ZAGREB. 31. siječnja 2026. – Na blagdan svetoga Ivana Bosca, u subotu 31. siječnja 2026. godine, Zagrebačka nadbiskupija dobila je dvojicu novih pomoćnih biskupa. Tijekom svečanoga euharistijskog slavlja u Zagrebačkoj katedrali za pomoćne biskupe zagrebačke zaređeni su mons. Marko Kovač i mons. Vlado Razum.
Misno slavlje s obredom biskupskoga ređenja predvodio je nadbiskup metropolit zagrebački mons. Dražen Kutleša, a suzareditelji su bili zagrebački nadbiskup emeritus kardinal Josip Bozanić i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. Svečanost je okupila brojne biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, predstavnike državnih i društvenih institucija te velik broj vjernika iz Zagrebačke nadbiskupije i šire.
Na početku slavlja nadbiskup Kutleša uputio je pozdrav svim okupljenima, a osobito ređenicima, istaknuvši kako su mons. Kovač i mons. Razum pozvani služiti Crkvi kao pomoćni biskupi Zagrebačke nadbiskupije. Zahvalio je Svetome Ocu na ovom, kako je rekao, „dragocjenom daru Crkvi u Zagrebu“, kao i obiteljima novih biskupa na njihovoj tihoj, ali trajnoj molitvenoj i životnoj potpori.
Pozdrav Hrvatske biskupske konferencije novim pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije
Uime Hrvatske biskupske konferencije, na završetku svečanoga euharistijskog slavlja i biskupskoga ređenja u Zagrebačkoj katedrali, u subotu 31. siječnja 2026. godine, novim pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije – mons. Marku Kovaču i mons. Vladi Razumu – obratio se splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić.
Nadbiskup Križić uputio je novozaređenim biskupima srdačne čestitke i riječi dobrodošlice u biskupski zbor te u kolegij Hrvatske biskupske konferencije, istaknuvši radost i zahvalnost Crkve zbog dara dvojice novih pastira. Naglasio je kako Crkva u biskupskom ređenju prepoznaje djelovanje Duha Svetoga koji, kroz službu nasljednika apostola, neprestano obnavlja i vodi Božji narod putovima spasenja.
Obraćajući se izravno novim biskupima, nadbiskup Križić istaknuo je kako im Crkva povjerava odgovornu i zahtjevnu službu, koja nadilazi ljudske snage, ali se oslanja na Božje obećanje i milost. „Dosta ti je moja milost“, poručio je, podsjećajući da je biskupska služba prije svega poziv na povjerenje u Boga.
Govoreći o temeljima biskupskog poslanja, naglasio je kako se od novih biskupa očekuje da budu ljudi molitve, bliski Kristu i bliski čovjeku – pastiri koji slušaju, tješe i vode te svjedoci nade u vremenu kušnji i nesigurnosti. Posebno je istaknuo potrebu postojanosti u istini, mudrosti u odlučivanju i srca otvorena za svakoga čovjeka, osobito za siromašne, slabe i obeshrabrene.
Nadbiskup Križić osvrnuo se i na biblijsku istinu da Bog ne bira savršene, nego one koje može oblikovati, naglasivši kako je biskupska služba poziv da se živi iz povjerenja i da se na povjerenje odgovori vjernošću. U tom je kontekstu istaknuo snažnu poruku Crkve upućenu novim biskupima: „Vjerujemo vam!“, povjerenje utemeljeno ne na ljudskim procjenama, nego na Božjem pozivu i djelovanju Duha Svetoga.
Podsjetio je kako Bog u ruke biskupa povjerava svoj narod, njegove radosti i rane, pitanja bez brzih odgovora te susrete koji donose i oduševljenje i umor. Snaga biskupske službe, istaknuo je, ne proizlazi iz osobnih sposobnosti, nego iz oslonjenosti na Boga.
U zaključku govora nadbiskup Križić naglasio je kako mjerilo uspjeha biskupske službe nije broj projekata, vidljivost ni priznanja, nego vjernost ljubavi koja se daje do kraja. Pozvao je nove biskupe da budu „srce koje sluša, ruke koje blagoslivljaju i noge koje ne bježe od onih koji su na rubu“.
„Crkva je danas položila ruke na vas, ali još prije toga Bog je položio nadu u vas“, poručio je, ohrabrivši nove biskupe da u svakoj situaciji traže Božju volju i da nikada ne prestanu biti pastiri.
Na kraju je nove pomoćne biskupe preporučio zagovoru Blažene Djevice Marije, Majke Crkve, te hrvatskih svetaca i blaženika, osobito blaženoga Alojzija Stepinca, moleći da ih Gospodin obdari radošću služenja i plodnošću rada na izgradnji njegova Kraljevstva, zaključivši riječima: „Dobro nam došli!“
Nakon naviještenih liturgijskih čitanja uslijedilo je predstavljanje izabranika, uz prezbitere pratitelje, a potom su pročitani apostolski nalozi o biskupskom imenovanju. Bulu imenovanja mons. Marka Kovača pročitao je pomoćni biskup mons. Ivan Šaško, dok je Bulu imenovanja mons. Vlade Razuma pročitao pomoćni biskup mons. Mijo Gorski. Apostolski nuncij mons. Giorgio Lingua potom je službene isprave pokazao okupljenom Božjem narodu.
LAV BISKUP, SLUGA SLUGU BOŽJIH ljubljenom sinu VLADI RAZUMU, svećeniku zagrebačkoga metropolitijskog sjedišta, tamošnjemu Rektoru Bogoslovnog sjemeništa, imenovanom pomoćnom biskupu istoga Sjedišta kojemu je istovremeno dodijeljena Stonska naslovna biskupija, pozdrav i Apostolski blagoslov.
Ljubav Kristova potiče Nas, koji izvršavamo službu nasljednika blaženoga Petra, da udijelimo pomoć onim pastirima koji, imajući na umu duhovne potrebe povjerenih im vjernika, traže od Nas pomoćnike kako bi potpunije i plodonosnije mogli izvršavati svoju službu.
Kada je, naime, časni brat Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup metropolit, od nas zamolio još jednoga pomoćnog biskupa, Mi smo prihvatili njegovu molbu te mu radosnim i dobrohotnim duhom pritječemo u pomoć.
Tebe, dakle, ljubljeni sine, imamo u mislima da te postavimo u tu službu: tebe koji očituješ da posjeduješ pastoralni zanos i potvrđene svećeničke i ljudske vrline.
Stoga, razmotrivši sve to, prihvaćajući savjet Dikasterija za Biskupe, Našom Apostolskom vlašću imenujemo tebe pomoćnim biskupom zagrebačkim, udjeljujući ti istodobno naslovnu STONSKU biskupiju, sa svim udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama.
Što se tiče tvojega biskupskog ređenja, dopuštamo da ga primiš izvan Rima od katoličkog biskupa kojega budeš izabrao, poštujući liturgijske propise. Prije nego što k njemu pristupiš, trebaš položiti ispovijest vjere te dati prisegu vjernosti Nama i Našim Nasljednicima.
Bez sumnje, ljubljeni sine, potpomognut neprestanim molitvama te osnažen nebeskom zaštitom, preuzet ćeš ovu tebi dodijeljenu službu pomoćnoga biskupa kao dragocjenu pomoć kako spomenutom Nadbiskupu, tako i vjernicima Zagrebačke Crkve, da otuda, po zagovoru Blažene Djevice Marije od Kamenitih vrata i blaženoga Alojzija Stepinca, ta crkvena obitelj sve više i više cvjeta u vjeri, nadi i ljubavi.
Dano u Rimu, kod sv. Petra, sedamnaestoga dana mjeseca studenoga, Svete godine dvije tisuće dvadeset i pete, prve Naše papinske službe.
LAV XIV., PAPA
U središnjem dijelu slavlja, u homiliji, nadbiskup Kutleša istaknuo je simboliku ređenja u katedrali koja je još u obnovi, naglasivši kako biskupska služba nije služba gotovih odgovora, nego vjernoga hoda, poniznoga traženja istine i postojanosti u poslušnosti Duhu Svetomu.
Nadbiskup Kutleša u homiliji: Biskup nije čovjek kompromisa, nego čuvar istine i savjesti
Polazeći od Pavlove Poslanice Timoteju, nadbiskup je ređenje novih biskupa smjestio u duboko simboličan prostor – katedralu koja još nije dovršena, ali je ponovno ispunjena molitvom. Upravo u toj „nedovršenosti“, istaknuo je, zrcali se i stvarnost Crkve i biskupske službe: ona nije služba gotovih rješenja, nego vjernog hoda, postojanosti i traženja istine u poslušnosti Duhu Svetomu.
U središtu homilije bila je istina – ne kao apstraktni pojam, nego kao zahtjevan dar koji se traži poniznim srcem, strpljivošću i spremnošću na trpljenje. Nadbiskup je upozorio na kušnje suvremenog vremena u kojem se istina često mjeri prihvaćenošću i ugodom, a ne vjernošću Kristu. „Kriza zdrava nauka nije prvenstveno intelektualna, nego duhovna“, naglasio je, istaknuvši da istina ne pripada onima koji je prilagođavaju, nego onima koji su joj spremni služiti.
Posebno snažan naglasak stavljen je na savjest kao temelj biskupske službe. Osvrnuvši se na lik blaženog kardinala Alojzija Stepinca, čiji su posmrtni ostatci ponovno položeni u katedralu, nadbiskup Kutleša poručio je kako biskup nije čovjek kompromisa, nego čuvar savjesti Crkve. „Crkva može izgubiti slobodu izvana, ali je ne smije izgubiti iznutra“, istaknuo je, pozvavši nove biskupe da budu postojani, mirni i nepopustljivi u vjernosti istini.
U nastavku homilije nadbiskup je pozvao mons. Razuma i mons. Kovača da ostanu ukorijenjeni u vjeri i Predaji, vjerni molitvi, Božjoj riječi i sakramentima. U svijetu koji traži stalnu novost, poručio je, Crkva treba pastire pamćenja i trajanja – one koji ne započinju Crkvu iznova, nego je nose u kontinuitetu apostolske vjernosti.
Zaključujući homiliju, nadbiskup Kutleša istaknuo je da Crkva danas ne slavi savršenstvo, nego vjernost i nadu. Ređenje novih biskupa, povratak Stepinčevih relikvija i ponovno slavlje u katedrali u obnovi snažno svjedoče da Bog nije odustao od svoga naroda. „Crkva ne traži vođe koji će se svidjeti svima, nego pastire koji traže Boga“, poručio je, povjeravajući nove biskupe Kristu, Dobrom Pastiru, koji je Istina kojoj se ne gospodari, nego kojoj se služi.
Nakon homilije uslijedio je obred biskupskoga ređenja.
Pri kraju misnoga slavlja uime Hrvatske biskupske konferencije okupljenima se obratio splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić, izrazivši radost i zahvalnost Crkve zbog dara dvojice novih pastira. Naglasio je kako biskupska služba nadilazi ljudske snage, ali se oslanja na Božju milost, pozvavši nove biskupe da budu ljudi molitve, bliski Kristu i bliski čovjeku, osobito siromašnima, slabima i obeshrabrenima.
Pozdrav prezbiterija Zagrebačke nadbiskupije novim pomoćnim biskupima
U sklopu svečanoga misnog slavlja i biskupskoga ređenja u Zagrebačkoj katedrali, uime prezbiterija Zagrebačke nadbiskupije novim pomoćnim biskupima, mons. Vladi Razumu i mons. Marku Kovaču, obratio se vlč. Damir Ocvirk, župnik Župe svetoga Josipa na zagrebačkoj Trešnjevki.
Na samom početku govora vlč. Ocvirk se, odstupajući od uobičajenog protokola, obratio novim biskupima jednostavnim i srdačnim riječima: „Dragi naši Vlado i Marko“, naglašavajući time bliskost i zajedništvo prezbiterija s novim pomoćnim biskupima. Istaknuo je kako su obojica „sinovi Zagrebačke nadbiskupije“, oblikovani u njezinu duhu, izrasli na njezinu tlu i dozreli u službi među vlastitom svećeničkom braćom.
Prisjetio se trenutka objave njihova imenovanja, naglasivši kako je vijest o izboru dvojice novih pomoćnih biskupa izazvala iskrenu radost i ponos među svećenicima, osobito tijekom Svećeničkog dana u studenome prošle godine. „Naš je prezbiterij prepoznat i iznjedrio je dvojicu novih biskupa“, rekao je, dodajući kako je njihovo ređenje milosni dar cijeloj Crkvi, ali i velika životna prekretnica za same ređenike, koji su od sada uvršteni u apostolski niz i pozvani služiti Božjem narodu po uzoru na Krista, Dobroga Pastira.
