Na današnji dan prije 34 godine, 27. studenoga 1991., Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prihvatilo je Rezoluciju 721, dokument koji će označiti početak međunarodnog angažmana u zaustavljanju rata u Hrvatskoj i stvaranju uvjeta za slanje mirovnih snaga UN-a. Bila je to prekretnica u diplomaciji, ali i početak složenog procesa koji je Hrvatsku trebao približiti međunarodnom priznanju i prekidu neprijateljstava.
Korijeni sukoba: od mitinga u Kninu do otvorene agresije
Put prema dolasku mirovnih snaga ne može se razumjeti bez povratka na događaje iz ljeta 1989. godine. 8. srpnja u Kninu održan je miting dijela Srba u Hrvatskoj, obilježen četničkim znakovljem, nacionalističkim parolama i pozivima na intervenciju JNA. Taj događaj otvorio je razdoblje političkih napetosti koje će, u sljedećim godinama, eskalirati u oružanu pobunu.
Godina 1990. donosi višestranačke izbore i demokratske promjene, ali i rastuće nezadovoljstvo dijela srpske populacije koja nije prihvatila volju većine za stvaranjem neovisne Hrvatske. Potaknuti Beogradom, pobunjeni Srbi raspisuju 16. kolovoza 1990. referendum o „srpskoj autonomiji“, a već sljedećeg dana započinje balvan-revolucija – barikade, blokade prometnica i ekonomska paraliza ključnih dijelova Hrvatske.
Vrhunac napetosti uslijedio je 22. prosinca 1990., kada Hrvatski sabor donosi Ustav Republike Hrvatske, u kojem su Srbi, kao i druge etničke skupine, definirani kao nacionalna manjina. Srpski ekstremisti iskoristili su taj čin kao dokaz navodne „ugroženosti“, a teroristički napadi, naoružavanje i stvaranje paravojnih formacija postali su svakodnevica.
Rat zahvaća Hrvatsku: okupacije, zločini i progoni
U prvoj polovici 1991. Hrvatska se suočava s ubrzanim raspadom institucija savezne države, dok JNA, koja bi trebala biti neutralna sila, sve otvorenije prelazi na stranu pobunjenika.
Početkom jeseni rat zahvaća gotovo cijelu Hrvatsku:
- okupiran je velik dio teritorija,
- stotine tisuća Hrvata protjerano je iz svojih domova,
- deseci tisuća civila i branitelja ubijeni su,
- osnovani su logori na okupiranim područjima i u Srbiji,
- razaranje gradova i kulturne baštine poprimilo je katastrofalne razmjere.
U jeku najtežih bitaka – kada Vukovar pada, a Dubrovnik je pod opsadom – bilo je jasno da Hrvatska trpi golemi pritisak, ali i da je obrana konsolidirana, posebice u zapadnoj Slavoniji gdje su u studenom započele uspješne oslobodilačke operacije.
Diplomatski iskorak: Vanceov plan i pregovori u Ženevi
Suočeni s eskalacijom sukoba, i Hrvatska i međunarodna zajednica tražile su izlaz. 9. studenoga 1991., predsjedništvo SFRJ predlaže UN-u uključivanje u pronalazak mirnog rješenja. Hrvatska, iscrpljena žrtvama i svjesna važnosti međunarodnog priznanja, prihvaća diplomatske inicijative.
U Ženevi, 23. studenoga, pod posredovanjem posebnog izaslanika UN-a Cyrusa Vancea, dogovoren je prekid neprijateljstava i povlačenje JNA iz Hrvatske.
Time je nastao „Vanceov plan“, dokument koji je predviđao:
- slanje mirovnih snaga UN-a,
- nadzor nad prekidom vatre,
- stabilizaciju područja zahvaćenih ratom,
- početak političkog procesa prema trajnom miru.
Plan je službeno predstavljen 11. prosinca 1991., a Rezolucija 721 bila je njegov prvi temeljni korak.
Sumnje, strahovi i političke kalkulacije
Iako je potpisivanje Rezolucije pokazalo namjeru međunarodne zajednice da se uključi, u Hrvatskoj su mnogi bili skeptični.
Iskustvo UN-ovih misija na Cipru pokazivalo je da mirovne snage često „zamrznu“ konflikte, a ne rješavaju ih. Nadalje, srpske snage su dotad prekršile gotovo sve dogovore postignute u prijašnjim prekidima vatre, pa su mnogi strahovali da će UNPROFOR samo cementirati okupirani teritorij.
No, krajem studenoga 1991. hrvatskom je vodstvu primarni cilj bio međunarodno priznanje, a Rezolucija 721 bila je ključni korak prema Sarajevskom primirju od 2. siječnja 1992., nakon kojeg će Hrvatsku ubrzo priznati većina europskih i svjetskih država.
UNPROFOR u Hrvatskoj: početak nove faze rata
Vijeće sigurnosti UN-a 21. veljače 1992. donosi Rezoluciju kojom se službeno pokreće mirovna operacija u Hrvatskoj, a dolazak UNPROFOR-a postaje stvarnost.
Snage su raspoređene u četiri zaštićene zone (UNPA područja):
- Istok – Baranja i istočna Slavonija
- Zapad – zapadna Slavonija
- Sjever – Kordun i Banovina
- Jug – sjeverna Dalmacija i istočna Lika
Iako su mirovne snage trebale osigurati mir i povratak izbjeglica, njihov mandat i djelovanje postat će predmet kontroverzi u godinama koje slijede. No u povijesnom smislu, Rezolucija 721 ostaje ključni trenutak ulaska Hrvatske u međunarodni diplomatski okvir i prekretnica koja je otvorila put njezinom priznanju.
Foto naslovnice: Hayat
- Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ
Gospodarski centar Osječko-baranjske županije ponovno je postao središte naprednih tehnologija! Otvoren je treći Osijek Drone Expo 2026., prestižni događaj koji okuplja vodeće stručnjake i inovatore… Pročitaj više: Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ - Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku
U emotivnoj atmosferi i uz prisustvo roditelja, u dubrovačkoj luci Gruž svečano je otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata. Dirljiva kompozicija šarenih,… Pročitaj više: Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku - Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud!
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja oštro je kritizirao kandidaturu Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, upozoravajući na ozbiljan sukob interesa i postojanje “bankarske koalicije” u Hrvatskom… Pročitaj više: Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud! - 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača
Vlada RH na 169. sjednici usvojila ključne odluke o cestovnoj infrastrukturi, modernizaciji vojske kroz instrument SAFE te novim pravilima za transparentnije financiranje sporta. ZAGREB, 14.… Pročitaj više: 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača - Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije usvojilo je godišnje izvješće o radu za razdoblje od veljače 2025. do veljače 2026. godine. Uz raspravu… Pročitaj više: Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om - Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta
Nisam povjesničar po struci, ali je povijest Istre prožeta u mojoj obitelji i obitelji mog supruga. Mi, naši djedovi i bake i naši roditelji, mi… Pročitaj više: Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta - Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine
Franjo Tuđman nesumnjivo je najkompleksnija, ali i najvažnija politička figura moderne hrvatske povijesti. Njegov životni put – od odrastanja u zagorskoj obitelji uronjenoj u radićevsku… Pročitaj više: Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine - OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama
Svibanj je u povijesti grada na Dravi ostao urezan kao mjesec s dva potpuno različita lica, oba ispisana krvlju, hrabrošću i neviđenim inatom. Dok je… Pročitaj više: OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama - Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija
Ministrica Hrstić najavljuje povijesne promjene u sestrinstvu i digitalizaciju koja „izbacuje papir“ iz bolnica U velikom intervjuu za emisiju „ A sada Vlada“, ministrica zdravstva… Pročitaj više: Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija - Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
U Parku 99. brigade na zagrebačkoj Peščenici svečano je obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve pričuvne brigade Grada Zagreba – slavne 99. brigade Zbora narodne garde… Pročitaj više: Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
