Uništen tanker od strane Irana

Hormuški tjesnac: Energetska bomba Bliskog istoka

KOLUMNA Nove obavijesti Svijet Vijesti

Dok svijet prati ratne vijesti s Bliskog istoka, jedno mjesto postaje ključna točka globalne sigurnosti – Hormuški tjesnac. Uski morski prolaz između Irana i Omana danas je mnogo više od geografske zanimljivosti. On je arterija svjetske energetike, kroz koju svakodnevno prolazi oko četvrtine globalne proizvodnje nafte.

Upravo zbog toga svaka eskalacija u tom području ima potencijal pokrenuti domino-efekt koji bi mogao potresti svjetsko gospodarstvo.

Usko grlo svjetske energetike

Hormuški tjesnac povezuje Perzijski zaljev s otvorenim oceanom. Na njegovim obalama nalaze se neke od najvažnijih energetskih sila svijeta: Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman. Većina njih među najvećim je proizvođačima nafte i prirodnog plina.

No ono što taj prostor čini posebno osjetljivim jest njegova geografija. Na nekim mjestima tjesnac je širok tek desetak do dvadesetak milja, a područje je prošarano brojnim otocima i uskim pomorskim rutama. Upravo takva konfiguracija daje Iranu potencijalnu mogućnost da relativno lako blokira plovidbu.

Takav scenarij odmah bi pogodio globalna tržišta.

Što bi značila blokada?

Procjenjuje se da između 20 i 25 posto svjetske nafte svakodnevno prolazi tim morskim koridorom. Iako države posjeduju strateške rezerve koje mogu ublažiti kratkoročne poremećaje, dugotrajnija blokada izazvala bi snažan rast cijena energenata.

Analitičari već upozoravaju da bi u slučaju ozbiljne eskalacije cijena nafte mogla dosegnuti i 200 dolara po barelu. To bi pokrenulo novi val inflacije i gospodarskih potresa diljem svijeta.

Najpogođenije bi bile industrijske ekonomije Europe i Azije, posebno Kina i Indija, koje su među najvećim uvoznicima nafte iz Perzijskog zaljeva.

Alternativni putevi – ali uz visoku cijenu

Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pokušavaju pronaći načine kako ublažiti moguću blokadu. Jedna od opcija je korištenje postojećih naftovoda koji bi naftu iz Saudijske Arabije preusmjerili prema Crvenom moru.

Međutim, takav transport je sporiji, skuplji i logistički složeniji. Uz to, taj pravac također nije potpuno siguran jer bi mogao postati meta pobunjeničkog pokreta Hutija iz Jemena, koji je već ranije napadao brodove u regiji.

Zbog toga brodarske kompanije sve više oklijevaju slati svoje tankere kroz potencijalno ratnu zonu. Problem nije samo vojna prijetnja, već i osiguranje – jer ako brod bude pogođen projektilom, pitanje je tko će snositi milijunske gubitke.

Rat koji se može proširiti

U međuvremenu raste opasnost od šire regionalne eskalacije. Izraelski vojni planeri razmatraju mogućnost velike kopnene operacije u južnom Libanonu s ciljem potiskivanja Hezbollaha dalje od izraelske granice.

Takav potez mogao bi Libanon pretvoriti u novo središte sukoba.

Istodobno se pozorno promatra situacija u Gazi, gdje Hamas zasad nije značajno proširio sukob, iako povremeni incidenti pokazuju da napetosti i dalje tinjaju.

Novi Bliski istok

Jedna od najvećih posljedica aktualne krize mogla bi biti promjena političkih odnosa u regiji. Države Perzijskog zaljeva, koje su Iran dugo smatrale rivalom, sve ga otvorenije doživljavaju kao izravnog neprijatelja.

Takav razvoj događaja mogao bi pokrenuti novu utrku u naoružanju i trajno promijeniti sigurnosnu arhitekturu Bliskog istoka.

U tom kontekstu Hormuški tjesnac postaje više od strateške pomorske rute. On je simbol globalne ranjivosti – mjesto gdje se geopolitika, energija i ekonomija sudaraju u jednoj od najopasnijih točaka suvremenog svijeta.

Ako bi se ta arterija zatvorila, posljedice ne bi osjetio samo Bliski istok. Osjetio bi ih cijeli svijet.


DOMOVINSKI RAT

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori