Naftovod Janaf,

Spor MOL-a i Janafa oko ruske nafte

Nove obavijesti Vijesti

Prekid isporuke sirove nafte kroz naftovod 27. siječnja ove godine otvorio je novo poglavlje u energetskim napetostima srednje Europe.

Napetosti na europskoj energetskoj sceni ponovno su izbile u prvi plan nakon što je mađarska naftna kompanija MOL Grupa službeno zatražila intervenciju Europska komisija protiv hrvatskog operatera naftovoda Jadranski naftovod (Janaf). U središtu spora nalazi se pitanje pristupa ruskoj sirovoj nafti morem – i optužbe za zlouporabu monopolnog položaja.

Družba izvan pogona, Janaf u fokusu

Podsjetimo, 27. siječnja ove godine prekinute su isporuke sirove nafte Mađarskoj i Slovačkoj putem naftovoda Naftovod Družba, poznatog i kao Prijateljstvo. Od tada je ta ključna kopnena ruta izvan funkcije, što je, prema tvrdnjama MOL-a, znatno povećalo ovisnost srednjoeuropskih rafinerija o Janafu kao jedinoj održivoj alternativi za opskrbu morskim putem.

MOL tvrdi kako Janaf, koji upravlja jadranskim naftovodom s terminalom u Omišlju, ima de facto monopol na opskrbu mađarskih i slovačkih rafinerija sirovom naftom koja dolazi morem. Iako, kako ističu, nabava ruske sirove nafte pomorskim putem ne krši sankcije Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država u slučaju nemogućnosti transporta cjevovodom, Janaf navodno odgađa prihvat takvih isporuka pozivajući se na dodatne pravne provjere.

Prema MOL-u, to predstavlja uskraćivanje pristupa infrastrukturi i dodatno pogoršava ionako osjetljivu sigurnost opskrbe energentima u kontekstu aktualnih ratnih sukoba i poremećaja na tržištu.

Optužbe za previsoke tarife i zlouporabu položaja

U pismu upućenom Europskoj komisiji, MOL i njegova slovačka podružnica Slovnaft tvrde da Janaf od 2022. godine naplaćuje tri do četiri puta višu cijenu transporta od „poštene tržišne razine“. Pozivaju se na pravila tržišnog natjecanja EU-a, prema kojima operator s dominantnim položajem ne smije neopravdano ograničavati pristup infrastrukturi niti određivati nerazmjerno visoke cijene.

MOL dodatno navodi kako je Janaf već zaprimio osam tankera s neruskom sirovom naftom u luci Omišalj, čime se opskrba formalno odvija bez prekida. No, istodobno tvrdi da se odbijanjem ruske sirove nafte ograničava slobodan pristup tržištu i povećavaju troškovi.

Krajem veljače MOL je ponovio kako Janaf smatra pravno i financijski odgovornim za eventualnu štetu te zadržava pravo pokretanja daljnjih pravnih koraka.

Hrvatska: Kapaciteta ima, izgovora nema

S druge strane, hrvatska strana odlučno odbacuje optužbe. Janaf ističe kako je spreman rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj isporučiti dovoljne količine neruske sirove nafte po konkurentnim cijenama. Naglašavaju da razlika u ukupnoj cijeni sirove nafte ne proizlazi iz transportnih troškova, već iz činjenice da je ruska nafta otprilike 30 posto jeftinija od ostalih izvora.

Prema Janafu, trošak cjevovodnog transporta čini tek nekoliko postotaka ukupne cijene nafte i nije presudan faktor. Tvrtka optužuje MOL da pokušava stvoriti privid nepravednih tarifa kako bi opravdala nastavak uvoza diskontirane ruske nafte, na kojoj, prema hrvatskim tvrdnjama, ostvaruje oko milijardu eura dodatne dobiti godišnje.

U dodatnom pojašnjenju Janaf je naveo da je MOL-ova kalkulacija „temeljno pogrešna“, jer se ne može uspoređivati naknada po 100 kilometara, već isključivo ukupna transportna naknada po toni. Prema toj metodologiji, tvrde, njihova je tarifa znatno niža od usporedivih ruta.

Šušnjar: „Argumenti ne drže vodu“

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u razgovoru za Financial Times ponovio je da Janaf raspolaže kapacitetom do 15 milijuna tona nafte godišnje, što je više nego dovoljno za potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

Vrijeme je da se svi u Europskoj uniji odmaknu od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i u potpunosti iskoriste postojeću infrastrukturu koja omogućuje sigurnu i stabilnu opskrbu iz alternativnih izvora. Hrvatska ima rješenje. Janaf ima kapacitet. Izgovori se svakodnevno mijenjaju, ali svima je jasno da više ne drže vodu“, poručio je Šušnjar putem društvene mreže X.

Energetski spor s političkom težinom

Spor između MOL-a i Janafa nadilazi komercijalni okvir. Riječ je o pitanju energetske sigurnosti, geopolitičkih odnosa i europske strategije postupnog odvajanja od ruskih energenata. Dok Mađarska i Slovačka inzistiraju na pravu korištenja izuzeća predviđenih sankcijama, Hrvatska ističe važnost diversifikacije i tržišne ravnopravnosti.

Orban: „Prijateljstvo mora ostati“

Mađarski premijer pokušao je ublažiti ton porukom o dugogodišnjem prijateljstvu dviju zemalja. „Hrvati su naši prijatelji već 800 godina. Postoje sporovi, ali prijateljstvo mora ostati. Ako tanker MOL-a stigne u hrvatsku luku, nafta se mora iskrcati i transportirati u Mađarsku. To nije opcija, nego obveza“, poručio je Orban.

U međuvremenu, glasnogovornica Europske komisije Anna-Kaisa Itkonen pojasnila je da su države članice odgovorne za provedbu sankcija te da Komisija ne zahtijeva posebnu notifikaciju u ovom slučaju, ali ostaje u bliskom kontaktu s hrvatskim vlastima radi potpunog uvida u situaciju.

Energetika između tržišta i geopolitike

Spor između MOL-a i Janafa prerasta tehničko pitanje transportnih tarifa i preraspodjele ruta. U njegovoj srži nalazi se šire pitanje – treba li u uvjetima rata i sankcija Europa ubrzano raskidati veze s ruskim energentima ili dopustiti iznimke koje omogućuju povoljniju nabavu?

Dok mađarska strana inzistira na tržišnoj logici i pravnoj interpretaciji sankcija, Hrvatska naglašava sigurnost opskrbe iz alternativnih izvora i političku dosljednost. Konačnu riječ, barem na regulatornoj razini, mogla bi imati Europska komisija.

Izvor fotografije: Janaf



DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE