Bez dogovora o sucima i čelniku Vrhovnog suda, pravosudni sustav suočen s ozbiljnim izazovima
Ustavni sud bez troje sudaca: politički zastoj i oprezni optimizam
ZAGREB, 13. travnja 2026. – Ustavni sud od ponedjeljka radi u nepotpunom sastavu, zbog izostanka dogovora vladajućih i oporbe o izboru tri nova suca, a nakon prošlotjednih neformalnih konzultacija obje strane izražavaju skroman i oprezan optimizam oko uspjeha dogovora o popunjavanju upražnjenih mjesta.
Ustavni sud Republike Hrvatske radi u krnjem sastavu, s deset sudaca, s obzirom na to da je u nedjelju 12. travnja istekao produljeni šestomjesečni mandat bivšem predsjedniku te institucije Miroslavu Šeparoviću, te sucima Mati Arloviću i Goranu Selancu, a Hrvatski sabor u međuvremenu, zbog političkih sukoba, nije izabrao tri nova suca. Njihov osmogodišnji mandat istekao je 12. listopada prošle godine, a kako do tog datuma nisu izabrani mandat im je po sili zakona produljen za još šest mjeseci.
Do zastoja u pregovorima je došlo početkom siječnja kada je predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković zatražio da se u paketu biraju novi ustavni suci i predsjednik Vrhovnog suda, koji također nije izabran već više od godinu dana, na što oporba nije pristala, ocijenivši da je riječ o “protuustavnom i nezakonitom prijedlogu i pokušaju HDZ-a da ovlada svim nezavisnim institucijama”. Oporba je problematizirala i stav vladajućih da sastav Ustavnog suda treba slijediti raspodjelu u parlamentu te da većina treba predložiti dva, a opozicija jednog kandidata.
Kako pomaka u razgovorima nije bilo, predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić 25. ožujka pismom je pozvao “sve zastupnice i zastupnike Hrvatskog sabora da izvrše svoju ustavnu dužnost i izaberu tri sutkinje/suca Ustavnog suda Republike Hrvatske kako bi se osiguralo nesmetano i kontinuirano izvršavanje Ustavom Republike Hrvatske propisanih nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske”. Prema izvorima iz vladajuće koalicije, na prošlotjednom koalicijskom sastanku, premijer Plenković od partnera u većini je zatražio i dobio suglasnost da s oporbom pokuša iznaći dogovor o tri nova ustavna suca.
Prvi pokazatelj mogućnosti dogovora sjednica Odbora za pravosuđe u utorak
Uslijedila je potom i sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav prošloga četvrtka, sazvana potpisima članova iz redova SDP-a i Možemo!, koja je u formalnom dijelu trajala vrlo kratko, bez konkretnih pomaka, dok su neformalne konzultacije koje su potom uslijedile iznjedrile “dogovor da će se dogovarati”.
I vladajući i oporba su nakon tih konzultacija izrazile skroman i oprezan optimizam da više nije nemoguće da se dogovor ipak postigne do 21. travnja za kada je u Saboru zakazano glasanje o do tada raspravljenim točkama dnevnog reda. Bude li dobre volje i političke odgovornosti, tada bi se moglo glasati i o tri nova ustavna suca i o novom čelniku Vrhovnog suda.
Prvi pokazatelj hoće li do dogovora doći bit će sjednica Odbora za pravosuđe, na kojoj je i točka dnevnog reda davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda koje se potom prosljeđuje predsjedniku Republike, nakon čega bi on Saboru trebao predložiti kandidata. Oporbi je deblokada izbora čelnika VS-a preduvjet za nastavak pregovora, a kako su vladajući šest puta do sada tu točku skidali s dnevnog reda ili rušili kvorum, uspiju li dati mišljenje iz sedmog pokušaja, to će značiti pomak s mrtve točke i u pregovorima o ustavnim sucima.
Glavni pregovarači o ustavnim sucima vjerojatno će razgovarati i na obali Bospora
Ovoga tjedna slijede pregovori o modelu kojim će birati ustavne suce, a iz redova vladajućih više ne govore da omjer novih sudaca treba biti 2:1 u njihovu korist nego da je “njihov interes izabrati tri kvalitetna ustavna suca kojima je Ustav na prvom mjestu”. Neslužbeni navodi iz krugova uključenih u pregovore govore da se ne bi išlo na plenarno izjašnjavanje o svih 13 kandidata, kako je opozicija prvotno predlagala, nego bi se lista suzila na tri imena koliko je i potrebno izabrati. Navodno su i najbliži modelu izbora – jedan kandidat vladajućih bez prava veta oporbe, jedan prijedlog oporbe bez prava veta vladajućih i treći kompromisni kandidat, i, kako neki od involviranih u proces tvrde, “to je i jedini mogući način da se dogovorimo”.
Premda svi tvrde da se o imenima još uopće nije razgovaralo, kuloarima se šire neslužbeni navodi da su “spitzenkandidati” vladajućih Željko Pajalić, Mladen Sučević i Lidija Vidjak, oporba bi inzistirala na Goranu Selancu, a kompromis bi se možda mogao naći oko Štefice Stažnik. Sve to je, međutim, još u zoni nagađanja, a tijekom ovog tjedna vodit će se neformalni razgovori koji će pokazati postoji li mogućnost dogovora.
Sjednica Odbora za Ustav koja bi trebala utvrditi listu s kojom će se pred plenum na izjašnjavanje, ovoga tjedna neće se sazivati, odnosno, bude li dogovora, bit će sazvanaza ponedjeljak 20. travnja, dan prije glasanja u Saboru. Do tada će biti samo neformalnih razgovora, između ostaloga, i zato što glavni pregovarači, HDZ-ov Ivan Malenica i SDP-ov Saša Đujić, ujedno predsjednik i potpredsjednik Odbora za Ustav, sudjeluju na sastanku Interparlamentarne unije u Istanbulu, tako da će vjerojatno i na obali Bospora biti neformalnih razgovora o izboru tri nova ustavna suca.
Odbor za Ustav krajem listopada prošle godine utvrdio je da su sve formalne uvjete za kandidaturu ispunili Senad Bajramović, Marko Bonifačić, Neven Cirkveni, Željko Matijašec, Oliver Mittermayer, Željko Pajalić, Mate Tomislav Peroš, Goran Selanec, Domagoj Sivrić, Štefica Stažnik, Ljiljana Stipišić, Mladen Sučević i Lidija Vidjak, a za njihov izbor potrebna je dvotrećinska parlamentarna većina od 101 glasa.
Izvor: Hina
- 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta
Svaki narod ima datume koji su poput nevidljivog vezivnog tkiva oblikovali njegovu sudbinu, a 27. lipnja svakako je jedan od njih. Premda su događaji o… Pročitaj više: 27. lipnja u hrvatskoj povijesti: Temelji našeg nacionalnog identiteta - Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa
Toga kobnog 27. lipnja 1991. godine, jedan maleni crveni fićo hrabro je stao pred tenkove JNA, postavši time trajni simbol osječkog otpora. Dok su oklopne… Pročitaj više: Zvijer od 36 tona protiv malenog automobila: Kako je “Crveni fićo” postao besmrtni simbol osječkog prkosa - Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina?
Tragična i prerana smrt maloljetnog dragovoljca iz Zadra duboko je potresla njegove sugrađane, a u javnosti se ponovno otvorilo bolno pitanje o sudbinama dječaka koji… Pročitaj više: Tko je bio Milan Drača, heroj sa samo 15 godina? - Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a
Svečanom akademijom i emotivnom izložbom fotografija u Zadru je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica 112. brigade, legendarne postrojbe koja je apsorbirala prvi udar agresora na dalmatinskom… Pročitaj više: Polaganjem vijenaca i svečanom akademijom u Zadru je svečano obilježena 35. obljetnica slavne 112. brigade HV-a - Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!”
Katarina Vučić napustila je HDZ, ali zadržava funkciju dogradonačelnice Vinkovaca kao nezavisna. Otkrila je razloge pritisaka i marginalizacije u gradu. VINKOVCI – Katarina Vučić, dosadašnja… Pročitaj više: Politički potres u Vinkovcima: Dogradonačelnica napustila HDZ i poručila – “Maknuta sam, ali mandat ne vraćam!” - Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa!
Zlouporaba droga više nije problem koji se događa nekom drugom – ona je duboko ukorijenjena zdravstvena kriza koja svakodnevno mutira. Dok europsko tržište narkotika ruši… Pročitaj više: Roditelji, budite na oprezu: Kokain nikad dostupniji, a žrtve dolaze ravno iz školskih klupa! - Krvavi napad na Glinu 1991.
Brutalni napad na Glinu 26. lipnja 1991. označio je početak otpora. Saznajte kako je 16 hrvatskih policajaca satima branilo grad od nadmoćnog neprijatelja. GLINA –… Pročitaj više: Krvavi napad na Glinu 1991. - Skandal u srcu Zagreba: “Mirogoj se raspada, vide se ljesovi u otvorenim grobovima, a vlast ne mari za mrtve!”
Saborski zastupnik Igor Peternel upozorio je na sramotno stanje u kojem se nalazi groblje Mirogoj, zatraživši hitnu akciju države. ZAGREB – Šest godina nakon razornog… Pročitaj više: Skandal u srcu Zagreba: “Mirogoj se raspada, vide se ljesovi u otvorenim grobovima, a vlast ne mari za mrtve!” - Kukavica: Hrvatski branitelji su temelj našeg Ustava!
Saborski zastupnik Ivica Kukavica oštro je upozorio javnost kako su hrvatski branitelji i njihova žrtva postali meta selektivnog tumačenja zakona. ZAGREB – Zastupnik Domovinskog pokreta,… Pročitaj više: Kukavica: Hrvatski branitelji su temelj našeg Ustava! - Zakon o lovstvu: Krivi su vozači i ratari?
Novi Zakon o lovstvu izazvao je oštre kritike u Saboru jer država odgovornost za štete od divljači prebacuje na poljoprivrednike i vozače, ostavljajući ih nezaštićenima.… Pročitaj više: Zakon o lovstvu: Krivi su vozači i ratari?
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
