo je 2017. godine ukinuto umanjenje koje je uvedeno 2014. godine, a zatim je 2024. godine potpuno ukinuto i umanjenje iz 2010. godine. Ovim novim prijedlogom zakona, o kojem je detaljnije govorio ministar Ružić, zadaje se konačan udarac i posljednjem preostalom umanjenju iz 2002. godine, čime se ispravlja povijesna nepravda prema onima koji su najviše dali za državu.
Detaljna analiza brojki i demografska slika branitelja
Kako bi zastupnicima i javnosti pružio jasnu sliku o obuhvatu ovih zakonskih izmjena, ministar Medved iznio je precizne statističke podatke koji svjedoče o kompleksnosti mirovinskog sustava kada su u pitanju braniteljske mirovine.
“Trenutačno je u mirovini 269.295 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji,” naglasio je Medved. Ova impresivna brojka strukturirana je kroz nekoliko različitih zakonskih okvira, što dodatno komplicira administraciju, ali i zahtijeva precizno ciljane zakonske izmjene.
Prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju, umirovljeno je 96.249 branitelja. Njih još 69.945 umirovljeno je po općem propisu, ali uz primjenu određenih prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima. S druge strane, striktno po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata mirovinu prima 72.760 korisnika, među kojima dominiraju hrvatski ratni vojni invalidi, obitelji poginulih te nešto više od 10.184 korisnika najniže mirovine. Dodatno, po posebnim propisima za vojsku i policiju umirovljeno je 28.754 hrvatska branitelja, dok je po ostalim propisima umirovljeno njih 1.587.
Ove brojke jasno pokazuju da braniteljska populacija nije homogena kategorija. Radi se o stotinama tisuća različitih ljudskih sudbina, radnih vijekova i razina ratnog stradavanja. Stoga su predložene izmjene morale biti kirurški precizne kako ne bi narušile održivost općeg mirovinskog sustava, a istovremeno ispunile obećanje o dostojanstvenoj starosti za heroje Domovinskog rata.
Nova financijska prava i konkretne mjere za 2027. godinu
Novi zakonski paket donosi niz specifičnih financijskih injekcija koje će izravno utjecati na kućne budžete tisuća hrvatskih obitelji. Sveobuhvatni pristup, kako tvrdi resorno ministarstvo, jamči da će vrednovanje ratnog doprinosa biti pravedno raspoređeno.
Vrednovanje borbenog i neborbenog sektora
Ključna novost za korisnike mirovina prema općem propisu i one koji koriste kombinirana prava je uvođenje posebnog dodatka temeljenog na vremenu provedenom u obrani suvereniteta. Predlaže se povećanje od 3 eura za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru, te 0,50 eura po mjesecu provedenom u neborbenom sektoru. Uz to, predviđa se i opće povećanje najniže mirovine.
Ministar Medved procjenjuje kako će ovim konkretnim dodatkom i rastom najniže mirovine biti obuhvaćeno nevjerojatnih 174 tisuće branitelja i članova njihovih obitelji. Za ovu mjeru država će u 2027. godini osigurati dodatnih 58 milijuna eura, što jasno pokazuje financijsku težinu i ozbiljnost ovog zakonskog prijedloga. Iako je primarni fokus na borbenom sektoru, važno je istaknuti da Vlada nije zaboravila ni neborbeni sektor, prepoznajući da je logistika, sanitet i civilna zaštita također odigrala presudnu ulogu u pobjedi.
Uvođenje dragovoljačkog dodatka: Priznanje prvima na braniku domovine
Posebno emotivno i simbolički najsnažnije odjeknula je najava uvođenja godišnjeg dragovoljačkog dodatka. Dragovoljci su oni koji su se u ljeto i jesen 1991. godine, često bez adekvatnog naoružanja i opreme, prvi suprotstavili višestruko nadmoćnijem neprijatelju. Među njima su bile tisuće mladića, od kojih su mnogi bili tek maloljetni dragovoljci koji su školske klupe zamijenili rovovima, ne pitajući za cijenu kada je trebalo braniti dom.
Za tu najhrabriju jezgru hrvatske obrane, zakon donosi poseban godišnji dodatak koji će se izračunavati u iznosu od 20 posto od osnovice koju svake godine donosi Vlada.
“Vlada je donijela odluku kako će osnovica u 2027. godini iznositi 540 eura. Prema tome, dodatak za dragovoljce Domovinskog rata u 2027. godini iznosit će 108 eura po osobi,” objasnio je ministar.
Ovaj dodatak obuhvatit će sve dragovoljce, bez obzira na njihovu trenutnu osnovu umirovljenja. Procjene govore da će to pravo ostvariti oko 104 tisuće dragovoljaca, a za tu će namjenu iz proračuna biti izdvojeno 11,3 milijuna eura. Ovo nije samo materijalna naknada; ovo je trajni spomenik njihovoj odvažnosti u najmračnijim danima suvremene hrvatske povijesti.
Povijesno povećanje naknada za njegovatelje najtežih invalida
Jedna od najranjivijih, a ujedno i najopterećenijih skupina unutar sustava su obitelji, odnosno njegovatelji 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine. Ovi ljudi, najčešće supruge i majke, posvetili su desetljeća svojih života danonoćnoj brizi za stradalnike prikovane za krevet ili invalidska kolica.
Novi zakon konačno prepoznaje težinu njihovog tereta i donosi ogromno povećanje naknade za rad njegovatelja – s dosadašnjih 807 eura na čak 1.350 eura mjesečno. Ova mjera, iako obuhvaća relativno mali broj ljudi – točnije njih 368 – od neizmjerne je moralne i praktične važnosti, a država će za to izdvojiti 3,5 milijuna eura.
