Portal Veterani - Zlouporaba Droga: Alarmantni Podaci

Zlouporaba droga više nije problem koji se događa nekom drugom – ona je duboko ukorijenjena zdravstvena kriza koja svakodnevno mutira. Dok europsko tržište narkotika ruši sve rekorde, a kokain i sintetičke tvari preplavljuju hrvatske ulice, stručnjaci iz Osijeka upalili su crveni alarm: žrtve su sve mlađe, a posljedice trajne.

OSIJEK, 26. lipnja 2026. – Kada je kineski carski povjerenik Lin Zexu u lipnju davne 1839. godine naredio masovno uništenje zaplijenjenog opijuma kako bi spasio svoju naciju od propasti, vjerojatno nije mogao ni slutiti da će njegov radikalni čin stoljećima kasnije postati temelj za globalnu borbu. Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, koji se svake godine obilježava 26. lipnja, danas je važniji nego ikad prije. Suvremeno tržište narkotika doživljava svoju najbržu i najopasniju transformaciju u povijesti, a taj smrtonosni val nije zaobišao ni Hrvatsku.

Kako bi javnosti predočili pravo stanje stvari, Policijska uprava osječko-baranjska, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Osijek, Udrugom „Ne-ovisnost“ te Nastavnim zavodom za javno zdravstvo, održala je u Osijeku konferenciju za medije s koje je poslana jasna, ali zastrašujuća poruka: rat protiv ovisnosti dobio je novo, digitalizirano i visokosintetizirano lice.

Epidemija lažnog dopamina i zamka društvenih mreža

Zaboravite sliku starog opijatskog ovisnika; današnji pacijenti dolaze iz školskih klupa. Prim. dr. Marija Kribl, voditeljica Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti pri NZJZ Osječko-baranjske županije, detektirala je ključni kognitivni problem kod novih generacija – apsolutnu destigmatizaciju kanabisa, potpomognutu kulturom društvenih mreža.

“Taj fenomen usko je povezan s društvenim mrežama gdje se stalno prikazuje nerealan, virtualan život, što je doprinijelo naglašavanju potrebe za dopaminom, odnosno ugodom,” pojašnjava dr. Kribl. Mladi, izloženi neprekidnom toku informacija, formiraju stav o marihuani kao “ljekovitoj biljci”, potpuno ignorirajući njene dokazane negativne učinke na razvoj mozga i ulogu okidača za ozbiljne psihijatrijske poremećaje poput shizofrenije.

“Ako stalno želim biti u ugodnom stanju i osjećati zadovoljstvo, to u realnom životu nije moguće. Tada ću posegnuti za nečim što će izvana stvoriti tu ugodu. Posljedica svega toga jest da danas imamo dvostruko više djece i adolescenata u tretmanu nego odraslih ovisnika,” upozorava doktorica, ističući kako je Osječko-baranjska županija još uvijek ispod republičkog prosjeka, no trendovi su nemilosrdni.

Evropa kao centar konzumacije, a Hrvatska u vrtlogu kokaina

Da problem prelazi lokalne granice, potvrđuju i podaci Europske agencije za droge (EUDA). Europa je danas drugo najveće tržište kokaina na svijetu. S procjenom od 5,5 milijuna korisnika i rekordnom globalnom proizvodnjom, ulice su preplavljene kokainom iznimno visoke čistoće, što drastično povećava rizik od fatalnih predoziranja.

Znanstvena istraživanja u Hrvatskoj oslikavaju taj isti, snažan uzlazni trend. U samo jednom desetljeću, prevalencija osoba koje su konzumirale ilegalnu drogu skočila je s 5,3% na zabrinjavajućih 9,9%. “SCORE” projekt – paneuropska analiza otpadnih voda koja prati biološke markere u hrvatskim gradovima poput Zagreba i Splita – iz vikenda u vikend bilježi oštre skokove metabolita kokaina, amfetamina i MDMA-a. Hrvatska se pretvorila u naciju koja stimulansima “kupuje” rekreaciju.

Robert Škorvaga, voditelj poslova prevencije u Uredu načelnika PU osječko-baranjske, potvrdio je ozbiljnost situacije na terenu. “Policija gotovo svakodnevno, na području cijele županije, pronalazi nekoga tko posjeduje, koristi ili radi nešto zabranjeno s drogom. Na prvom je mjestu marihuana, no na drugo je izbio kokain. Da smo o tome pričali prije 15 godina, to bi nas iznenadilo, ali očito je financijska moć na razini da si korisnici to mogu priuštiti.”

Nepopravljiva šteta i bitka za prevenciju

I dok na razini države zbrajamo preko 10.460 zapljena raznih vrsta droga u samo jednoj godini, u terapijskim zajednicama vodi se tiha borba za ljudske živote. Milan Jukić, voditelj terapijske zajednice Udruge „Ne-ovisnost“, naglašava koliko su moderne droge razorne.

“Danas je previše ljudi koji su trajno oštećeni. Previše je umjetnih droga i medikamenata iz kućne radinosti koji stvaraju štetu koju je teško ili nemoguće popraviti,” navodi Jukić, čija zajednica trenutno brine o 38 štićenika. Prosječna dob onih koji prvi put eksperimentiraju s drogom u Hrvatskoj iznosi svega 16 godina, a do trenutka kada roditelji shvate što se događa, često prođu dvije do tri kritične godine.

Upravo zato, rješenje se ne krije samo u represiji, već u proaktivnom djelovanju. Iva Vrebac iz Crvenog križa Osijek ističe kako je ključ prevencije u osmišljavanju zdravog okruženja za mlade: “Na prevenciji se trudimo raditi kroz strukturiranje slobodnog vremena mladih ljudi. Nudimo volonterske aktivnosti kroz koje se mogu izgrađivati i tako izvući iz potencijalnog kruga ovisnosti.“

Na kraju, odgovor na ovu pošast zahtijeva promjenu paradigme društva u cjelini. Od implementacije nove “Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030.” do buđenja svijesti unutar svake pojedine obitelji, borba protiv zlouporabe droga postala je maraton u kojem nemamo luksuz odustajanja. Mladi promatraju svijet koji smo im izgradili – na nama je odgovornost da on ne bude utemeljen na lažnim, kemijskim osjećajima ugode koji završavaju trajnim mrakom.