ZAGREB, 15. siječanj 2026. – Na današnji dan, 15. siječnja, Hrvatska obilježava međunarodno priznanje iz 1992. i završetak mirne reintegracije Podunavlja 1998. – dva povijesna događaja ključna za državnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.
Na današnji dan, 15. siječnja, Republika Hrvatska obilježava dva povijesna događaja od presudne važnosti za svoj politički, teritorijalni i nacionalni identitet. Prije 34 godine, 1992., Hrvatska je postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja 1998., dovršen je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, čime je zaokružena teritorijalna cjelovitost države.
Riječ je o datumima koji simboliziraju međunarodnu potvrdu hrvatske samostalnosti i pobjedu politike mira nakon rata, ali i o danu koji trajno podsjeća na cijenu slobode, diplomatsku upornost i snagu državnih institucija u najtežim okolnostima.
Put do međunarodnog priznanja: diplomacija usred rata
Nakon povijesne odluke o proglašenju neovisnosti 25. lipnja 1991., Hrvatska je započela iznimno zahtjevan proces međunarodnog priznanja, suočena istodobno s agresijom, ratom i okupacijom gotovo trećine svog teritorija. Dok su hrvatski gradovi razarani, a tisuće građana prognane, paralelno se vodila intenzivna diplomatska bitka za priznanje prava hrvatskog naroda na vlastitu državu.
Prve države koje su priznale Hrvatsku bile su Slovenija i Litva, a ključnu ulogu u međunarodnom proboju imale su Sveta Stolica i Savezna Republika Njemačka, koje su svojim političkim i moralnim autoritetom potaknule širi europski konsenzus.
Paralelno je tekao proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, gdje su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su priznale Hrvatsku tijekom 1991., a od njih prva Litva. Te su države u to doba i same bile tek djelomično priznate.
Dana 15. siječnja 1992. godine, svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, zajedno s Austrijom, Kanadom, Bugarskom, Poljskom, Maltom, Norveškom, Mađarskom i Švicarskom, službeno su priznale Republiku Hrvatsku. Do kraja siječnja, broj država koje su priznale Hrvatsku narastao je na 44, čime je mlada država dobila međunarodnu legitimaciju i otvorila vrata punopravnom sudjelovanju u globalnoj zajednici naroda.
Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju.
Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda. Uz Hrvatsku nove su članice postale Slovenija i Bosna i Hercegovina.
Taj datum danas se obilježava kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Tuđmanova poruka povijesti
Na dan međunarodnog priznanja, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman obratio se naciji riječima koje su ušle u kolektivno pamćenje:
„Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru… Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti.“
Te riječi nisu bile tek simbolične – bile su potvrda da se državnost izborena žrtvom i otporom konačno priznaje i izvan hrvatskih granica.
Točno šest godina kasnije, na isti datum, 15. siječnja 1998., Republika Hrvatska ostvarila je još jedan povijesni uspjeh – mirnu reintegraciju istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u svoj ustavno-pravni poredak.
Pod okriljem UN-ove prijelazne uprave (UNTAES), Hrvatska je bez novih ratnih razaranja uspjela vratiti okupirani teritorij, osigurati povratak prognanika, uspostaviti lokalnu vlast, obnoviti pravosudni, obrazovni i zdravstveni sustav, te postupno reintegrirati društvo razoreno ratom i podjelama.
Proces mirne reintegracije danas se smatra jednim od najuspješnijih UN-ovih mirovnih projekata, ali i dokazom da je Hrvatska, nakon obrambene pobjede, bila spremna pokazati političku zrelost i odgovornost.
„Vlak mira“ i poruka povratka
Tijekom procesa mirne reintegracije, predsjednik Tuđman u više je navrata posjetio hrvatsko Podunavlje. Posebno je ostao zapamćen njegov dolazak u Vukovar 8. lipnja 1997. godine „Vlakom mira“, kada je jasno poručio da povratak toga grada nije samo simboličan, nego stvarni početak obnove i reintegracije.
Tom je prilikom istaknuo kako dolazak vlaka u Vukovar predstavlja:
„dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti da se ovo razoreno područje što prije izgradi i uključi u društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine.“
Pogled u budućnost, sjećanje kao obveza
Danas, kao članica Europske unije i NATO-saveza, Hrvatska stoji na temeljima izgrađenima upravo tih povijesnih siječanjskih dana. Međunarodno priznanje i mirna reintegracija nisu samo povijesne činjenice, već trajna obveza očuvanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i demokratskih vrijednosti.
15. siječnja ostat će zauvijek upisan u hrvatsku povijest kao dan trijumfa državnosti, pobjede diplomacije i konačnog teritorijalnog jedinstva Republike Hrvatske.
- Dvojica državljanina Srbije isticali neprimjerene simbole u Vukovaru
Policija u Vukovaru kaznila je dvojicu stranih državljana zbog narušavanja javnog reda i mira. Jedan je protjeran iz Hrvatske, a drugi kažnjen na Bajakovu. Policijski… Pročitaj više: Dvojica državljanina Srbije isticali neprimjerene simbole u Vukovaru - Sabor priprema obilježavanje 81. godišnjice Bleiburške tragedije
Predsjednik Gordan Jandroković primio je u Hrvatskom saboru izaslanstvo Hrvatska biskupska konferencija i Počasnog bleiburškog voda, s kojima je razgovarao o pripremama za obilježavanje 81.… Pročitaj više: Sabor priprema obilježavanje 81. godišnjice Bleiburške tragedije - Milanović: Europa je „čopor mačaka“, a vlast bez nadzora je opasna
Predsjednik Republike Zoran Milanović na konferenciji na Money Motion 2026 komentirao je prelazak Zurovca u saborsku većinu, odnos s ministrom obrane, stanje u vojsci, EU… Pročitaj više: Milanović: Europa je „čopor mačaka“, a vlast bez nadzora je opasna - Pronađene bombe i granate u šumi kod Ogulina
Na području Ogulina pronađene su ručne bombe, granate i upaljač topovskog zrna koje je iz šume uklonila protueksplozijska jedinica policije. Policijska uprava karlovačka izvijestila je… Pročitaj više: Pronađene bombe i granate u šumi kod Ogulina - Velika akcija USKOK-a: Uhićenja u više hrvatskih županija
Po nalogu USKOK-a policija provodi uhićenja i hitne dokazne radnje u više hrvatskih županija zbog sumnje na korupciju i gospodarski kriminal u sastavu zločinačkog udruženja.… Pročitaj više: Velika akcija USKOK-a: Uhićenja u više hrvatskih županija - Karlovac: promjene parkiranja i novi početak Hrvatskog doma
Gradonačelnik Damir Mandić najavio je raspravu o Hrvatskom domu, upravljanju gradskom imovinom i promjenama parkiranja u Karlovcu. Na današnjoj konferenciji za medije gradonačelnik Damir Mandić… Pročitaj više: Karlovac: promjene parkiranja i novi početak Hrvatskog doma - Kardinal Franjo Kuharić – savjest hrvatskog naroda
Kardinal Franjo Kuharić bio je duhovni pastir, moralni autoritet i glas savjesti hrvatskog naroda u vremenu komunizma, stvaranja države i Domovinskog rata Kardinal Franjo Kuharić… Pročitaj više: Kardinal Franjo Kuharić – savjest hrvatskog naroda - Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga
Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga: pohvale, ali i brojne primjedbe Nakon završetka rekonstrukcije središnjeg gradskog trga u Valpovo, među građanima su se pojavila… Pročitaj više: Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga - Istraga za ratni zločin: Zapovjednik RSK osumnjičen za ubojstvo zarobljenika
Policijski službenici Odjela ratnih zločina Službe kriminalističke policije Policijske uprave zadarske, u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci, dovršili su kriminalističko istraživanje nad 77-godišnjim… Pročitaj više: Istraga za ratni zločin: Zapovjednik RSK osumnjičen za ubojstvo zarobljenika - Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj: manje od 84 tisuće bez posla
Prema najnovijim podacima Hrvatski zavod za zapošljavanje, krajem veljače ove godine u evidenciji nezaposlenih u Hrvatskoj registrirano je 83.992 osoba, što predstavlja značajan pad u… Pročitaj više: Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj: manje od 84 tisuće bez posla
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
DOMOVINSKI RAT
KOLUMNE
Rafali, saveznici i odgovornost: Hrvatska ostaje samo kupac a ne i partner
