ZAGREB, 15. siječanj 2026. – Na današnji dan, 15. siječnja, Hrvatska obilježava međunarodno priznanje iz 1992. i završetak mirne reintegracije Podunavlja 1998. – dva povijesna događaja ključna za državnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.
Na današnji dan, 15. siječnja, Republika Hrvatska obilježava dva povijesna događaja od presudne važnosti za svoj politički, teritorijalni i nacionalni identitet. Prije 34 godine, 1992., Hrvatska je postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja 1998., dovršen je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, čime je zaokružena teritorijalna cjelovitost države.
Riječ je o datumima koji simboliziraju međunarodnu potvrdu hrvatske samostalnosti i pobjedu politike mira nakon rata, ali i o danu koji trajno podsjeća na cijenu slobode, diplomatsku upornost i snagu državnih institucija u najtežim okolnostima.
Put do međunarodnog priznanja: diplomacija usred rata
Nakon povijesne odluke o proglašenju neovisnosti 25. lipnja 1991., Hrvatska je započela iznimno zahtjevan proces međunarodnog priznanja, suočena istodobno s agresijom, ratom i okupacijom gotovo trećine svog teritorija. Dok su hrvatski gradovi razarani, a tisuće građana prognane, paralelno se vodila intenzivna diplomatska bitka za priznanje prava hrvatskog naroda na vlastitu državu.
Prve države koje su priznale Hrvatsku bile su Slovenija i Litva, a ključnu ulogu u međunarodnom proboju imale su Sveta Stolica i Savezna Republika Njemačka, koje su svojim političkim i moralnim autoritetom potaknule širi europski konsenzus.
Paralelno je tekao proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, gdje su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su priznale Hrvatsku tijekom 1991., a od njih prva Litva. Te su države u to doba i same bile tek djelomično priznate.
Dana 15. siječnja 1992. godine, svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, zajedno s Austrijom, Kanadom, Bugarskom, Poljskom, Maltom, Norveškom, Mađarskom i Švicarskom, službeno su priznale Republiku Hrvatsku. Do kraja siječnja, broj država koje su priznale Hrvatsku narastao je na 44, čime je mlada država dobila međunarodnu legitimaciju i otvorila vrata punopravnom sudjelovanju u globalnoj zajednici naroda.
Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju.
Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda. Uz Hrvatsku nove su članice postale Slovenija i Bosna i Hercegovina.
Taj datum danas se obilježava kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Tuđmanova poruka povijesti
Na dan međunarodnog priznanja, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman obratio se naciji riječima koje su ušle u kolektivno pamćenje:
„Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru… Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti.“
Te riječi nisu bile tek simbolične – bile su potvrda da se državnost izborena žrtvom i otporom konačno priznaje i izvan hrvatskih granica.
Točno šest godina kasnije, na isti datum, 15. siječnja 1998., Republika Hrvatska ostvarila je još jedan povijesni uspjeh – mirnu reintegraciju istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u svoj ustavno-pravni poredak.
Pod okriljem UN-ove prijelazne uprave (UNTAES), Hrvatska je bez novih ratnih razaranja uspjela vratiti okupirani teritorij, osigurati povratak prognanika, uspostaviti lokalnu vlast, obnoviti pravosudni, obrazovni i zdravstveni sustav, te postupno reintegrirati društvo razoreno ratom i podjelama.
Proces mirne reintegracije danas se smatra jednim od najuspješnijih UN-ovih mirovnih projekata, ali i dokazom da je Hrvatska, nakon obrambene pobjede, bila spremna pokazati političku zrelost i odgovornost.
„Vlak mira“ i poruka povratka
Tijekom procesa mirne reintegracije, predsjednik Tuđman u više je navrata posjetio hrvatsko Podunavlje. Posebno je ostao zapamćen njegov dolazak u Vukovar 8. lipnja 1997. godine „Vlakom mira“, kada je jasno poručio da povratak toga grada nije samo simboličan, nego stvarni početak obnove i reintegracije.
Tom je prilikom istaknuo kako dolazak vlaka u Vukovar predstavlja:
„dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti da se ovo razoreno područje što prije izgradi i uključi u društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine.“
Pogled u budućnost, sjećanje kao obveza
Danas, kao članica Europske unije i NATO-saveza, Hrvatska stoji na temeljima izgrađenima upravo tih povijesnih siječanjskih dana. Međunarodno priznanje i mirna reintegracija nisu samo povijesne činjenice, već trajna obveza očuvanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i demokratskih vrijednosti.