Posebnu pozornost u govoru posvetio je biskupskim geslima novih pomoćnih biskupa. Geslo mons. Vlade Razuma „Da svi budu jedno“ opisao je kao snažan poziv na očuvanje jedinstva, krhkoga, ali dragocjenoga dara Crkve. U svijetu obilježenom različitostima, ranama i izazovima, pozvao je nove biskupe da budu znak i jamstvo toga jedinstva, osobito kroz poticanje zajedništva i prepoznavanje darova i sposobnosti svećenika u službi izgradnje živosti Zagrebačke nadbiskupije.
Govoreći o geslu mons. Marka Kovača „Uistinu Sin Božji“, vlč. Ocvirk je istaknuo kako je riječ o ispovijesti vjere koja se rađa podno Kristova križa i vodi prema slavi uskrsnuća. U tom geslu, naglasio je, sažeta je bit svake biskupske službe: ne naviještati sebe, nego Krista; ne tražiti vlast, nego služenje; ne graditi prolazno, nego vječno. U tom je duhu uputio i poticaj novim biskupima da u povjerenim službama više prednjače djelom i ljubavlju nego riječima, svjedočeći Krista životom.
Na kraju govora, u ime prezbiterija Zagrebačke nadbiskupije, vlč. Damir Ocvirk uputio je iskrene čestitke novozaređenim biskupima na danu njihova ređenja, kao i zagrebačkom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši te pomoćnim biskupima Ivanu Šašku i Miji Gorskom, koji su u mons. Razumu i mons. Kovaču dobili nove suradnike i braću u biskupskoj službi.
Svoj pozdrav zaključio je molitvenom željom da nove pomoćne biskupe na njihovu putu prati Božja milost, zagovor Blažene Djevice Marije i svetoga Josipa, kao i primjer vjernih pastira Zagrebačke Crkve, među kojima je posebno istaknuo svijetli lik sluge Božjega, pomoćnog biskupa Josipa Langa.
Zahvalni govor novozaređenih pomoćnih biskupa: „Crkva je obitelj u kojoj smo pozvani služiti“
Na završetku svečanoga euharistijskog slavlja i biskupskoga ređenja u Zagrebačkoj katedrali, u subotu 31. siječnja 2026. godine, uime novozaređenih pomoćnih biskupa Zagrebačke nadbiskupije okupljenima se zahvalnim govorom obratio pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Razum.
Na početku svoga obraćanja mons. Razum uputio je srdačne pozdrave i zahvale svim nazočnima u katedrali, kao i onima koji su slavlje pratili putem medija, istaknuvši radost ponovnoga okupljanja u Zagrebačkoj katedrali – „ranjenoj, ali učvršćenoj“, ponovno otvorenoj kako bi bila mjesto molitve, zajedništva i izvora milosti. Posebno je naglasio duhovnu snagu koju vjernici pronalaze pred likom blaženog Alojzija Stepinca, trajnog uzora vjernosti, predanja i savjesti.
U središtu zahvalnog govora istaknuto je otajstvo Uskrsloga Krista kao središta svakog crkvenog slavlja i izvora biskupskog poslanja. Podsjetivši na riječi rimskog satnika pod križem – „Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj“ – mons. Razum povezao je Kristovu ljubav darovanu do kraja s Isusovom molitvom za jedinstvo: „Da svi budu jedno“. Naglasio je kako je upravo ljubav temelj žive Crkve i preduvjet vjerodostojnog svjedočenja u svijetu.
U ozračju duboke zahvalnosti, novi pomoćni biskupi zahvalili su Gospodinu na daru života i vjere, primljene u obiteljima, te na daru svećeničkog i biskupskog poslanja koje, kako je istaknuo mons. Razum, shvaćaju prije svega kao poziv na osobno posvećenje, a potom i kao služenje vjeri Božjega naroda.
Posebnu zahvalu uputio je Svetome Ocu papi Lavu XIV. na povjerenju iskazanom imenovanjem mons. Marka Kovača i njega samoga pomoćnim biskupima Zagrebačke nadbiskupije, istaknuvši kako to poslanje prihvaćaju u poslušnosti vjere i s obećanjem sinovske odanosti Rimskom prvosvećeniku.
Zahvalne riječi uputio je i zagrebačkom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši, zahvalivši mu na očinskoj blizini, podršci i povjerenju, kao i na predvođenju misnoga slavlja i činu polaganja ruku kojim su uvedeni u biskupsku službu. Zahvalu je izrazio i suzarediteljima – apostolskom nunciju mons. Giorgiu Lingui i kardinalu Josipu Bozaniću – za njihovo služenje, molitvenu potporu i svjedočanstvo vjernosti Crkvi.