Obraćanje ministra Ružića: Kraj kriznih mjera za vojsku i policiju
Nakon iscrpnog izlaganja potpredsjednika Vlade, sabornici se obratio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić. Njegov dio posla odnosio se na Prijedlog zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Ružić je naglasio specifičnost ovog propisa koji definira drugačiji režim umirovljenja zbog iznimno opasnih i stresnih uvjeta u kojima djeluju pripadnici vojnog, policijskog, obavještajnog i pravosudnog aparata.
“Osobe obuhvaćene ovim zakonom obavljaju odgovorne i zahtjevne poslove koji su od iznimnog značaja za zaštitu i sigurnost građana Republike Hrvatske. Nerijetko obavljanje tih poslova podrazumijeva povećanu razinu odgovornosti, izloženost vrlo specifičnim rizicima, zahtjeve iz domene psihofizičkog područja, rad u otežanim i izvanrednim okolnostima,” istaknuo je ministar Ružić.
Konačan pad zakona iz 2002. godine
Glavni cilj ovih izmjena je definitivno ukidanje preostalog smanjenja mirovina u rasponu od 8 do 20 posto, koje je uvedeno još 1. siječnja daleke 2002. godine. Iako zakon propisuje povoljniji način izračuna za ove profesije, te su mirovine gotovo četvrt stoljeća bile pod teretom ovog drastičnog kriznog reza.
Od 1. siječnja 2027. godine, to smanjenje zauvijek odlazi u povijest. Ova mjera obuhvatit će oko 34.000 korisnika, od kojih su impresivnih 28.000 hrvatski branitelji. Ministar je naglasio da će mirovina ovih korisnika u prosjeku rasti za značajnih 70 eura mjesečno.
Ono što je posebno važno za korisnike naglasio je ministar Ružić pred kraj svog izlaganja – neći biti potrebna nikakva administracija niti hodanje po šalterima.
“Posebno želim istaknuti da korisnici kojima je mirovina bila smanjena neće morati podnositi zahtjeve jer je već predviđeno da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti ponovno odredi njihove mirovine bez smanjenja… Korisnici mirovine neće imati nikakve dodatne administrativne obveze,” poručio je Ružić, izazvavši odobravanje među onima koji prate rad Zavoda.
Modernizacija uvjeta za starosnu mirovinu i radni staž
Druga ključna promjena koju je donio Ružićev resor odnosi se na modernizaciju uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu. Prema starom zakonu iz 1999. godine, uvjet je bio najmanje 30 godina mirovinskog staža, od čega je minimalno 15 godina moralo biti ostvareno na poslovima gdje se staž računa s povećanim trajanjem (beneficirani radni staž).
Međutim, vremena su se promijenila. “Brojna radna mjesta i dužnosti u vojsci, policiji, sigurnosno-obavještajnom sustavu i pravosuđu danas više nemaju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem,” objasnio je ministar. Zbog toga mnogi današnji djelatnici objektivno nisu mogli ispuniti taj zastarjeli uvjet. Novi zakon zadržava uvjet od 30 godina ukupnog staža, ali se onih 15 godina više ne veže isključivo za beneficirani staž, već za općenito vrijeme provedeno na dužnostima u ovim osjetljivim sektorima. Time se zakon konačno usklađuje sa stvarnim stanjem na terenu i potrebama modernog sigurnosnog sustava.
Proračunske implikacije, nacionalna sigurnost i poruka za budućnost
Završavajući svoja izlaganja, oba su ministra iznijela financijske konstrukcije koje stoje iza ovih grandioznih promjena, dokazujući da se ne radi o predizbornim obećanjima već o ozbiljnom makroekonomskom planiranju.
Ministar Medved je precizirao kako će se za primjenu izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima od 1. siječnja 2027. godine osigurati 72,8 milijuna eura. U paketu sa zakonom iz nadležnosti ministra Ružića, za koji će se osigurati dodatnih 27 milijuna eura, cijeli ovaj povijesni iskorak državu će stajati 99,8 milijuna eura u prvoj godini primjene. Nadalje, Ružić je najavio rast tih rashoda na 34,2 milijuna eura u 2028. i 38,8 milijuna u 2029. godini.
Ove ogromne financijske alokacije ne smiju se promatrati isključivo kao proračunski trošak. One su, kako su istaknuli predlagatelji, izravno ulaganje u budućnost hrvatskog sigurnosnog aparata. Ukidanjem starih nepravdi i osiguravanjem dostojanstvenog mirovinskog statusa, Vlada stvara poticajne uvjete za nove generacije mladih ljudi koji će se odlučiti za karijeru u Hrvatskoj vojsci i policiji. Bez zadovoljnog i materijalno sigurnog vojnika i policajca, nema ni jake nacionalne sigurnosti.
“Jasno, ovo je konkretan pokazatelj politike koju provodimo u kontinuitetu od 2016. godine. Politike postupnog, odgovornog i financijski održivog povećanja prava hrvatskih branitelja. Pozivam sve zastupnice i zastupnike da prihvate i podrže predložene izmjene zakona te pozdravljam sve hrvatske branitelje, ma gdje bili,” zaključio je ministar Tomo Medved na kraju svog povijesnog izlaganja.
Ova dva zakonska prijedloga nesumnjivo će promijeniti krvnu sliku braniteljske populacije. Osiguravanje dostojanstvene starosti onima koji su najzaslužniji za stvaranje samostalne Hrvatske te motiviranje novih generacija za ulazak u sigurnosni sustav, potezi su koji nadilaze uobičajena politička prepucavanja. Sada je na potezu Hrvatski sabor, od kojeg se očekuje da ove prijedloge ne samo podrži, već i izglasa uz najširi mogući politički konsenzus, jer braniteljske mirovine i skrb za stvaratelje države nikada ne smiju biti predmetom dnevnopolitičkih podjela.