15. siječnja ostat će zauvijek upisan u hrvatsku povijest kao dan trijumfa državnosti, pobjede diplomacije i konačnog teritorijalnog jedinstva Republike Hrvatske.
- Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Na današnji dan rođen je Jozo Radanović, prvi zapovjednik IX. bojne HOS-a. Pročitajte priču o heroju čija je vojna vizija spasila… Pročitaj više: Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića - Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Zajednica udruga hrvatskih branitelja policije podržala je stadion 12 redarstvenika donacijom u sklopu kampanje Gradonačelnik Grada Vukovara Marijan Pavliček izvijestio je… Pročitaj više: Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju - Vojna kapelanija pri MORH-u svečano proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Ivana Pavla II.
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Vojna kapelanija pri MORH-u svečano je obilježila svoj dan i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Ivana Pavla II., simbola mira i nade.… Pročitaj više: Vojna kapelanija pri MORH-u svečano proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Ivana Pavla II. - Sjećanje na heroja Kotar šume: Kako je Berislav Pavičić Bero zadužio Sisak i Hrvatsku
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Berislav Pavičić Bero poginuo je prije točno 35 godina. Otkrijte herojsku priču o zapovjedniku koji je dao život za obranu Siska… Pročitaj više: Sjećanje na heroja Kotar šume: Kako je Berislav Pavičić Bero zadužio Sisak i Hrvatsku - Dramatične scene u centru Đakova: Požar u gradskoj upravi digao sve službe na noge, HGSS spašavao ljude iz zraka!
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Pokazna vježba u Đakovu potvrdila je visoku spremnost operativnih snaga civilne zaštite Osječko-baranjske županije u kriznim situacijama. U samom središtu grada… Pročitaj više: Dramatične scene u centru Đakova: Požar u gradskoj upravi digao sve službe na noge, HGSS spašavao ljude iz zraka! - Nebo iznad ušća Dunava više nikada neće biti isto: Jesu li novi ruski mlazni dronovi prevelik zalogaj za NATO?
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Ovaj sukob na Crnom moru mijenja sve. Saznajte kako su rumunjski F-16 presreli ruske mlazne dronove i obranili zračni prostor NATO-a.… Pročitaj više: Nebo iznad ušća Dunava više nikada neće biti isto: Jesu li novi ruski mlazni dronovi prevelik zalogaj za NATO? - „Lažovi, čuvajte se!” – Braća Šola otvaraju prašnjave arhive i donose potpuno drugačiju priču o nastanku ustaša
Objavio: Dražen Jurmanović | 18/10/2026Nova sezona emisije Šola i Šola donosi necenzurirane arhivske dokumente. Otkrijte kako je nastao ustaški pokret i koje su povijesne istine… Pročitaj više: „Lažovi, čuvajte se!” – Braća Šola otvaraju prašnjave arhive i donose potpuno drugačiju priču o nastanku ustaša - Papa Lav XIV. obratio se vjernicima prvi put nakon operacije pluća: “Osjetio sam vašu podršku”
Objavio: Dražen Jurmanović | 18/10/2026Papa Lav XIV nakon operacije pluća obratio se vjernicima na Trgu svetog Petra. Zahvalio je liječnicima i najavio postupan povratak dužnostima.… Pročitaj više: Papa Lav XIV. obratio se vjernicima prvi put nakon operacije pluća: “Osjetio sam vašu podršku” - KOLUMNA: Tko to tamo sramoti svetinju? Domovinski rat je naš temelj, a nacizam naša najveća sramota
Objavio: Dražen Jurmanović | 18/10/2026Maloljetni branitelj oštro osuđuje urlanje na stadionima. Saznajte zašto mržnja i nacizam ne predstavljaju pravo domoljublje za koje se ginulo. Split… Pročitaj više: KOLUMNA: Tko to tamo sramoti svetinju? Domovinski rat je naš temelj, a nacizam naša najveća sramota - Zločin u Lovasu: Trideset i pet godina tuge, ponosa i neizbrisivog sjećanja na ‘Krvavu berbu grožđa’
Objavio: Dražen Jurmanović | 18/10/2026Zločin u Lovasu i 35. obljetnica stradavanja trajni su podsjetnik na okrutnost i Krvavu berbu grožđa. Pročitajte potresnu priču o herojstvu… Pročitaj više: Zločin u Lovasu: Trideset i pet godina tuge, ponosa i neizbrisivog sjećanja na ‘Krvavu berbu grožđa’
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
DOMOVINSKI RAT
KOLUMNE
Rafali, saveznici i odgovornost: Hrvatska ostaje samo kupac a ne i partner
IZBOR REDAKCIJE
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