U govoru su se zahvalama pridružili i pomoćnim biskupima Ivanu Šašku i Miji Gorskom, subraći u biskupstvu, svećenicima Zagrebačke nadbiskupije, redovnicima i redovnicama, bogoslovima, sjemeništarcima te redovničkim kandidatima i kandidaticama, koje je mons. Razum posebno ohrabrio kao znak nade i Božjeg poziva u današnjem vremenu.
Toplim riječima zahvalnosti obratio se i obiteljima, roditeljima, rodbini i rodnim župama, istaknuvši njihovu nezamjenjivu ulogu u oblikovanju vjere i duhovnih zvanja, kao i crkvenim pokretima, udrugama i bratovštinama koje su sudjelovale u slavlju.
Zahvalio je i predstavnicima državnih, županijskih i gradskih vlasti na sudjelovanju u slavlju, istaknuvši trajnu molitvenu obvezu Crkve za nositelje vlasti kako bi svoje službe vršili u mudrosti, odgovornosti i duhu služenja općem dobru.
Na kraju govora mons. Razum zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremi i organizaciji slavlja, liturgijskim suradnicima i medijima, osobito Hrvatskoj radioteleviziji, koja je omogućila prijenos slavlja vjernicima u domovini i iseljeništvu. Završno se utjecao zagovoru Blažene Djevice Marije, blaženih Alojzija Stepinca i Augustina Kažotića te slugu Božjih Franje Kuharića i Josipa Langa, moleći da novozaređeni biskupi ostanu vjerni Kristu i Evanđelju.
„U ime biskupa Marka i u svoje ime, od srca još jednom izražavamo veliko hvala“, zaključio je mons. Vlado Razum.
Svečanom slavlju nazočili su brojni nadbiskupi i biskupi iz Hrvatske i inozemstva, predstavnici državnih vlasti, među kojima i potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Ivan Šipić te savjetnik predsjednika Republike Neven Pelicarić, kao i mnogobrojni vjernici, redovnici, redovnice, bogoslovi i sjemeništarci.
Liturgijsko pjevanje predvodili su Koralisti zagrebačke katedrale, Zbor bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa i Katedralni mješoviti zbor pod ravnanjem maestra Miroslava Martinjaka, uz pratnju Brass kvinteta i orguljaša prof. Nevena Kraljića, dodatno pridonoseći svečanosti ovoga povijesnog trenutka za Zagrebačku nadbiskupiju.
Izvor i Fotografije: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
- Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske
Izjava objavljena na društvenim mrežama ponovno je otvorila osjetljivo pitanje odnosa prema velikosrpskoj ideologiji i reakcije hrvatskih institucija na političke provokacije iz susjedstva. Saborski zastupnik… Pročitaj više: Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske - Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazu
SAD/ IRAN, 31. siječnja 2026. – Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno su dosegnule visoku razinu nakon što je Teheran najavio dvodnevne pomorske… Pročitaj više: Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazu - Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana Ostoja
UDBINA, 31. siječnja 2026. – U vojarni „Josip Jović“ u Udbini, od 19. do 30. siječnja 2026. godine, uspješno je proveden tečaj samoobrane Krav Maga… Pročitaj više: Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana Ostoja - Marko Kovač i Vlado Razum novi pomoćni biskupi zagrebačke nadbiskupije
ZAGREB. 31. siječnja 2026. – Na blagdan svetoga Ivana Bosca, u subotu 31. siječnja 2026. godine, Zagrebačka nadbiskupija dobila je dvojicu novih pomoćnih biskupa. Tijekom… Pročitaj više: Marko Kovač i Vlado Razum novi pomoćni biskupi zagrebačke nadbiskupije - Uskočka satnija 1992.: Tajna diverzantska akcija preko Dunava i Kopačkog rita
U siječnju 1992. godine, Samostalna uskočka satnija izvela je hrabru i iznimno rizičnu diverzantsku akciju preko Kopačkog rita i Dunava na teritorij pod kontrolom neprijatelja.… Pročitaj više: Uskočka satnija 1992.: Tajna diverzantska akcija preko Dunava i Kopačkog rita
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
DOMOVINSKI RAT
Uskočka satnija 1992.: Tajna diverzantska akcija preko Dunava i Kopačkog rita
