Na današnji dan 1991. godine na Plitvičkim jezerima započeo je otvoreni sukob koji je označio početak Domovinskog rata. Akcija hrvatske policije, poznata kao “Krvavi Uskrs”, ostavila je trajni simbol borbe za slobodu i cijene neovisnosti.
Na današnji dan prije 35 godina, po zapovijedi predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, započela je akcija na Plitvicama. Cilj akcije bio je gušenje pobune dijelom pobunjenih Srba te vraćanje Nacionalnog parka Plitvička jezera u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske.
Trideseti ožujak 1991. godine ostao je zapamćen i kao dan kada su pale prve žrtve Domovinskog rata i kada je postalo jasno da Jugoslavenska narodna armija (JNA) i pobunjeni Srbi ne namjeravaju dopustiti Hrvatskoj da mirno ostvari svoju neovisnost. Taj događaj, koji je postao poznat kao “Krvavi Uskrs”, odigrao se na Plitvičkim jezerima, jednom od najljepših simbola Hrvatske, ali i jednom od prvih bojišta budućeg rata.
Napetosti i Uvod u Sukob
Početkom 1991. godine, pobunjeni Srbi u Hrvatskoj, uz potporu JNA i političkog vodstva u Beogradu, počeli su preuzimati kontrolu nad pojedinim dijelovima zemlje, proglašavajući tzv. SAO Krajinu. Nakon Pakraca na metu njihove pobune bila su i Plitvička jezera, gdje su srpske snage krajem ožujka preuzele vlast i protjerale legalne hrvatske vlasti, postavljajući barikade.
Na Plitvicama je 25. ožujka 1991. godine održan tzv. “Miting istine”. Na tom skupu govorilo je petnaest govornika, a iz njihovih izjava bilo je jasno da negiraju legitimitet hrvatske vlasti na tom području. Srpske paravojne snage htjele su presjeći komunikaciju Hrvatske prema jugu i staviti Plitvička jezera pod svoju kontrolu.
Tada su svi Hrvati, zaposlenici Nacionalnog parka Plitvička jezera, protjerani, a Martićeva milicija preuzela je potpunu kontrolu nad ovim biserom hrvatskog turizma.
Na to je hrvatsko vodstvo odlučilo odgovoriti slanjem specijalne policije kako bi vratili kontrolu nad ovim ključnim područjem. Cilj akcije bio je razbiti blokadu i uspostaviti ustavni poredak Republike Hrvatske.
Tuđmanova odluka i priprema za akciju
Na sastanku u Banskim dvorima, predsjednik Tuđman donosi odlučujuću odluku.
“Sutra ujutro u 8:00 želim da su Plitvice pod našom kontrolom!”
Odluka je bila jasna – specijalne policijske snage moraju uspostaviti ustavni poredak Republike Hrvatske na tom području.
Na sastanku su bili predsjednik Vlade Franjo Gregurić, ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac, ministar obrane Martin Špegelj, pomoćnik ministra za specijalne policijske jedinice Marko Lukić, zapovjednik Jedinice za posebne zadatke MUP-a Rakitje Josip Lucić te zapovjednici jedinica specijalne policije.
Odlučeno je da akciju provedu Antiteroristička jedinica Lučko i Jedinica za posebne namjene Rakitje. Tijekom noći, jedinice su se pripremale, a operacija je započela u ranim jutarnjim satima 31. ožujka 1991. godine.
Policija iz Kumrovca krenula je 31. ožujka ujutro prema Plitvicama s 15 kamiona i 10 terenskih vozila. Njihova zadaća bila je zaštita glavnih snaga i osiguranje boka. Po dolasku u Ličko Petrovo Selo, rasporedili su se u strijelce, na udaljenosti od šest metara jedan od drugoga, formirajući liniju od gotovo jednog kilometra.
Zasjeda i početak borbe
Zapovjedništvo operacije nalazilo se u Policijskoj upravi Karlovac, kojim je rukovodio Marko Lukić, a zapovjednik akcije na terenu određeno je da bude Josip Lucić, zamjenik zapovjednika akcije bio je Darko Rukavina. Snagama 1. satnije Jedinice za posebne zadatke Rakitje zapovijedao je Zdravko Andabak, snagama 2. satnije zapovijedao je zapovjednik voda Božo Kožul, snagama 3. satnije Damir Šimunić te snagama 4. satnije zapovjednik voda Ivo Viljevac.
“Kretanjem iz baze Rakitje bili smo raspoređeni u tri autobusa Croatia busa, i nekoliko kamiona s logistikom. No, kod mjesta Krnjak, malo iza Budačke rijeke, jedan autobus se pokvario. Pripadnici su se prebacili u preostala dva autobusa, tako da nas je u svakom bilo oko 70.”
“U zoru smo krenuli prema Plitvicama u dvije borbene skupine. Naš cilj bio je osigurati most preko rijeke Korane, što smo uspješno učinili. Kretali smo se kroz gustu maglu i snijeg, svjesni da nas neprijatelj može napasti iz zasjede”, ispričao je jedan od sudionika.
Napad i Smrt Prvog Hrvatskog Branitelja
Kad su redarstvenici iz Rakitja stigli u mjesto Drežničko Selište, susreli su se sa kolegama iz Lučkog – oni su već bili na položajima. Svi zajedno kreću prema smjeru hotela Jezero i pošte.
Nastavili su prema ulazu broj 1, kod Ličke kuće. No, kod mjesta “Japanka”, gdje je okretište plitvičkog vlaka, redarstvenike su dočekale barikade a iz zasjede je odmah otvorena vatra na autobus i borbeno vozilo.
U jedan od autobusa kojim je upravljao Ljubo Česić Rojs uletjela je tromblonska mina. Na svu sreću, mina nije eksplodirala, jer osigurač koji je osiguravao minu, nije izvađen. U toj zasjedi ranjeno je šest redarstvenika.
“Stigli smo do balvana, koji su bili raspoređeni preko ceste, nismo uspjeli ni stati, niti otvoriti vrata kad je na naš autobus započela pucnjava iz svih smjerova i naoružanja.”
Hrvatske su snage uzvratile na napad te su istodobno počele formirati borbeni raspored. Uklanjajući drvene zapreke hrvatske snage napreduju u smjeru hotela Jezero. U nastavku akcije hrvatske su snage krenule u smjeru restorana Poljana i smjeru pošte na Plitvicama. Iz smjera pošte pobunjeničke snage napadaju hrvatske policajce.
Borba je trajala svega par sati, a završava oko 10 sati, te pobunjene Srbe redarstvenici prisiljavaju na povlačenje.
Međutim, tijekom napada iz zasjede, život je izgubio 21-godišnji Josip Jović, mladi specijalac iz Aržana kod Imotskog, pripadnik prvoga voda prve satnije Jedinice za posebne zadatke Rakitje, postavši prva žrtva Domovinskog rata. Josip Jović bio je s grupom u napadu nedaleko od pošte na Plitvicama. Stajao iza drveta i puca je prema pošti. Bio je najistureniji na položaju kada ga je metak pogodio. Iako je nosio pancirku tešku 10-ak kilograma, kobni metak ga pogađa u nezaštićenom dijelu tijela, ispod pazuha. Teško ranjenog Josipa odmah su prebacili do sanitetskog vozila, a cijeli medicinski tim na čelu sa dr. Josip Husar, uključujući i anesteziologa, pokušao je sanirati ranu. Na žalost, rana je bila smrtonosna i Josip Jović je preminuo i postaje prva žrtva Domovinskog rata.
Završna faza i uhićenje Hadžića i Savića
Nakon što su hrvatski redarstvenici opkolili područje oko Plitvica, te nakon par sati žestoke borbe sa srpskim teroristima, redarstvenici zarobljavaju 29 terorista, među kojim je se nalazio Borivoje Savić i Goran Hadžić, jedan od lidera SDS-a. Hadžić je došao u Plitvice sa svojim vozilom, vukovarskih tablica Golf dvojka žute boje. Posjedovao je revolver s dozvolom za nošenje. Hrvatski redarstvenici uhićenike prevoze do Karlovca. Svi uhićeni rekli su da su se na Plitvicama slučajno našli, a oružje su imali rad i zaštite od medvjeda. Srpski terorist Rajko Vukadinović poginuo je u sukobu sa Hrvatskim redarstvenicima.
