Nestali u Domovinskom ratu

Identificirane tri vukovarske žrtve s Petrovačke dole: Hrvatska traga za još 1.725 osoba

Domovinski rat Nove obavijesti Vijesti

Novi korak prema istini o vukovarskim žrtvama: Identificirani branitelji Bataković i Bilušić te civilna žrtva Zorka Jeger – Republika Hrvatska još uvijek traga za 1.725 osoba

ZAGREB – Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu danas je održana emotivna i tehnički iznimno zahtjevna identifikacija posmrtnih ostataka triju žrtava velikosrpske agresije na Vukovar iz jeseni 1991. godine. U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, DNA analizom i metodom revizije službeno je potvrđen identitet dvojice hrvatskih branitelja, koji su u trenutku pogibije imali tek 21 i 26 godina, te jedne civilne žrtve u dobi od 68 godina. Pronalazak posmrtnih ostataka rezultat je ustrajnih i višegodišnjih terenskih istraživanja te sustavnog rada na antropološkoj i genetskoj obradi neidentificiranih tijela.

Identifikaciji su, uz shrvane obitelji žrtava, nazočili visoki državni dužnosnici predvođeni potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom. Događaju su prisustvovali i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko, dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Slavko Orešković, ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar prof. dr. sc. Anto Blažanović, prof. dr. sc. Milovan Kubat iz DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku te predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

nestali u Domovinskom ratu

Heroji obrane i civilna žrtva: Tko su identificirane osobe?

Službeni podaci o identificiranim osobama zorno prikazuju razmjere tragedije koja je zadesila Vukovar u jesen 1991. godine, ali i sustavne napore agresora da prikrije tragove ratnih zločina:

Zlatko Bataković (26) bio je dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik elitne 3. gardijske brigade te aktivni sudionik herojske obrane Vukovara. Zarobljen je neposredno nakon sloma obrane i okupacije grada, 18. studenoga 1991. godine, na položaju Ristićev salaš, zajedno s ostalim suborcima. Ubijen je u dobi od 26 godina, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli kod Vukovara, lokacije koja je godinama služila kao odlagalište komunalnog otpada.

Darko Bilušić (21), također dragovoljac Domovinskog rata, branio je Vukovar u redovima legendarne 204. brigade HV-a. Kao ranjenik nalazio se u prostoru VUPIK-a, gdje je zarobljen kobnog 18. studenoga 1991. godine. Zajedno s roditeljima i drugim civilima i ranjenicima odveden je u zloglasne hangare Veleprometa, nakon čega mu se gubio svaki trag. Ubijen je sa samo 21 godinom, a njegovo je tijelo također skriveno u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli.

Zorka Jeger (68) civilna je žrtva koja je poginula 1. listopada 1991. godine kada je neprijateljska granata izravno pogodila njezinu obiteljsku kuću u Vukovaru. Njezini posmrtni ostaci ekshumirani su odmah nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja na vukovarskom stadionu „Sloga“. Budući da za nju formalno nije bio pokrenut postupak traženja, identitet je utvrđen tek u sklopu opsežne revizije neidentificiranih ostataka, nakon što je obitelj na poziv Ministarstva početkom 2026. godine dala uzorke krvi za DNA analizu.

Nestali u Domovinskom ratu

Petrovačka dola: Najzahtjevnija lokacija prikrivanja zločina

Ministar Tomo Medved u svom je obraćanju naglasio kako ove identifikacije potvrđuju dva temeljna smjera djelovanja Ministarstva: kontinuirana terenska istraživanja te detaljnu reviziju ranije ekshumiranih, a neidentificiranih tijela. Posebno se osvrnuo na Petrovačku dolu, koju je opisao kao najzahtjevniju i najduže istraživanu lokaciju prikrivene grobnice.

„Lokaciju Petrovačka dola intenzivno pretražujemo od travnja 2022. godine. Puna dva desetljeća trajala su prikupljanja informacija, a prve smo posmrtne ostatke pronašli u svibnju 2024., nakon pune dvije godine neprekidnog prekapanja terena. Dokazano je da se radi o sekundarnoj, a potencijalno i tercijarnoj grobnici. To znači da su tijela ubijenih namjerno premještana s primarnih lokacija i bacana pod tone smeća kako bi se zločin zauvijek sakrio“, izjavio je ministar Medved.

U protekle četiri godine na Petrovačkoj doli obavljeni su građevinski i arheološki radovi monstruoznih razmjera: iskopano je, pregledano i izvezeno gotovo 174.000 kubičnih metara otpada. Ispod tih naslaga locirano je više od 2.000 fragmentiranih kostiju. S današnjim danom, iz ove masovne grobnice ukupno je identificirano 38 osoba – 22 hrvatska branitelja i 16 civila.

Statistika potrage i najava zakonskih izmjena za obitelji

U mandatu od 2016. godine do danas, Ministarstvo hrvatskih branitelja istražilo je više od 440 lokacija, pretraživši površinu od 1.074.000 m2. Pronađeno je sedam masovnih i preko 40 pojedinačnih grobnica, a ukupno su identificirane 343 osobe. Država je uložila znatna financijska sredstva u DNA laboratorije (5 milijuna kuna 2019. godine te dodatnih 250.000 eura u travnju ove godine) kako bi se ubrzala obrada kompliciranih uzoraka. Unatoč svemu, Hrvatska i dalje traga za 1.725 nestalih državljana, od kojih se 446 odnosi na Vukovarsko-srijemsku županiju, a 320 na sam grad Vukovar.

Kako bi olakšao svakodnevicu obiteljima koje desetljećima proživljavaju neizvjesnost, ministar Medved najavio je hitne izmjene i dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Izmjene se odnose na ostavinske postupke, a pokrenute su na inicijativu Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih.

Nove zakonske odredbe omogućit će rješavanje pitanja nasljeđivanja imovine nestalih osoba bez bolne i emotivno neprihvatljive obveze da ih obitelji prethodno moraju službeno proglasiti umrlima. Zakon nema financijski učinak na proračun, ali ima golem humanitarni i emotivni značaj za obitelji koje odbijaju ugasiti nadu prije pronalaska posmrtnih ostataka svojih najmilijih.

Izvor i foto: MHB



Tagged

Odgovori