ZAGREB / BEOGRAD, 12. prosinac 2025. – Izjava predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, izrečena jučer u sklopu obilježavanja 34. obljetnice utemeljenja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni “Pukovnik Marko Živković” na Plesu, izazvala je odjek u Srbiji nakon što ju je na društvenoj mreži X komentirao predsjednik Novog demokratskog saveza Srbije (Novi DSS) Miloš Jovanović.
Milanović je u svom govoru govorio o razvoju i modernizaciji Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, naglasivši kako novi borbeni avioni Rafale predstavljaju isključivo obrambenu snagu Hrvatske. “Želim vam puno sreće i umješnosti u upravljanju sustavima koji dolaze u Hrvatsku i koji su već došli. Oni su novi, kompleksni, zahtjevni… i služe prvenstveno obrani hrvatskog neba, hrvatske zemlje i Hrvatske u cjelini”, poručio je predsjednik.
Govoreći o međunarodnim okolnostima, osvrnuo se i na činjenicu da je Francuska, strateški saveznik Hrvatske, po prodaji 12 Rafalea Hrvatskoj, iste avione prodala i Srbiji, koja nije članica NATO-a. “Nisu nas pitali kada su to radili… Ja ih ne smatram neprijateljima, ali put do prijateljstva je još jako dug”, rekao je Milanović, naglasivši kako Hrvatska nije bila konzultirana, što je – kako je dodao – manje bitno, ali činjenica ostaje.
Jovanović: “Hrvatska nas smatra neprijateljima”
Upravo taj segment govora predsjednik Novog DSS-a Miloš Jovanović objavio je na X-u, interpretirajući ga vrlo oštro i izvan izvornog konteksta. “Predsjednik Hrvatske upravo je rekao da Srbiju ne smatraju prijateljem, nego neprijateljem”, ustvrdio je Jovanović.
U nastavku je poručio kako se Srbija “ne naoružava protiv Hrvatske”, već “da Hrvatska više nikad ne pomisli da može napasti Srbiju”. “Ovo što gledate kod Milanovića je strah od srpske vojske i to se jasno vidi”, ustvrdio je Jovanović.
Zoran Milanović – predsednik Hrvatske:
"Naš strateški saveznik (Francuska) nam je prodao 12 aviona, onda je to isto prodao i našim susjedima (Srbiji) koji nisu članice NATO-a, ja ih ne smatram neprijateljima ali put do prijateljstva je još jako dug. Nisu nas pitali kad su to… pic.twitter.com/3dilHzDJJo
— Miloš Jovanović (@Jedna_Srbija) December 12, 2025
Kako je Jovanović iskrivio kontekst Milanovićeve izjave
Jovanovićeva interpretacija u suprotnosti je s Milanovićevim izravnim riječima. Predsjednik Hrvatske nije rekao da Srbija jest neprijatelj, nego upravo suprotno — da nije neprijatelj, ali i da put do prijateljstva još traje, što je realistična i diplomatična formulacija s obzirom na povijest i neriješena pitanja.
No, ključni problem Jovanovićeve reakcije nije samo pogrešna interpretacija, nego politička težina i retorika koja mobilizira strah, historijske mitove i narativ o hrvatskoj agresivnosti. Takve izjave od političara koji vodi stranku u Srbiji imaju širok odjek i potencijalno potiču dodatne tenzije.
Zašto je važno precizno razumjeti kontekst?
Odnos Hrvatske i Srbije opterećen je nizom neriješenih pitanja još od ratova 1990-ih:
- Srbija nikada nije službeno priznala agresiju na Hrvatsku.
- Nije iskazana međunarodno prihvatljiva razina kajanja ni političke odgovornosti.
- Ratna odšteta nije nikada formalno razmatrana niti prihvaćena.
- Postoje i dalje nepriznati logori na teritoriju Srbije gdje su bili zatočeni Hrvati.
- Najbolnije pitanje ostaje potraga za nestalima – hrvatskim braniteljima i civilima, čije obitelji desetljećima čekaju istinu.
U tom kontekstu Milanovićeva rečenica o “dugom putu do prijateljstva” nije politička provokacija, nego priznanje realnosti: odnosi dviju država nisu normalizirani jer Srbija nije dovršila procese suočavanja s vlastitom prošlošću.
Zašto je Jovanovićeva izjava opasna?
Poruka Miloša Jovanovića ima nekoliko problematičnih dimenzija – namjerno predstavlja Hrvatsku kao stranu koja prijeti Srbiji, iako u Milanovićevoj izjavi toga nema, slanjem poruke “naoružavamo se da Hrvatska ne napadne Srbe” evocira se narativ o stalnoj opasnosti i potrebi jačanja vojske, te vraća javnost u diskurs 90-ih, što je nespojivo s europskim sigurnosnim okvirom i regionalnom stabilnošću.
U državama s osjetljivom političkom scenom, takve izjave mogu imati dublje posljedice, dodatno potičući nacionalističke emocije, dovodeći do nesporazuma u javnosti i otežavajući ionako krhke diplomatske odnose.
Izjava predsjednika Milanovića bila je smještena u kontekst hrvatske obrambene politike i geopolitičkog okvira unutar NATO-a. S druge strane, reakcija Miloša Jovanovića, kao predstavnika srbijanske političke desnice, znatno je zaoštrila ton i otvorila prostor za narative koji potiču tenzije i pogrešna tumačenja.
Kako se navodi, Jovanović je, gostujući na jednoj televiziji, istakao da očekuje od stranaca da ga postave za predsjednika.
“Prijatelj koji mi je tada rekao: A što ti je trebalo da se viđaš sa stranim diplomatama? Pa rekoh čoveče jesi ti normalan, to je uobičajena praksa i svi to rade. Sa razlikom što mi to radimo u svojoj kući, a oni trče i rade što rade po hotelima, rezidencijama i njihovim ambasadama. Bogu hvala da pričamo sa njima, i treba da pričamo. Mi hoćemo da dođemo na vlast”, rekao je Miloš Jovanović.
U trenutku kada regiji treba stabilnost, retorika o “neprijateljima” i “pripremama za napad” predstavlja korak unatrag, osobito kada dolazi iz političkih krugova u Srbiji koji i dalje izbjegavaju suočiti se s nasljeđem ratova 1990-ih.
Tko je Miloš Jovanović?
Miloš Jovanović je srpski pravnik, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beogradu i istaknuti političar desnog spektra. Od 2017. godine obnaša dužnost predsjednika stranke Novi demokratski savez Srbije (Novi DSS), jedne od vodećih političkih organizacija nacionalno-konzervativne orijentacije u Srbiji. U političkom vrhu istaknuo se kao zagovornik tradicionalizma, snažnog državnog suvereniteta i kritičkog odnosa prema zapadnim integracijama.
Na predsjedničkim izborima u Srbiji 2022. godine Jovanović je bio kandidat svoje stranke te osvojio treće mjesto s otprilike 6 posto glasova, čime se pozicionirao kao relevantna figura na nacionalnoj političkoj sceni.
Akademska karijera
Jovanović je po struci pravnik, s akademskim usmjerenjem prema međunarodnom pravu i europskim integracijama. Kao docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, aktivno sudjeluje u nastavnom procesu i javnim raspravama o pitanjima međunarodnih odnosa, pravnih sustava i državnog suvereniteta, iako su njegova politička stajališta nerijetko predmet kritika zbog izrazite ideološke pristranosti.
Politički stavovi i ideološka orijentacija
U srbijanskoj javnosti Jovanović je poznat kao oštar kritičar Europske unije, često osporavajući dugoročnu održivost europskog projekta. Jedna od njegovih najcitiranijih izjava glasi:
“Europska unija je mrtav projekt i u Srbiji bi trebala postojati otvorena rasprava o ulasku zemlje u EU.”
Smatra da Srbija treba voditi samostalniju politiku, jačati odnose s državama izvan zapadnog bloka te izbjegavati, kako tvrdi, dominaciju Bruxellesa u unutarnjoj politici zemlje.
Interpretacija ratova 1990-ih
Jovanović često javno komentira ratove u bivšoj Jugoslaviji te pri tome promovira interpretaciju koja je u suprotnosti s međunarodno utvrđenim činjenicama. U intervjuu za Danas u svibnju 2020. godine ustvrdio je da su Srbi bili „najveće žrtve 1990-ih“, uz tvrdnje koje osporavaju povijesne činjenice potvrđene presudama međunarodnih sudova.
U tom intervjuu izjavio je:
“Naravno, povijest se ne smije zaboraviti. Naprotiv, povijesno sjećanje mora se njegovati jer su srpski narod najveće žrtve 1990-ih. Dva najveća zločina upravo su počinjena protiv nas. Prvi je bio 1995. godine, kada je Hrvatska provela najveće etničko čišćenje i protjerala Srbe iz Krajine. Drugi je bio 1999. godine, kada je NATO počinio agresiju protiv naše zemlje i počinio najteži zločin – zločin protiv mira.”
Ovakvi stavovi često se ocjenjuju revizionističkima jer zanemaruju pravno utvrđene činjenice o odgovornosti političkog i vojnog vrha Srbije za agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kao i za ratne zločine.
Negiranje genocida u Srebrenici
Miloš Jovanović javno osporava presude međunarodnih sudova i ne priznaje genocid u Srebrenici, koji je potvrđen od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ). Time se svrstava među političare koji aktivno sudjeluju u povijesnom revizionizmu, što redovito izaziva osude međunarodne zajednice i organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Javno djelovanje i kontroverze
Jovanović se u političkom životu Srbije ističe retorikom koja često zaziva nacionalne tenzije, osobito u kontekstu odnosa prema Hrvatskoj, NATO savezu i Zapadu. Njegove izjave o ratovima, geopolitici i europskim integracijama često polariziraju javnost.
Kritičari upozoravaju da njegovi istupi potiču nacionalističke narative i doprinose daljnjoj podjeli u društvu, dok pristaše tvrde da predstavlja „autentičan glas srpskog državnog interesa“.
- U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora
U zagrebačkom Novinarskom domu svečano je obilježen Dan bijele trake, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih civila Prijedora i okolice, među kojima je… Pročitaj više: U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora - Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi
Jučerašnji hakerski napad na Ministarstvo i privremena nedostupnost mrežnih stranica uspješno su sanirani brzom reakcijom IT stručnjaka, pri čemu je potvrđeno da baze podataka i… Pročitaj više: Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi - Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u OSRH odradio je u ponedjeljak niz važnih radnih posjeta. Vrhovni zapovjednik prvo je posjetio Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA), a… Pročitaj više: Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini - Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac
Vlada Republike Hrvatske odobrila je višemilijunsko zaduženje Dubrovnika koje će omogućiti realizaciju čak 16 kapitalnih projekata do 2028. godine. Uz Dubrovnik, zeleno svjetlo za važno… Pročitaj više: Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac - Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku
Dok je službena povijest slavila kraj rata 8. svibnja 1945., u Bosanskoj Posavini oružje nije utihnulo. Bitka za Odžak trajala je sve do 25. svibnja,… Pročitaj više: Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku - Razoružavanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. godine: Politički, ustavni i vojno-strateški presedan
Svibanj 1990. godine predstavlja nultu točku hrvatske vojne povijesti s kraja 20. stoljeća. Oduzimanje oružja Teritorijalnoj obrani (TO) od strane JNA nije bilo tek puko… Pročitaj više: Razoružavanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. godine: Politički, ustavni i vojno-strateški presedan - Papa Lav XIV : Duh Sveti djeluje kao snaga koja „otvara vrata“ vjere, Crkve i ljudskih srca.
Tijekom molitve Kraljice neba na svetkovinu Pedesetnice, Papa Lav XIV istaknuo je važnost Duha Svetoga koji otvara vrata vjere, potiče Crkvu na bezuvjetno prihvaćanje svih… Pročitaj više: Papa Lav XIV : Duh Sveti djeluje kao snaga koja „otvara vrata“ vjere, Crkve i ljudskih srca. - BUZ oštro upozorava: “Bezuvjetno ukidanje poreza na mirovine je protiv interesa većine umirovljenika!”
Milivoj Špika upozorava da ukidanje poreza na mirovine ne donosi ništa za 700.000 umirovljenika, dok bogati profitiraju. ZAGREB – Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), Milivoj… Pročitaj više: BUZ oštro upozorava: “Bezuvjetno ukidanje poreza na mirovine je protiv interesa većine umirovljenika!” - Papa Lav XIV. iz Vatikana: “Duh uskrslog spašava nas od zla rata i preobražava povijest”
VATIKAN – U ispunjenoj bazilici svetog Petra, papa Lav XIV. predvodio je danas svečano euharistijsko slavlje povodom svetkovine Pedesetnice. U svojoj dirljivoj i snažnoj homiliji,… Pročitaj više: Papa Lav XIV. iz Vatikana: “Duh uskrslog spašava nas od zla rata i preobražava povijest” - Krpelji: Kako se zaštititi od opasnih uboda
Dolaskom toplijeg vremena i češćim boravkom u prirodi raste rizik od kontakta s krpeljima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava na važnost preventive i… Pročitaj više: Krpelji: Kako se zaštititi od opasnih uboda
Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija
Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara
