ZAGREB, 15. veljače 2026. – Za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina država je u 2026. godini izdvojila ukupno 12,1 milijun eura, što je oko 10 posto više nego godinu ranije, kada je raspoređeno 11 milijuna eura. Iznimka su poljska i bugarska nacionalna manjina, koje su ove godine dobile nešto manje sredstava nego lani, dok su sve ostale manjine zabilježile povećanje.
Za programe kulturne autonomije tj. informiranje i izdavaštvo, kulturni amaterizam i manjinske manifestacije te bilateralne programe, država je ove godine izdvojila 12,1 milijuna eura, što je 10 posto više u odnosu na prošlu kada je izdvojila 11 milijuna eura.
Zanimanje za ta sredstva bilo je poprilično, na javni poziv prijavljeno je 1365 programa, a iznos koji su za njih tražile manjinske udruge i ustanove dosegnuo je gotovo 18,5 milijuna eura. To je 11,5 posto više nego 2025., kada su tražile 16,6 milijuna eura, a čak 45 posto više nego 2024. godine kada su tražile 12,8 milijuna eura.
Odobreno je financiranje 1235 programa, za informiranje 106 programa, za izdavaštvo 72, kulturni amaterizam 463, te za kulturne manifestacije 591.
Kako se glasovalo o rasporedu sredstava
Odluku o rasporedu sredstva za 2026. godinu donio je Savjet za nacionalne manjine na sjednici 6. veljače, a objavljena je u Narodnim novinama.
Od 20 članova Savjeta na sjednici ih je bilo 18, samo Marija Meleško bila je suzdržana, ostalih 17 članova glasovalo je za tu Odluku.
To su Milorad Pupovac, Anja Šimpraga, Dragana Jeckov, Milan Vukelić, Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi, Tibor Varga, Branka Baksa, Zorica Velinovska, Zvonko Kostelnik, Danilo Ivezić, Darko Šonc, Bruno Beljak, Zoran Ferber, Ishak Hodžić i Armin Hodžić.
Na sjednici nisu bili Vladimir Ham i Furio Radin.
Turska manjina prvi put prijavila svoje programe
Iz nje je razvidno da je poljska nacionalna manjina ove godine dobila 70.500 eura, a bugarska 32.700 eura što je 2. 100 eura, odnosno 4.100 eura, manje nego prošle godine.
Skromnih 16 tisuća eura dobila je turska nacionalna manjina koja je ove godine prvi put prijavila svoje programe za financiranje.
Po pet tisuća eura dobila je za manifestacije Večeri turske kulture u Zagrebu i Dani turske kulture u Hrvatskoj u Osijeku, četiri tisuće za izložbu Spomenici osmanskog razdoblja u Hrvatskoj – Zagreb, Osijek, Rijeka te dvije tisuće eura za informiranje, odnosno mrežnu stranicu Nacionalne zajednice Turaka.
Pet manjina prednjači po dobivenim sredstvima
Pet nacionalnih manjina prednjači po dobivenim sredstvima, to su srpska, mađarska, talijanska, češka i bošnjačka.
Najviše sredstava za programe kulturne autonomije dobila je najbrojnija manjina, srpska, nešto manje od 2,6 milijuna eura, što je 25 tisuća eura više nego prošle godine.
Najviše je, 1,25 milijuna eura, dobilo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko narodno vijeće dobilo je 683.000 eura, od čega 400.000 za tjednik Novosti, a 271.000 za časopis Tragovi, isto kao i lani. Zajedničkom vijeću općina Vukovar pripalo je 334.200 eura, a Srpskom privrednom društvu Privrednik iz Zagreba 91.000 eura.
Mađarska manjina dobila je nešto preko dva milijuna eura, što je 367.000 eura više nego u 2025 godini. Glavninu sredstava, 1,85 milijuna dobila je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, odnosno brojne udruge i društva koje okuplja.
Talijanska manjina dobila je 42. 500 eura više nego lani, ukupno nešto manje od 1, 6 milijuna eura. Novinsko-izdavačkoj kući Edit Rijeka, koja je nakladnik dnevnog lista na talijanskom jeziku La voce del popolo, pripalo je 1, 1 milijun eura, od čega za sam list 979.000 eura, isto kao i prošle godine.
Za programe udruga češke manjine odobreno je nešto preko milijun eura, oko 112.000 eura više nego u 2025. godini. Novinsko-izdavačka ustanova Jednota iz Daruvara dobila je 607.000 eura, od čega 414. 600 za tjednik Jednota, što je više nego lani kada je ustanova dobila 521.580 eura, a tjednik 376. 880 eura. Savez Čeha u Hrvatskoj ove je godine dobio 452.000 eura.
Bošnjačka manjina za svoje je programe dobila 929. 000 eura, 136.000 više nego lani. Najviše je, 131.000 eura pripalo Saboru bošnjačkih asocijacija Hrvatske, a unutar njega za SaBaH Info, 60.000 eura.
Ukrajincima više 75.000 eura, Romima 65.000 eura
Savjet je ove godine više sredstava odobrio i za programe albanske nacionalne manjine, 587. 600 eura ili 51.000 eura više nego lani.
Za programe ukrajinske manjine odobreno je 75.000 eura više nego u 2025., gotovo 494.000 eura.
Više sredstava u ovoj je godini namijenjeno i programima slovačke manjine, 475.000 eura ili 51. 500 više nego lani, ali i programima romske manjine, oko 380.000 eura ili 65.000 eura više nego lani.
Makedonska manjina za ovu je godinu dobila gotovo 330. 000 eura (33.00 eura više), rusinska 300.000 eura (29. 000 eura više), slovenska 261. 000 eura (oko 10.000 eura više), židovska 259. 000 eura (13.000 eura više), njemačka i austrijska 240.000 eura (24.000 eura više) crnogorska 227. 000 eura (18.000 eura više), ruska 196.000 eura (16.000 eura više), a rumunjska nacionalna manjina 28. 500 eura, što je 2. 500 eura više nego prošle godine.
(Hina)
- Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela!
Krvoproliće u Šibeniku šokiralo je javnost. 24-godišnjak je nožem usmrtio muškarca i ranio djevojku nakon višesatne konzumacije sintetičkih droga u apartmanu. U noći na utorak… Pročitaj više: Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela! - Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?Planirano spaljivanje otpada u Našicama izazvalo je oštru reakciju Mosta. Marin Miletić poziva Slavonce na otpor protiv ekološke ugroze i otpadne mafije. Stranka Most održala… Pročitaj više: Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?
- Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno grobljeSavjet za branitelje i Tanja Belobrajdić osudili su SDSS Vukovar zbog polaganja vijenaca na ilegalnom groblju i veličanja agresora. Savjet za branitelje gradonačelnika Grada Vukovara… Pročitaj više: Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno groblje
- Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!U objavi koju donosi blog Hrvatske pravice iz pera autorice Lili Benčik, svjedočimo ispravljanju povijesne nepravde stare gotovo osam desetljeća. Srušen od strane komunističkog režima… Pročitaj više: Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!
- “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!Novo tržište električne energije izazvalo je burnu raspravu. Saznajte zašto Most upozorava na pogodovanje strancima i lošu infrastrukturu. Danas su u Hrvatskom saboru, tijekom žustre… Pročitaj više: “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!
- Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?Saznajte što donosi novi zakon za tržište električne energije. Donosimo detalje burne saborske rasprave, utjecaj na cijene struje i prava potrošača. Danas, 16. rujna, tijekom… Pročitaj više: Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?
- Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih ZoljanaDok Nexe asimilira otpad, Crni potok Zoljani čuva kosti žrtava iz 1945. Može li vrhunska moderna tehnologija izbrisati krvavu povijest slavonske šume? Autor: Morisa Mikić… Pročitaj više: Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih Zoljana
- Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!Istaknuti branitelj Damir Markuš predao je prijavu za uklanjanje spomenika na groblju Blatuša koji veliča agresiju na RH. Istaknuti hrvatski branitelj, vukovarski veteran, nekadašnji pripadnik… Pročitaj više: Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!
- Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparatPovijest potvrđuje da je 15. rujna 1991. bio presudan. Saznajte kako je blokada vojarni JNA spasila Hrvatsku od uništenja. Hrvatski državni vrh, predvođen predsjednikom dr.… Pročitaj više: Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparat
- Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godineSaznajte kako je prva zračna uzbuna u Zagrebu 15. rujna 1991. promijenila tijek rata, uzrokovala blokadu vojarni JNA i ujedinila naciju Dana 15. rujna 1991.… Pročitaj više: Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godine
DOMOVINSKI RAT
