ZAGREB, 15. siječanj 2026. – Na današnji dan, 15. siječnja, Hrvatska obilježava međunarodno priznanje iz 1992. i završetak mirne reintegracije Podunavlja 1998. – dva povijesna događaja ključna za državnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske.
Na današnji dan, 15. siječnja, Republika Hrvatska obilježava dva povijesna događaja od presudne važnosti za svoj politički, teritorijalni i nacionalni identitet. Prije 34 godine, 1992., Hrvatska je postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja 1998., dovršen je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, čime je zaokružena teritorijalna cjelovitost države.
Riječ je o datumima koji simboliziraju međunarodnu potvrdu hrvatske samostalnosti i pobjedu politike mira nakon rata, ali i o danu koji trajno podsjeća na cijenu slobode, diplomatsku upornost i snagu državnih institucija u najtežim okolnostima.
Put do međunarodnog priznanja: diplomacija usred rata
Nakon povijesne odluke o proglašenju neovisnosti 25. lipnja 1991., Hrvatska je započela iznimno zahtjevan proces međunarodnog priznanja, suočena istodobno s agresijom, ratom i okupacijom gotovo trećine svog teritorija. Dok su hrvatski gradovi razarani, a tisuće građana prognane, paralelno se vodila intenzivna diplomatska bitka za priznanje prava hrvatskog naroda na vlastitu državu.
Prve države koje su priznale Hrvatsku bile su Slovenija i Litva, a ključnu ulogu u međunarodnom proboju imale su Sveta Stolica i Savezna Republika Njemačka, koje su svojim političkim i moralnim autoritetom potaknule širi europski konsenzus.
Paralelno je tekao proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, gdje su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su priznale Hrvatsku tijekom 1991., a od njih prva Litva. Te su države u to doba i same bile tek djelomično priznate.
Dana 15. siječnja 1992. godine, svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, zajedno s Austrijom, Kanadom, Bugarskom, Poljskom, Maltom, Norveškom, Mađarskom i Švicarskom, službeno su priznale Republiku Hrvatsku. Do kraja siječnja, broj država koje su priznale Hrvatsku narastao je na 44, čime je mlada država dobila međunarodnu legitimaciju i otvorila vrata punopravnom sudjelovanju u globalnoj zajednici naroda.
Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju.
Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda. Uz Hrvatsku nove su članice postale Slovenija i Bosna i Hercegovina.
Taj datum danas se obilježava kao Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Tuđmanova poruka povijesti
Na dan međunarodnog priznanja, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman obratio se naciji riječima koje su ušle u kolektivno pamćenje:
„Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru… Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti.“
Te riječi nisu bile tek simbolične – bile su potvrda da se državnost izborena žrtvom i otporom konačno priznaje i izvan hrvatskih granica.
Točno šest godina kasnije, na isti datum, 15. siječnja 1998., Republika Hrvatska ostvarila je još jedan povijesni uspjeh – mirnu reintegraciju istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u svoj ustavno-pravni poredak.
Pod okriljem UN-ove prijelazne uprave (UNTAES), Hrvatska je bez novih ratnih razaranja uspjela vratiti okupirani teritorij, osigurati povratak prognanika, uspostaviti lokalnu vlast, obnoviti pravosudni, obrazovni i zdravstveni sustav, te postupno reintegrirati društvo razoreno ratom i podjelama.
Proces mirne reintegracije danas se smatra jednim od najuspješnijih UN-ovih mirovnih projekata, ali i dokazom da je Hrvatska, nakon obrambene pobjede, bila spremna pokazati političku zrelost i odgovornost.
„Vlak mira“ i poruka povratka
Tijekom procesa mirne reintegracije, predsjednik Tuđman u više je navrata posjetio hrvatsko Podunavlje. Posebno je ostao zapamćen njegov dolazak u Vukovar 8. lipnja 1997. godine „Vlakom mira“, kada je jasno poručio da povratak toga grada nije samo simboličan, nego stvarni početak obnove i reintegracije.
Tom je prilikom istaknuo kako dolazak vlaka u Vukovar predstavlja:
„dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti da se ovo razoreno područje što prije izgradi i uključi u društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine.“
Pogled u budućnost, sjećanje kao obveza
Danas, kao članica Europske unije i NATO-saveza, Hrvatska stoji na temeljima izgrađenima upravo tih povijesnih siječanjskih dana. Međunarodno priznanje i mirna reintegracija nisu samo povijesne činjenice, već trajna obveza očuvanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i demokratskih vrijednosti.
15. siječnja ostat će zauvijek upisan u hrvatsku povijest kao dan trijumfa državnosti, pobjede diplomacije i konačnog teritorijalnog jedinstva Republike Hrvatske.
- Sudar američkog kapitala i europskih interesa: EU u Dublinu kroji novu budućnost za inovatore
Neformalni sastanak europskih ministara u Dublinu potvrdio je kako su EU inovacije i slobodan protok znanja ključni za gospodarski rast, sigurnost i prosperitet kontinenta. DUBLIN… Pročitaj više: Sudar američkog kapitala i europskih interesa: EU u Dublinu kroji novu budućnost za inovatore - Nova akcija USKOK-a: Uhićena policajka odavala povjerljive podatke
Najnovija USKOK uhićenja na zadarskom području otkrivaju korupcijsku aferu. Sumnja se da je policajka neovlašteno odavala podatke lokalnim moćnicima. Na području Zadarske županije u tijeku… Pročitaj više: Nova akcija USKOK-a: Uhićena policajka odavala povjerljive podatke - DUNAV NE PRESTAJE SKRIVATI SMRT: Kod Batine izronila nova avionska bomba, policija izdala hitno upozorenje!
Nakon što su prošlog tjedna uspješno neutralizirane dvije, iznimno nizak vodostaj Dunava otkrio je još jednu prijetnju. Nova avionska bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena… Pročitaj više: DUNAV NE PRESTAJE SKRIVATI SMRT: Kod Batine izronila nova avionska bomba, policija izdala hitno upozorenje! - Svinjska kuga i lažni papiri: Inspektorat najavio rigorozne kazne za veliki skandal!
Ilegalni prijevoz životinja ponovno trese Slavoniju. Svinjska kuga predstavlja ozbiljnu prijetnju, a Državni inspektorat (DIRH) najavljuje prekršajne i kaznene prijave za sve aktere skandala sa… Pročitaj više: Svinjska kuga i lažni papiri: Inspektorat najavio rigorozne kazne za veliki skandal! - Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku
Uz rječicu Purnicu jučer je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica tragične pogibije hrabrih pripadnika SJP Omega, Željka Cindrića i Ivice Filkovića. Uz žubor rječice Purnice i… Pročitaj više: Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku - More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju.
Grad Vis postao je središte prisjećanja na Viški boj, jedan od najvažnijih događaja cjelokupne hrvatske pomorske povijesti. Povodom 160. obljetnice ove strateške bitke, organiziran je… Pročitaj više: More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju. - Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura
Nezapamćena prijevara u Splitu šokirala je hrvatsku javnost i razotkrila tamnu stranu ekonomije. Kroz samo pet mjeseci ljetne sezone, 29-godišnjak je iskoristio taksi platforme kako… Pročitaj više: Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura - Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika
USKOK je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 58-godišnjeg zaposlenika Carinske uprave. Ovaj carinik tereti se da je od poduzetnika uzeo 5.000 eura… Pročitaj više: Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika - Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod
Na današnji dan rođen je Vladko Maček koji je ostavio neizbrisiv trag u borbi za nacionalnu opstojnost, ujedinjenje povijesnih teritorija te hrabro suprotstavljanje hegemoniji i… Pročitaj više: Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod - Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini
U plemenitoj inicijativi očuvanja uspomene na žrtvu hrvatskih branitelja, Beli Manastir predao je spomen-kamen koji će trajno krasiti Zid sjećanja u Udbini. BELI MANASTIR –… Pročitaj više: Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
DOMOVINSKI RAT
KOLUMNE
Rafali, saveznici i odgovornost: Hrvatska ostaje samo kupac a ne i partner
