Osijek, 16. listopada 2025. — U četrdesetominutnoj epizodi ” TV KOMENTAR, emisije Slavonske televizije, hrvatski dragovoljac i umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Stjepan Šerić progovorio je o temi koja već desetljećima izaziva duboke podjele u hrvatskom društvu – pitanju lažnih branitelja i potrebi za, kako je naziva, “braniteljskom lustracijom”.
Njegova nedavna objava na društvenim mrežama, pod naslovom “Braniteljska lustracija – je li to moguće?”, izazvala je snažne reakcije javnosti i otvorila nova pitanja o tome tko danas, tri desetljeća nakon Domovinskog rata, doista ima pravo nositi časno ime hrvatskog branitelja.
“Već trideset godina bavim se isključivo problemima hrvatskih branitelja. Proučavam tu temu i mogu reći da je postala sve goruća. Novi Zakon o hrvatskim braniteljima, koji je trebao unijeti pravednost, otvorio je prostor za zloupotrebe i povećanje broja branitelja, pa čak i onih koji su tijekom rata bili na suprotnoj strani,” izjavio je Šerić u emisiji.
Prema njegovim riječima, upravo je to trenutak u kojem društvo mora imati hrabrosti pogledati istini u oči. “Broj od 508 tisuća branitelja nema uporište u stvarnosti. Po službenim podacima Glavnog stožera iz ožujka 1994. godine, Hrvatska vojska imala je 178.880 pripadnika, a realan broj onih koji su doista bili na bojištu iznosi između 250 i 260 tisuća. Sve iznad toga su, kako ja kažem, ‘pridruženi branitelji’”, naglasio je.
Šerić je pritom podsjetio na riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, izrečene 1998. godine prilikom povratka iz SAD-a, kada je rekao da “neće dopustiti jugokomunističkim ostacima da ponovno vladaju Hrvatskom”.
“Tuđman je znao što nas čeka, ali bolest mu nije dopustila da sve dovrši. Danas svjedočimo upravo onome što je predvidio – podijeljenom društvu, u kojem su komunisti i njihova djeca ponovno zauzeli ključne položaje, a moralne vrijednosti branitelja potisnute su u drugi plan,” istaknuo je Šerić.
„Stoka krupnog i sitnog zuba“ – kritika političkih i društvenih struktura u Hrvatskoj
U svom oštrom i otvorenom komentaru, Šerić se osvrnuo na stanje u hrvatskom političkom i društvenom prostoru, ne štedeći ni lijeve ni desne opcije. Njegove riječi, iako izgovorene u emotivnom tonu, odražavaju duboko nezadovoljstvo stanjem u zemlji i položajem hrvatskih branitelja u društvu.
– Da, vidite, tko je „stoka krupnog zuba“? To su, primjerice, Vladimir Šeks, Granić… možda i Nobilo. A tko su oni „sitnog zuba“? To su oni koji su došli iz briselske strukture, takozvane ergele. Oni su briselski igrači. Od Račana pa nadalje – nema tko nije došao od tamo – rekao je govornik.
Prema njegovim riječima, uz te političke strukture postoji i drugi sloj moći u Hrvatskoj, a to su pojedine nevladine udruge koje, kako tvrdi, djeluju pod izravnim utjecajem politike.
– Imamo i one druge, „stoku sitnog zuba“, a to su danas nevladine udruge koje su osnovale političke stranke. One danas nastupaju s lijevog spektra, a financirane su novcem obavještajnih organizacija i raznih inozemnih nevladinih struktura. A čiji je utjecaj tih struktura? Oni danas vladaju Hrvatskom – istaknuo je.
Šerić se pritom osvrnuo i na hrvatski Sabor, navodeći kako među političkim opcijama ne vidi stvarne razlike.
– Iako ne volim dirati politiku, moram reći iskreno: kad pogledate Sabor, vidjet ćete da su svi isti – lijevi, desni, centristi. Kad je trebalo izglasati Istanbulsku konvenciju – bili su jedinstveni. Kad je trebalo uvesti euro – jedinstveni. Kad je trebalo provesti mjere za vrijeme korone – opet jedinstveni. Kad je trebalo promijeniti izborni zakon zbog ulaska u eurozonu – također jedinstveni – rekao je.
Prema njegovim riječima, političke elite žive od podjela u narodu, a najveću cijenu toga snose upravo hrvatski branitelji.
– Oni žive na našim podjelama. Oni su instrumenti iste politike. A posljedice toga osjećaju i branitelji. Oni danas žive upravo od toga. I to je ono najgore – vi danas ne možete pronaći iskrenu razliku. Što god se sada dogodi vezano uz branitelje, svi imaju svoj stav. Jedni kažu: „To su lažni branitelji“, drugi pak: „Ne, to su naši pravi branitelji.“
Digitalizacija istine – moguća lustracija kroz evidencije
Rješenje, tvrdi Šerić, nije u osveti nego u digitalizaciji istine. Njegov prijedlog je jednostavan: Vlada bi uredbom mogla naložiti digitalno prepisivanje i uspoređivanje izvornih platnih lista iz ratnih godina s današnjim registrom branitelja.
Ti dokumenti, kako navodi, nisu kopije ni rekonstrukcije – riječ je o izvornim popisima postrojbi, platnim listama i pomoćnim evidencijama koje su tada vodili zapovjednici vodova i satnija.
„Zapovjednici vodova upisivali su imena, prezimena, mjesta rasporeda i datume dolaska. Ti su obrasci zatim išli zapovjedniku satnije, koji ih je objedinjeno slao zapovjedništvu bojne. Sve je bilo precizno i sustavno.“
Brigadno zapovjedništvo tada je objedinjavalo liste svih bojni – prve, druge, treće, četvrte i zapovjedništva – te ih službeno predavalo Upravama za obranu, konkretno Upravi za obranu Osijek. Uprava je potom prikupljala dokumentaciju svih brigada s tog područja (106., 135. i 160.) i slala ih Glavnom stožeru Hrvatske vojske.
Načelnik Glavnog stožera objedinio je sve popise iz cijele Hrvatske i predao ih ministru obrane, koji je tada, u skladu s državnim proračunom, od ministra financija zatražio isplatu plaća. Ukupna sredstva iznosila su oko pet milijardi tadašnjih dinara.
„Novac se distribuirao preko Uprava za obranu i Glavnog stožera prema brigadama, a od njih do satnija. Tada su doslovno dolazili sanduci s novcem – u dinarima.“
Šerić nadalje navodi kako se može po platnim listima iz vremena Domovinskog rata svrstati branitelje:
“Tko se nalazi na listi – označi se zeleno. Tko ne postoji ni na jednoj – crveno. Sustav ne bi pogriješio više od pet posto, a projekt bi trajao godinu dana i gotovo ništa ne bi koštao. Istina bi bila vidljiva svima, bez prozivanja i osvete.”
Šerić tvrdi da bi takav postupak omogućio razdvajanje onih koji su doista branili Hrvatsku od onih koji su status stekli naknadno, često uz pomoć “lažnih svjedoka i fiktivnih potvrda ratnog puta”.
Svjedočanstvo iz Antunovca: „Nije bilo moguće da se itko vodi kao pripadnik, a da nije bio u postrojbi“
U razgovoru o evidencijama pripadnika i stvarnim braniteljskim popisima, Šerić opisuje kako je u najtežim danima Domovinskog rata funkcionirao sustav bilježenja i isplate pripadnika postrojbi u Antunovcu. Njegovo svjedočanstvo pokazuje koliko je tadašnja organizacija bila improvizirana, ali i koliko su zapovjednici vodili brigu o svojim ljudima.
– U Antunovcu nije bilo moguće da se itko vodi kao pripadnik, a da to uistinu nije bio. Evo, naprimjer, imamo listu – tu su imena. Ovdje piše i koliko su pojedini dobili iz firme. Mi smo te liste vodili ručno, a nestali i poginuli bili su na njima upravo zato da njihove obitelji mogu ostvariti prava. Nije postojao sustav. Znači, sve postrojbe su vodile svoje poginule i nestale, a njihove obitelji su preko postrojbi primale novac – pojasnio je Šerić.
Ističe da su ranjenici bili posebno evidentirani, a da je on osobno kao zapovjednik potpisivao dokumente i nosio novac onima koji su bili na liječenju.
– Ja sam konkretno, kao zapovjednik, potpisivao isplate i nosio novac ranjenima u bolnicu u Krapinske Toplice. Ako nisam mogao ja, netko drugi bi to učinio, ali govorim o tim kritičnim trenucima – 11. i 12. mjesecu ’91. godine – prisjeća se Šerić.
Naglašava kako su svi koji su bili na popisu stvarno bili pripadnici postrojbi, pa i oni koji su istodobno bili članovi HSP-a ili HOS-a.
– Mogu dati primjer Đure Glogoškog, koji kaže da je bio pripadnik HOS-a. Da, bio je hosovac i član HSP-a, ali se u našim listama vodio kao zapovjednik voda u postrojbi kojom sam ja zapovijedao. Isto vrijedi i za druge, primjerice Šinkova ili Peru Milasa iz Ivanovca – svi su bili na našim platnim listama. Dakle, bili su pripadnici naše postrojbe, ne formalno HOS-a, i za svoj su rad primali naknadu – pojasnio je umirovljeni bojnik.
Šerić je usporedio stanje s drugim područjima, primjerice Vukovarom, gdje su i pripadnici HOS-a bili vođeni na popisima postrojbi, ali često bez redovite isplate.
– U Vukovaru je postojala lista na kojoj je HOS bio upisan kao jedan od vodova, primjerice četvrti. Mi smo imali tri voda, a oni bi bili četvrti. Vodili su ih, ali neki od njih nisu primali plaću mjesecima – pet, šest, sedam, pa i osam mjeseci. No, iskreno, ne znam je li itko u Hrvatskoj vojsci mogao biti toliko dugo bez ikakve naknade – rekao je.
Politička šutnja i moralna odgovornost
Umirovljeni bojnik ističe kako je najveći problem nedostatak političke volje. “Lijevima to služi kao argument protiv branitelja, a desnima bi priznanje krivnje značilo političku odgovornost. Zato svi šute,” kaže.
“Branitelji su od 2000. godine pretvoreni u faktor destabilizacije. Kad političarima treba tema – oni izvuku ‘branitelje’. Kad im ne trebaju, onda ih omalovažavaju. Sustav koji bi jasno pokazao tko je pravi, a tko lažni branitelj, mnogima ne odgovara jer bi srušio mitove na kojima žive.”
Šerić pritom naglašava da njegov prijedlog ne poziva na revanšizam:
“Nitko ne treba vraćati novac niti biti progonjen. Dovoljno je javno objaviti imena onih koji su lažno uzeli prava. To je čin moralnog očišćenja, a ne osvete.”
“Istina je nasljeđe koje moramo ostaviti unucima”
Na kraju razgovora, Stjepan Šerić, emotivnim glasom, poslao je snažnu poruku budućim generacijama:
“Imam unuke i ne želim im ostaviti državu podijeljenu i moralno izgubljenu. Ako vide da njihovi djedovi nisu imali hrabrosti reći istinu, zašto bi oni sutra branili Hrvatsku? Ne smijemo im ostaviti sramotu – moramo im ostaviti istinu, pa makar nas ona boljela.”
Njegove riječi na Slavonskoj televiziji odjeknule su kao poziv na moralno buđenje – da se Domovinski rat, koji je stvorio hrvatsku slobodu, ne pretvori u prostor nepravdi, šutnje i manipulacija.
Cijeli razgovor možete vidjeti na Youtube kanalu Slavonske televizije:
- Povijesni iskorak: Dan kada je Hrvatska osigurala NATO članstvo
ZAGREB – U modernoj političkoj povijesti rijetki su datumi koji s tolikom težinom definiraju sigurnosnu i vanjskopolitičku budućnost jedne države. Upravo na današnji dan, Republika… Pročitaj više: Povijesni iskorak: Dan kada je Hrvatska osigurala NATO članstvo - BUZ oštro: Prosvjed umirovljenika bio je jedno veliko NIŠTA!
Blok umirovljenici zajedno (BUZ) oštro je kritizirao nedavni prosvjed u organizaciji sindikalnih središnjica i Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH). Tvrde da su umirovljenici ponovno izmanipulirani praznim… Pročitaj više: BUZ oštro: Prosvjed umirovljenika bio je jedno veliko NIŠTA! - Godinu dana bez „Pape s periferije”: Sjećanje na ostavštinu pape Franje
Prošla je točno godina dana otkako je svijet napustio papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio. Njegov odlazak 21. travnja 2025. godine rastužio je milijune… Pročitaj više: Godinu dana bez „Pape s periferije”: Sjećanje na ostavštinu pape Franje - Osam dječjih života ugašeno u nezapamćenom valu obiteljskog nasilja
U stravičnom pohodu Shemara Elkinsa u Shreveportu ubijeno je osam dječaka i djevojčica. Zajednica traži hitnu reformu i koordinaciju u borbi protiv nasilja u obitelji.… Pročitaj više: Osam dječjih života ugašeno u nezapamćenom valu obiteljskog nasilja - ZTC spreman za ljeto: Predan peti Canadair, flota gotovo u punom sastavu
Zrakoplovno-tehnički centar predao je HRZ-u peti Canadair CL-415, čime je već u travnju osigurana operativna spremnost gotovo cijele protupožarne flote za 2026. VELIKA GORICA, 20.… Pročitaj više: ZTC spreman za ljeto: Predan peti Canadair, flota gotovo u punom sastavu - MLADI PREUZELI SABORNICU: Ema Krošelj privremeno na čelu Hrvatskog sabora
ZAGREB, 20. travanj 2026. – U klupama hrvatskih saborskih zastupnika danas nije sjedio uobičajeni saziv. Gordan Jandroković i aktualni zastupnici privremeno su prepustili svoja mjesta… Pročitaj više: MLADI PREUZELI SABORNICU: Ema Krošelj privremeno na čelu Hrvatskog sabora - Bliski istok na rubu: Sukob SAD-a i Irana oko blokade!
TEHERAN / WASHINGTON / ISLAMABAD, 20. travanj 2026. – Dok pješčani sat krhkog primirja neumitno istječe, Bliski istok ponovno pleše na rubu općeg sukoba. Između… Pročitaj više: Bliski istok na rubu: Sukob SAD-a i Irana oko blokade! - Miting u Jagodnjaku: Tko je oslobodio Šešelja i Paroškog?
Nekoliko mjeseci prije krvavog sloma Vukovara i pakla bosanskih logora, u baranjskom selu Jagodnjak dogodio se skup koji je zorno pokazao što znači kada riječi… Pročitaj više: Miting u Jagodnjaku: Tko je oslobodio Šešelja i Paroškog? - Isplata doplatka za djecu za ožujak: Provjerite kada novac sjeda na račune
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) potvrdio je datum isplate doplatka za djecu za ožujak 2026. godine. ZAGREB, travanj 2026. – U srijedu, 22. travnja… Pročitaj više: Isplata doplatka za djecu za ožujak: Provjerite kada novac sjeda na račune - Velika reforma pravosuđa: Brži izbor sudaca i tužitelja uz stroži nadzor
Vlada Republike Hrvatske pokrenula je sveobuhvatnu reformu ulaska u pravosudne dužnosti kroz izmjene zakona o Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću. Ključni ciljevi ovih promjena… Pročitaj više: Velika reforma pravosuđa: Brži izbor sudaca i tužitelja uz stroži nadzor