ajatolah Khamenei _ Donald Trump Napetost

Amerika i Iran na rubu vojne eskalacije

Nove obavijesti Svijet Vijesti

Bliski istok ponovno se nalazi na rubu opasne prekretnice. Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost vojne akcije protiv Irana, dok diplomatski kanali još uvijek tinjaju, ali sve više podsjećaju na formalnost nego na stvarnu priliku za kompromis. U pozadini – jedno od najvećih američkih vojnih gomilanja u regiji posljednjih godina.

Predsjednik SAD-a poručio je kako će se „dogoditi loše stvari ako Iran ne pristane“. Na izravno pitanje o mogućem vojnom udaru odgovorio je kratko: „Neću o tome govoriti.“ Ipak, rečenica da Washington želi dogovor „na ovaj ili onaj način“ jasno sugerira da diplomacija ima rok trajanja. Ako sporazuma ne bude, posljedice će, kako je rekao, biti „nepovoljne za njih“.

Novinarka ABC News Karen Travers suočila je predsjednika s pitanjem o konkretnim planovima za potencijalnu vojnu akciju. Odgovori su ostali neodređeni, ali brojke na terenu govore same za sebe.

U regiji se trenutačno nalaze dvije udarne skupine nosača zrakoplova, više od stotinu teretnih zrakoplova, zrakoplovi za nadopunu gorivom, borbeni avioni te oko 35.000 američkih vojnika raspoređenih diljem Bliskog istoka. Takva koncentracija snaga ne predstavlja tek simboličnu demonstraciju moći, već stvarnu operativnu spremnost.

Strategija pritiska ili uvod u sukob?

Američki predsjednik više je puta naglasio da preferira diplomatsko rješenje, ali istodobno razmatra ograničeni vojni udar kojim bi Iran bio prisiljen na novi nuklearni sporazum. No povijest pokazuje da „ograničeni udari“ na Bliskom istoku rijetko ostaju ograničeni. Svaka iskra može zapaliti regionalni požar.

Teheran službeno poručuje da želi pregovore, ali istodobno upozorava da je spreman na rat. Iranski dužnosnici naglašavaju da će u slučaju napada sve baze i sredstva „neprijateljskih snaga“ – uključujući američke – smatrati legitimnim ciljevima.

Rok od 48 sati, u kojem bi Iran mogao ponovno inicirati pregovore, dodatno pojačava napetost. Razgovori bi se, prema diplomatskim izvorima, mogli organizirati pred sam kraj veljače. No teško je zamisliti da, ako Iran ne pristane na uvjete koje postavlja Washington, golema vojna infrastruktura neće biti upotrijebljena – makar u obliku ograničenog udara. Jednako je realna i mogućnost da do napada dođe čak i tijekom pregovora, kao dodatnog sredstva pritiska.

Teheran se priprema za najgori scenarij

Prema navodima više visokih dužnosnika i članova Revolucionarne garde, vrhovni vođa Ali Khamenei već je izdao niz izvanrednih direktiva. Uspostavio je četiri razine nasljedstva za ključne vojne i državne funkcije koje osobno imenuje te naložio vodećim dužnosnicima da imenuju do četiri zamjenika. Ovlasti su delegirane uskom krugu povjerljivih suradnika koji bi preuzeli odlučivanje u slučaju prekida komunikacije ili njegove smrti.

Podsjetimo, tijekom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata s Izraelom, Khamenei se skrivao i tada je imenovao trojicu mogućih nasljednika – njihovi identiteti nikada nisu objavljeni.

Iran, prema dostupnim informacijama, djeluje pod pretpostavkom da su američki vojni udari neizbježni. Sve oružane snage podignute su na najviši stupanj pripravnosti. Duž zapadne granice s Irakom raspoređuju se lanseri balističkih raketa – dovoljno blizu da dosegnu Izrael – dok su na južnim obalama Perzijskog zaljeva postavljeni sustavi unutar dometa američkih baza.

„Najmoćnija vojska na svijetu mogla bi dobiti takav šamar da se neće moći podići“, poručio je Khamenei u govoru prošlog tjedna.

Svijet između diplomacije i detonacije

Ono što danas gledamo nije samo bilateralni sukob Washingtona i Teherana. Riječ je o širem geopolitičkom obračunu u kojem su uključeni saveznici, regionalne sile i globalni interesi. Svaki pogrešan potez mogao bi destabilizirati tržišta energenata, produbiti sigurnosnu krizu i otvoriti novo poglavlje nestabilnosti.

Diplomacija još uvijek postoji – ali pod sjenom nosača zrakoplova i balističkih projektila. U takvim okolnostima, pitanje više nije hoće li doći do eskalacije, nego tko će prvi procijeniti da mu je politički rizik rata manji od rizika kompromisa.



DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE