ZAGREB, 15. veljače 2026. – Za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina država je u 2026. godini izdvojila ukupno 12,1 milijun eura, što je oko 10 posto više nego godinu ranije, kada je raspoređeno 11 milijuna eura. Iznimka su poljska i bugarska nacionalna manjina, koje su ove godine dobile nešto manje sredstava nego lani, dok su sve ostale manjine zabilježile povećanje.
Za programe kulturne autonomije tj. informiranje i izdavaštvo, kulturni amaterizam i manjinske manifestacije te bilateralne programe, država je ove godine izdvojila 12,1 milijuna eura, što je 10 posto više u odnosu na prošlu kada je izdvojila 11 milijuna eura.
Zanimanje za ta sredstva bilo je poprilično, na javni poziv prijavljeno je 1365 programa, a iznos koji su za njih tražile manjinske udruge i ustanove dosegnuo je gotovo 18,5 milijuna eura. To je 11,5 posto više nego 2025., kada su tražile 16,6 milijuna eura, a čak 45 posto više nego 2024. godine kada su tražile 12,8 milijuna eura.
Odobreno je financiranje 1235 programa, za informiranje 106 programa, za izdavaštvo 72, kulturni amaterizam 463, te za kulturne manifestacije 591.
Kako se glasovalo o rasporedu sredstava
Odluku o rasporedu sredstva za 2026. godinu donio je Savjet za nacionalne manjine na sjednici 6. veljače, a objavljena je u Narodnim novinama.
Od 20 članova Savjeta na sjednici ih je bilo 18, samo Marija Meleško bila je suzdržana, ostalih 17 članova glasovalo je za tu Odluku.
To su Milorad Pupovac, Anja Šimpraga, Dragana Jeckov, Milan Vukelić, Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi, Tibor Varga, Branka Baksa, Zorica Velinovska, Zvonko Kostelnik, Danilo Ivezić, Darko Šonc, Bruno Beljak, Zoran Ferber, Ishak Hodžić i Armin Hodžić.
Na sjednici nisu bili Vladimir Ham i Furio Radin.
Turska manjina prvi put prijavila svoje programe
Iz nje je razvidno da je poljska nacionalna manjina ove godine dobila 70.500 eura, a bugarska 32.700 eura što je 2. 100 eura, odnosno 4.100 eura, manje nego prošle godine.
Skromnih 16 tisuća eura dobila je turska nacionalna manjina koja je ove godine prvi put prijavila svoje programe za financiranje.
Po pet tisuća eura dobila je za manifestacije Večeri turske kulture u Zagrebu i Dani turske kulture u Hrvatskoj u Osijeku, četiri tisuće za izložbu Spomenici osmanskog razdoblja u Hrvatskoj – Zagreb, Osijek, Rijeka te dvije tisuće eura za informiranje, odnosno mrežnu stranicu Nacionalne zajednice Turaka.
Pet manjina prednjači po dobivenim sredstvima
Pet nacionalnih manjina prednjači po dobivenim sredstvima, to su srpska, mađarska, talijanska, češka i bošnjačka.
Najviše sredstava za programe kulturne autonomije dobila je najbrojnija manjina, srpska, nešto manje od 2,6 milijuna eura, što je 25 tisuća eura više nego prošle godine.
Najviše je, 1,25 milijuna eura, dobilo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko narodno vijeće dobilo je 683.000 eura, od čega 400.000 za tjednik Novosti, a 271.000 za časopis Tragovi, isto kao i lani. Zajedničkom vijeću općina Vukovar pripalo je 334.200 eura, a Srpskom privrednom društvu Privrednik iz Zagreba 91.000 eura.
Mađarska manjina dobila je nešto preko dva milijuna eura, što je 367.000 eura više nego u 2025 godini. Glavninu sredstava, 1,85 milijuna dobila je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, odnosno brojne udruge i društva koje okuplja.
Talijanska manjina dobila je 42. 500 eura više nego lani, ukupno nešto manje od 1, 6 milijuna eura. Novinsko-izdavačkoj kući Edit Rijeka, koja je nakladnik dnevnog lista na talijanskom jeziku La voce del popolo, pripalo je 1, 1 milijun eura, od čega za sam list 979.000 eura, isto kao i prošle godine.
Za programe udruga češke manjine odobreno je nešto preko milijun eura, oko 112.000 eura više nego u 2025. godini. Novinsko-izdavačka ustanova Jednota iz Daruvara dobila je 607.000 eura, od čega 414. 600 za tjednik Jednota, što je više nego lani kada je ustanova dobila 521.580 eura, a tjednik 376. 880 eura. Savez Čeha u Hrvatskoj ove je godine dobio 452.000 eura.
Bošnjačka manjina za svoje je programe dobila 929. 000 eura, 136.000 više nego lani. Najviše je, 131.000 eura pripalo Saboru bošnjačkih asocijacija Hrvatske, a unutar njega za SaBaH Info, 60.000 eura.
Ukrajincima više 75.000 eura, Romima 65.000 eura
Savjet je ove godine više sredstava odobrio i za programe albanske nacionalne manjine, 587. 600 eura ili 51.000 eura više nego lani.
Za programe ukrajinske manjine odobreno je 75.000 eura više nego u 2025., gotovo 494.000 eura.
Više sredstava u ovoj je godini namijenjeno i programima slovačke manjine, 475.000 eura ili 51. 500 više nego lani, ali i programima romske manjine, oko 380.000 eura ili 65.000 eura više nego lani.
Makedonska manjina za ovu je godinu dobila gotovo 330. 000 eura (33.00 eura više), rusinska 300.000 eura (29. 000 eura više), slovenska 261. 000 eura (oko 10.000 eura više), židovska 259. 000 eura (13.000 eura više), njemačka i austrijska 240.000 eura (24.000 eura više) crnogorska 227. 000 eura (18.000 eura više), ruska 196.000 eura (16.000 eura više), a rumunjska nacionalna manjina 28. 500 eura, što je 2. 500 eura više nego prošle godine.
(Hina)
- Dramatičan apel HPK-a Vladi: Spasite OPG-ove od propasti i zaustavite zloupotrebu fondova!
Čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) upozorili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Zagrebu da je neviđena kriza u poljoprivredi dovela domaći agrar do… Pročitaj više: Dramatičan apel HPK-a Vladi: Spasite OPG-ove od propasti i zaustavite zloupotrebu fondova! - Bila je prisiljena prodati obiteljski stan, a danas joj se rugaju: Pročitajte oštru poruku koju je Vesna Balenović poslala kritičarima
Najpoznatija hrvatska zviždačica Vesna Balenović ponovno je podigla prašinu. U emotivnom istupu opisala je visoku cijenu borbe protiv sustavne korupcije. Predsjednica Udruge Zviždač, Vesna Balenović,… Pročitaj više: Bila je prisiljena prodati obiteljski stan, a danas joj se rugaju: Pročitajte oštru poruku koju je Vesna Balenović poslala kritičarima - Obilježimo Dan pobjede zajedno: Sve je spremno za vožnju “Biciklom do spomenika”!
U srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, Grad Belišće i lokalna Turistička zajednica organiziraju svečano obilježavanje za Dan branitelja Belišće i Dan pobjede, tradicionalnom vožnjom “Biciklom… Pročitaj više: Obilježimo Dan pobjede zajedno: Sve je spremno za vožnju “Biciklom do spomenika”! - Svjetski spektakl u srcu Baranje: 26 zemalja, najmoćniji strojevi i borba za titulu najboljeg na planeti!
Očekuje nas Svjetsko oranje u srcu Slavonije i Baranje! Saznajte sve o spektaklu koji u rujnu 2026. godine donosi vrhunsku poljoprivredu u Hrvatsku. Kada se… Pročitaj više: Svjetski spektakl u srcu Baranje: 26 zemalja, najmoćniji strojevi i borba za titulu najboljeg na planeti! - Ostavio je obitelj na pedeset metara od rova i otišao u smrt: Priča o heroju čija se žrtva ne zaboravlja
Struga Banska pamti herojstvo. Otkrijte kako je obranjena Banovina i zašto je Struga Banska trajni simbol otpora, žrtve i hrvatskog ponosa. U nedjelju, 26. srpnja,… Pročitaj više: Ostavio je obitelj na pedeset metara od rova i otišao u smrt: Priča o heroju čija se žrtva ne zaboravlja - Čuvarica majki, obitelji i zaboravljenih: Kako je sveta Ana postala najmoćniji simbol nade u hrvatskom narodu
Vjernici, hodočasnici, brojne obitelji i majke iz godine u godinu s dubokim pijetetom njeguju štovanje svete Ane i slave njezin blagdan diljem svijeta te u… Pročitaj više: Čuvarica majki, obitelji i zaboravljenih: Kako je sveta Ana postala najmoćniji simbol nade u hrvatskom narodu - “Nek mu sad pomogne katolički Isus”: Stravična noć u kojoj je Briševo postalo selo duhova
Masakr u Briševu predstavlja trajnu i neizlječivu ranu za sve preživjele i obitelji žrtava. Ovaj brutalni ratni zločin ostavio je iza sebe pustoš i ugasla… Pročitaj više: “Nek mu sad pomogne katolički Isus”: Stravična noć u kojoj je Briševo postalo selo duhova - FOTO/VIDEO Noć kada je JNA skinula masku, a šest elitnih “Tigrova” otišlo u vječnost
U ranim jutarnjim satima 25. srpnja, napad na Erdut 1991. godine brutalno je prekinuo živote šestorice heroja. Bio je to trenutak kada je agresor skinuo… Pročitaj više: FOTO/VIDEO Noć kada je JNA skinula masku, a šest elitnih “Tigrova” otišlo u vječnost - “Ostavili smo sudovima da nam pišu povijest”: Preminuo legendarni zapovjednik HVO-a Tomislav Božić
Istaknuti ratni zapovjednik 102. odžačke brigade HVO-a, Tomislav Božić, preminuo je nakon duge i teške bolesti u 76. godini života, ostavivši neizbrisiv trag u obrani… Pročitaj više: “Ostavili smo sudovima da nam pišu povijest”: Preminuo legendarni zapovjednik HVO-a Tomislav Božić - Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva!
Afrička svinjska kuga zahtijeva zajednički odgovor institucija. Saznajte koje su nove mjere nadzora i zaštite domaće proizvodnje. OSIJEK – Ministar poljoprivrede David Vlajčić održao je… Pročitaj više: Nakon “filmske potjere” za kamionima sa svinjama, država uvodi rigorozne mjere: Zabranjuje se čak i branje gljiva!
DOMOVINSKI RAT
