Današnja sjednica Skupštine OBŽ donijela je važne odgovore o gospodarenju otpadom, problemima u Belišću i novim demografskim mjerama.
Na današnjoj sjednici Županijske skupštine Osječko-baranjske županije, održanoj u Osijeku, vijećnici su tijekom višesatne i izrazito dinamične rasprave postavljali ključna pitanja županici Nataši Tramišak kako bi dobili konkretne odgovore na goruće probleme koji opterećuju stanovnike ovog dijela Slavonije i Baranje, a koji se prvenstveno odnose na krizu gospodarenja otpadom, infrastrukturne zastoje te aktualne demografske i socijalne politike.
Prvi dio sjednice obilježila su pitanja vezana uz lokalne probleme u gradu Belišću. Vijećnik Zlatko Adjulović otvorio je raspravu pohvalivši brzu reakciju županijskih vlasti kojom je osigurano da osnovnoškolci iz Belišća nastavu pohađaju u dvije smjene, čime je riješen gorući problem organizacije nastave. Međutim, Adjulović je odmah prešao na ozbiljan problem zatvorene sportske dvorane u Belišću. Zbog građevinskih radova na obnovi škole, dvorana je isključena iz upotrebe, ostala je bez električne energije, grijanja i vode. Ova situacija dovela je do osipanja članstva u lokalnim sportskim klubovima; desetak djevojaka već je odustalo od odbojke, dok se košarkašima nudi neadekvatna dvorana u Ladimirevcima koja ne ispunjava natjecateljske uvjete, a čije im se korištenje povrh toga i naplaćuje. Adjulović je apelirao na pronalaženje rješenja, ističući da dvorana ima zasebnu uporabnu dozvolu te bi se, po uzoru na Valpovo, mogla koristiti neovisno o radovima na samoj školskoj zgradi.
Drugi dio Adjulovićevog pitanja dotaknuo je bolnu točku Belišća – rad tvrtke Livit. Nakon što je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti u postupanju s otpadom i zatražio preispitivanje radne dozvole, vijećnik je zatražio konkretne informacije o daljnjim koracima Županije.
Tema otpada dominirala je i u istupima ostalih vijećnika. Vijećnica Sanja Bježančević podsjetila je prisutne da se o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Orlovnjak govori već punih dvadeset i pet godina. S obzirom na to da je nedavni natječaj za izgradnju poništen zbog cijena koje su drastično premašile procijenjenu vrijednost, Bježančević je zatražila jasne odgovore o tome koliko je projekt do sada koštao porezne obveznike i gdje će se pronaći razlika u sredstvima za njegovu konačnu realizaciju. Nije propustila spomenuti ni katastrofalni požar plastike u tvrtki Drava International iz 2023. godine, upozorivši na dugoročne posljedice taloženja mikroplastike u poljoprivrednom tlu te je upitala provodi li se kontinuirani monitoring onečišćenja tla.
Na ekološka pitanja nadovezao se i vijećnik Zoran Vinković, izrazivši duboku zabrinutost zbog informacija da se na odlagališta u slavonskim županijama, pa tako i u Belišću, dovozi otpad iz drugih dijelova Hrvatske, uključujući Varaždin. Vinković je rezolutno zatražio izradu cjelovitog dokumenta koji će utvrditi točno činjenično stanje vezano za gospodarenje otpadom na području cijele Osječko-baranjske županije.
Pitanje kapitalne prometne infrastrukture postavio je vijećnik Viktor Škaro, usmjerivši pažnju na Podravsku magistralu, točnije dionicu državne ceste D34 od Donjeg Miholjca do Osijeka. Višegodišnji radovi, koji traju dulje od dvije i pol godine, uzrokuju svakodnevne gužve i frustracije vozača. Škaro je pozvao županicu da iskoristi svoj politički utjecaj prema Hrvatskim cestama kako bi se ovi vitalni radovi konačno priveli kraju.
Uslijedio je blok pitanja posvećen demografiji, socijalnoj skrbi i poljoprivredi. Vijećnik Zdenko Čarapar zatražio je ohrabrujuće podatke o broju upisanih prvašića u novoj školskoj godini te o sigurnosti najmlađih u prometu. Vijećnicu Jasminu Strugačevac zanimali su konkretni učinci županijskih ulaganja u dogradnju i izgradnju dječjih vrtića te broj novorođene djece i djece povratnika iz inozemstva. S druge strane demografskog spektra, vijećnik Darko Vrtarić fokusirao se na najranjiviju skupinu – starije i nemoćne osobe, s posebnim naglaskom na oboljele od Alzheimerove bolesti, tražeći izvješće o proširenju kapaciteta domova za starije u Đakovu i Osijeku. Vijećnik Antun Galić postavio je pitanje od iznimnog značaja za poljoprivrednike, tražeći informacije o popunjenosti i radu Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u jeku berbe.
Najnapetiji trenutak sjednice uslijedio je tijekom izlaganja vijećnika Josipa Skočibušića, koji je situaciju s uvozom opasnog otpada nazvao “ekocidom” i izravnom ugrozom nacionalne sigurnosti. Skočibušić je oštro kritizirao sustavnu korupciju, spomenuvši nedavna uhićenja u Državnom inspektoratu, te je propitivao monopol tvrtke Drava International. Izrazio je sumnju u planove rješavanja problema otpada iz Gospića njegovim spaljivanjem u cementari Nexe u Našicama, kao i deponiranje varaždinskog otpada u Belišću. Također, zatražio je jasne odgovore o planiranim lokacijama za izgradnju energana, odnosno spalionica otpada u županiji. Njegova su pitanja dodatno pojačana izlaganjem vijećnika Ivana Špiranovića, koji se vratio na temu Orlovnjaka, tražeći objašnjenje zašto je procjena vrijednosti projekta skočila s 42 milijuna eura na 76 milijuna eura te zahtijevajući konačan, realan rok početka rada tog centra.
Odgovarajući na ovu salvu kompleksnih pitanja, županica Nataša Tramišak stala je za govornicu te detaljno i argumentirano replicirala vijećnicima, ne bježeći od preuzimanja odgovornosti, ali i jasnog lociranja problema koji izlaze izvan županijskih nadležnosti.
Osvrćući se na goruću temu otpada, Tramišak je zauzela iznimno čvrst stav. “Za mene je hrvatsko tlo, hrvatska zemlja, hrvatska voda – svetinja. Tko god je napravio bilo što kontra zraka, zemlje i vode u Hrvatskoj, treba biti osuđen na najstrože moguće kazne na svim razinama”, naglasila je županica. Pojasnila je kako Osječko-baranjska županija nikada nije izdala niti jednu dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom te da se takav otpad ne proizvodi niti deponira na županijskim lokacijama. Postupci izdavanja dozvola za neopasni otpad striktno su administrativni i provode se prema slovu zakona, dok je kontrola na terenu u isključivoj nadležnosti Državnog inspektorata.
Govoreći o problematičnoj situaciji u Belišću s tvrtkom Livit, Tramišak je precizirala da je ključ rješenja u rukama Grada Belišća i gradske tvrtke Kombel. Naime, Županija bi po automatizmu mogla ukinuti radnu dozvolu tvrtki Livit onog trenutka kada bi im Grad Belišće otkazao ugovor o korištenju lokacije. Županica je izrazila nadu da će nova gradska vlast uskoro povući taj potez, s obzirom na to da su prestankom rada obližnje tvornice papira prestali postojati i razlozi za takve ugovore.
Kada je riječ o izgradnji RCGO Orlovnjak, županica je stala u obranu struke. Pojasnila je da procijenjenu vrijednost od 76 milijuna eura nisu izmislili političari, već su je utvrdili neovisni stručnjaci i tehnolozi, a potvrdilo ju je i europsko tijelo JASPERS, uračunavši parametre inflacije. Natječaj je morao biti poništen jer su pristigle ponude privatnih građevinskih tvrtki premašivale procijenjenu vrijednost za nevjerojatnih 40 do 50 milijuna eura. Županija ne smije i ne želi rasipati javni novac na nerealno napuhane cijene, stoga je natječaj izmijenjen i ponovljen, u nadi da će se postići realnije ponude. Očekivani rok za početak rada centra u punom kapacitetu ostaje 2030. godina.
Na izravna pitanja vijećnika Skočibušića o izgradnji energane, županica Tramišak dala je ekskluzivnu potvrdu planova. Osječko-baranjska županija prva je u Hrvatskoj odmakla u pripremi projekta modernog kogeneracijskog postrojenja. Postrojenje, procijenjene vrijednosti oko 70 milijuna eura, gradit će se u poslovnoj zoni na izlazu iz Osijeka, u suradnji s tvrtkom EKOS. Važno je naglasiti da se radi o postrojenju koje će koristiti isključivo neopasni RDF otpad, dobiven obradom komunalnog otpada s Orlovnjaka, a proizvedena toplinska energija koristit će se za grijanje dijela grada Osijeka, po uzoru na najmodernija ekološka postrojenja u Kopenhagenu.
Odgovarajući na repliku o spaljivanju otpada iz Gospića u našičkoj cementari Nexe, Tramišak je objasnila razliku između nadležnosti. Odluku o hitnoj sanaciji i spaljivanju neopasnog otpada donijela je Vlada Republike Hrvatske, a s obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema specijalizirane energane, cementare koje rade na iznimno visokim temperaturama (oko 1200 stupnjeva Celzijevih) ostaju jedino tehnološki ispravno rješenje za zbrinjavanje u kriznim situacijama.
Županica je potom ponudila rješenja za probleme u obrazovnoj i sportskoj infrastrukturi. Sportska dvorana u Belišću zatvorena je isključivo zbog striktne zabrane građevinskog nadzora, jer se dvorana i škola nalaze pod istom građevinskom dozvolom i čine jedinstveno gradilište. Iako izgradnja nove sportske infrastrukture leži na Gradu Belišću, Županija je hitno reagirala te će iz vlastitog proračuna izdvojiti 250.000 eura kako bi financirala prijevoz školaraca i sportaša do adekvatne dvorane u obližnjim Veliškovcima, gdje je već uspješno organizirana dvosmjenska nastava.
Unatoč teškim političkim temama, sjednica je donijela i niz pozitivnih, optimističnih vijesti. Županica je s ponosom iznijela demografske podatke koji pokazuju blagi, ali značajan oporavak. U prvi razred osnovne škole upisano je 2238 učenika, što je za 21 učenika više u odnosu na prethodnu godinu. Posebno veseli podatak da su škole već primile najave za upis 37 djece iz obitelji koje se vraćaju iz inozemstva, što se nadovezuje na prošlogodišnju brojku od 160 djece povratnika. Kako bi se taj trend zadržao, Županija je izdvojila 800.000 eura za sufinanciranje dogradnje i izgradnje vrtića u deset jedinica lokalne samouprave, čime će se stvoriti mjesta za novih gotovo 400 mališana.
Izvrsne vijesti stigle su i iz resora poljoprivrede. Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, projekt koji je u početku nailazio na skepsu dijela javnosti, ove je sezone dosegnuo stopostotnu popunjenost kapaciteta, dokazavši svoju punu isplativost i stratešku važnost za lokalne proizvođače.
Što se tiče prometne infrastrukture, radovi na Podravskoj magistrali (D34) odvijaju se prema planu Hrvatskih cesta, a službeni rok za dovršetak cjelokupne rekonstrukcije postavljen je za srpanj 2027. godine. Županica je naglasila da temeljiti infrastrukturni zahvati iziskuju vrijeme, ali donose dugoročnu sigurnost i razvoj.
Konačno, izvijestila je o ogromnim iskoracima u socijalnoj skrbi. Od 1. listopada u Đakovu s radom kreće novouređeni odjel za oboljele od Alzheimerove bolesti i demencije, projekt vrijedan 450.000 eura koji će primiti 18 korisnika. U pripremi je i monumentalni projekt dogradnje Doma za starije i nemoćne osobe u Osijeku, vrijedan 11 milijuna eura, koji će se prostirati na 4000 četvornih metara, a znatna sredstva ulažu se i u faznu obnovu doma u Belom Manastiru.
Današnja sjednica Skupštine OBŽ pokazala je da se Osječko-baranjska županija nalazi na prekretnici. S jedne strane suočava se s naslijeđenim i kompleksnim problemima gospodarenja otpadom koji zahtijevaju snažnu suradnju nacionalnih i lokalnih institucija, dok s druge strane bilježi snažan investicijski zamah u obrazovnu, poljoprivrednu i socijalnu infrastrukturu, poduprt prvim znakovima toliko iščekivanog demografskog oporavka.
Foto: OBŽ