Josip Jović vodio je dva zarobljena, preda ih je kolegama i otišao prema pošti gdje i pogiba nakon svega par minuta.
Oko 16 sati zarobljeni srpski teroristi Nikola Rapajić, Dalibor Tintor, Stevo Mirić, Branimir Vukadinović, Branislav Ivanišević i Luka Slivar, prebačeni su zagrebačku Vinogradsku bolnicu gdje im je pružena medicinska skrb.
Nakon preuzimanja kontrole nad Nacionalnim parkom Plitvice, redarstvenici dolaze do hotela u kojem je tada bilo smješteno oko 300-400 turista. Organiziran je prijevoz kako bi bili evakuirani. Neki su, jer je bio Uskrs, mislili da je pucnjava dio nekog hrvatskog običaja.
Zapovjednik akcije na terenu, Josip Lucić dao je izjavu za novinare.
“Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske u cijelosti je izvršilo postavljene ciljeve, ne ugrozivši građane. Na Plitvicama su razbijene razbojničke bande koje su postavile zasjedu i otvorile vatru na autobus s pripadnicima specijalne jedinice. Nekoliko ih je ranjeno, a veći broj je brzo uhvaćen, a određen broj je ranjen. Za sada, njih na ovom prostoru više nema, zna se, da se jedna grupa povukla autobusom u pravcu Knina i Korenice.”
Napad na novinare u Korenici
Član ekipe Hrvatskog radija Mladen Kušec fizički je napadnut u Korenici pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede te je hospitaliziran je u zagrebačku traumatološku kliniku. “ U Titovoj Korenici, bez pretjerivanja, gdje su bili naoružani pobunjeni civili, gdje sam i pretučen, sretan sam što smo sada živi,” rekao je tada Kušec te nastavlja opisivati događaj. ” Bili smo u automobili kada je naoružana skupina skočila na nas, na naš auto, tražili od nas dokumente, na upit zašto da vam dam dokumente kada ste vi civili, jedan od njih izvadio je neku iskaznicu na kojoj je pisalo SAO Milicija, izvukli su nas iz automobila i počeli tuči,” prisjeća se novinar Kušec.
Dolazak JNA
Poslije osiguranja Plitvica, dolazi Jugoslavenska narodna armija. Postavlja se između srpskih terorista i redarstvenika kao tampon-zona sprečavajući redarstvenicima put prema Korenici.
U tim područjima podignuto je oko 10.000 vojnika Jugoslavenske narodne armije. Zapovjeđeno im je zatvaranje svih izlaznih pravaca – prema Rijeci, Karlovcu, Zadru i Bihaću.
“Nismo ih baš srdačno dočekali, ali nismo ni smjeli izazvati sukob. Znali smo kako su se ponašali u Pakracu. Bili su to uglavnom ročni vojnici, dok su njihovi zapovjednici većinom bili Hrvati. General Štimac, Hrvat, vjerojatno je bio poslan s mišlju da nećemo pucati na njih.“
“Njihove elitne postrojbe spustile su se prema nama s oklopnim vozilima, oružjem i transporterima. Sve su cijevi bile uperene u nas – regularne hrvatske policijske snage,” prisjeća se general Lucić.
Organiziran je sastanak s predstavnicima vojske JNA i hrvatskih snaga u Mukinjama. Sastanak ostaje zapamćen po odbijanju dvaju ultimatuma koje su postavili predstavnici vojske JNA. Prvi je bio odlaganje osobnog naoružanja hrvatskih pregovarača što su oni izrijekom odbili. Drugi zahtjev vojske JNA o trenutačnom povlačenju snaga MUP-a s Plitvičkih jezera također je odbijen uz jasno obrazloženje kako zapovijedi primaju isključivo od ministra unutarnjih poslova i predsjednika RH. Uspostavljena je i Policijska postaja Plitvice pod nadležnošću Policijske uprave Gospić, a za njezina zapovjednika određen je Tomislav Iljić. Vojska JNA nije se povukla s Plitvica nego je rasporedila oklopne snage na prilazu PP Plitvice.
Ono što treba naglasiti, kada se spominje JNA, a to je da je vodnik JNA Ivan Medvedović tada javni progovorio riječima kako Jugoslavenska narodna armija “nije ni narodna ni jugoslavenska.“ Nakon te izjave , JNA ga je odmah uhitila i odvela u vojni zatvor.
“Kasnije se vidjelo u dokumentima do kojih smo došli da je već bila izdana zapovijed u komandi Pete vojne oblasti da se sve snage MUP-a okruže velikim snagama armije. Dokaz tome bilo je podizanje spremnosti jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva, privlačenje dalekometnog topništva, dijela barskih postrojbi Jugoslavenske vojske te vojno-policijskih snaga,” tvrdi Lucić
“Plan im je pokvarila Jedinica za posebne namjene Kumrovec. Njihova namjera nije bila vratiti Plitvice u trajni poredak, već inscenirati veći sukob. No, Jedinica za posebne namjene Kumrovec zaustavila se i nije do kraja izvršila zadatak.”
“Kada sada iz naše perspektive promatramo situaciju, vidimo da su postupili vrlo racionalno. Tako je propao plan generala da sve elitne postrojbe odjednom uvuče u sukob i uništi ih,”
General Andrija Rašeta, tadašnji zamjenik zapovjednika pete vojne oblasti za medije je sutradan komentirao situaciju na Plitvicama: “ U toku današnjeg dana i cjelokupnog našeg rada i aktivnosti do sada nemamo ništa neobično. Stanje je mirno, Mislim da svi radimo svoje poslove. Na prostoru pripadnika JNA obavljamo redovne naše dužnosti, dio obuke, a pripadnici MUP-a na pojedinim punktovima vrše svoje redovne aktivnosti. Za sada nema nikakvih problema,” rekao je general Rašeta.
Franjo Tuđman u pismu sućuti obitelji Jović
”…ne plačite, jer vaš sin živi! Živi ne samo u Bogu, koji – kako kršćani vjeruju – žrtvu svakog pravednika pridružuje uskrsloj smrti Kristovoj, nego također i u svima nama, kojima Vaš Josip do sada svijetli, da ga slijedimo, živi u hrvatskoj slobodi, na kojoj je sada jamstvo njegove krvi. Budite zajedno s cijelom Hrvatskom, u svojoj boli beskrajno ponosni.“
- Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved predstavio je rezultate koje je Zaklada branitelja ostvarila u 2025. godini, istaknuvši višemilijunske potpore za najugroženije obitelji, liječenje i obrazovanje mladih.… Pročitaj više: Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih - Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje
Održana je 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje, od dostojanstvenog obilježavanja Dana državnosti i Hrvatske vojske… Pročitaj više: Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje - Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune
Nova isplata mirovina za svibanj 2026. godine kreće početkom idućeg tjedna, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva umirovljenike da provjere svoje bankovne račune.… Pročitaj više: Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune - Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura
Nova optužnica Zadar podignuta je protiv dvoje zdravstvenih djelatnika koji su godinama lažirali prekovremene sate i odobravali neosnovane dopuste, čime su opću bolnicu oštetili za… Pročitaj više: Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura - Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine
Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije.… Pročitaj više: Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine - Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
Burna 1968. godina ostaje upisana u globalnoj povijesti kao vrijeme seizmičkih društvenih pomaka, masovnih antiratnih demonstracija i studentskih previranja. Od pariških ulica do praških trgova,… Pročitaj više: Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu - Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane
Ekskluzivno predstavljanje monumentalnog projekta nove koncertne dvorane u Slavoniji okupilo je vrh hrvatskog političkog i javnog života, najavljujući kulturnu renesansu regije. Investitor Marko Pipunić i… Pročitaj više: Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane - SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak
OSIJEK – U povodu Dana Osječko-baranjske županije, u modernom zdanju Gospodarskog centra OBŽ-a u Osijeku, danas je održana svečana sjednica Županijske skupštine. Događaj je okupio… Pročitaj više: SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak - USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
