Portal Veterani - Zakon o lovstvu: Udar na seljake i vozače?

Novi Zakon o lovstvu izazvao je oštre kritike u Saboru jer država odgovornost za štete od divljači prebacuje na poljoprivrednike i vozače, ostavljajući ih nezaštićenima.

“Sami ste si krivi.” Ovim bi se riječima, prema ocjeni saborske zastupnice SDP-a Ivane Ribarić Majanović, mogao sažeti Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lovstvu. Sa sabornice Ribarić Majanović je istaknula kako novi zakonski okvir predstavlja izravno priznanje države da je kapitulirala pred rastućim problemom višemilijunskih šteta koje uzrokuje divljač.

Umjesto rješavanja uzroka problema u sustavu gospodarenja divljači, država odgovornost i financijski teret skida sa sebe i lovoovlaštenika, prebacujući ih na leđa onih koji su svakodnevno najviše pogođeni – proizvođača hrane i sudionika u prometu.

Ratari prepušteni sami sebi

Prema novom prijedlogu, poljoprivrednici će morati sami, o vlastitom trošku, kupovati i postavljati zaštitna sredstva te dokazivati da su poduzeli “sve razumne mjere” kako bi zaštitili svoje usjeve. Najsporniji dio zakona odnosi se na obvezu ciljanog čuvanja dobara i samostalnog istjerivanja divljači. Zastupnica je upozorila na apsurdnost i opasnost situacije u kojoj se od ratara očekuje da usred noći, bez adekvatne opreme i ovlasti, tjeraju krda divljih svinja sa svojih njiva.

“Ako imate provalnika u kući, zovete policiju. Ako vam gori kuća, zovete vatrogasce. Ministre, koga da usred noći zovu poljoprivrednici koji ne uspiju sami istjerati divljač s ograđenih njiva?” upitala je Ribarić Majanović, ocijenivši ovakav zakon alatom za razvlašćivanje poljoprivrednika u korist zaštite lovoovlaštenika.

Dodatni udar na džepove vozača

Ništa bolja situacija ne očekuje ni vozače. U slučaju naleta na divljač, predlaže se da vozač odgovara za štetu na svom vozilu, dok će lovoovlaštenik odgovarati samo za štetu na divljači – osim ako se izravna krivnja lovoovlaštenika ne dokaže pogonom, što će u praksi biti iznimno teško utvrditi.

Građanima se zapravo poručuje da sami uplaćuju dodatna osiguranja, što će posebno pogoditi stanovnike ruralnih krajeva gdje su takvi incidenti najčešći, a prihodi najniži. Zastupnica je izrazila ozbiljnu bojazan za sigurnost na cestama, upozorivši da bi netko mogao tragično stradati izbjegavajući srnu, samo zato što si nije mogao priuštiti dodatnu policu osiguranja od naleta divljači.

Sustav pred slomom

Dosadašnje štete od divljači dosegle su iznos od 15 milijuna eura u prethodnoj godini, no SDP-ova zastupnica smatra da uzrok ne leži u starom zakonu, već u njegovom neprovođenju. Upozorila je na izostanak izvanrednih revizija lovnogospodarskih osnova, posebno u Slavoniji i Baranji, te na činjenicu da nadležno ministarstvo od 2018. godine nije donijelo novi pravilnik koji bi regulirao stvarni prirast divljači na terenu.

Umjesto uvođenja reda i slušanja struke, država ovaj “vrući krumpir” sada prebacuje županijama. Uz smanjene prihode od lovozakupnina, županije nemaju ni financijskih sredstava ni kapaciteta za nošenje s ovim kompleksnim problemom. Zaključak oporbe je jasan: sustav mora biti pravedan u cijeloj državi, a onaj tko je vlasnik divljači i tko njome gospodari, mora biti odgovoran za štetu koju ta divljač napravi.

Saborski zastupnici Mosta upozoravaju da država ovim zakonom pere ruke, a teret i odgovornost prebacuje isključivo na leđa građana, vozača i malih poljoprivrednika.

U ime Kluba zastupnika Mosta, Božo Petrov i Marin Miletić uputili su oštre kritike predlagateljima, ističući da se pod krinkom uređenja sustava zapravo provodi opasna preinaka – odgovornost za nefunkcioniranje sustava prebacuje se s države i lovoovlaštenika na obične građane.

Božo Petrov je u svom izlaganju jasno naglasio kako problem nisu pravi lovci i lovačka društva koja desetljećima brinu o prirodi i biosigurnosti, već sustav koji štiti jače na štetu slabijih.

“Razumne mjere” kao pravna zamka

Kao jedan od najvećih apsurda novog zakona, Petrov je istaknuo nedefiniranost pojma “razumne mjere zaštite” koje bi poljoprivrednici trebali poduzimati kako bi imali pravo na naknadu štete.

“Što su razumne mjere i tko ih definira? Jesu li iste za veliki sustav s kapitalom i za starijeg vlasnika koji obrađuje nekoliko komada zemlje? Ako se to ne razradi, dobit ćemo novi prostor za sporove u kojima će jači i pravno opremljeniji lakše proći, a mali poljoprivrednik će ostati nezaštićen,” upozorio je Petrov, dodavši kako vozači koji propisno voze, a na koje naleti divljač, po novom modelu ostaju sami sa svojom štetom jer je krivnju lovoovlaštenika gotovo nemoguće dokazati.

Također, Petrov je upozorio na netransparentnu decentralizaciju sredstava prema županijama i dodjelu lovišta domicilnim udrugama bez jasnih i mjerljivih kriterija, što otvara prostor za političku podobnost umjesto stručnosti.

Zakon za elitu i “ministarske šumice”

U nastavku rasprave, zastupnik Marin Miletić podigao je tenzije emotivnim govorom u kojem je novi zakon nazvao alatom skrojenim za “političku elitu”. Oštro je osudio dvoličnost sustava, prisjetivši se afera bivših ministara i dužnosnika povezanih s lovom.

“Ne radi se ovaj zakon ni za Antu ni za Matu, ni za male lovce koji brinu o šumi i hrane životinje. Ovaj zakon je za političku kasu, za vas koji ste se potpuno odcijepili od naroda i koji dogovarate poslove po ‘ministarskim šumicama’,” poručio je Miletić vladajućima.

Posebno se osvrnuo na težak položaj seljaka koji dobivaju zemlju u najam kako bi prehranili obitelji, a onda ostaju prepušteni sami sebi kada im divlje svinje unište usjeve. “Je li to ovaj zakon donosi? Da kao prije 300 godina seljaci s puškom trebaju stajati pored svojih usjeva i čuvati ih?” upitao je Miletić, pozvavši građane da na nadolazećim izborima “kemijskom olovkom” kazne ovakav odnos prema narodu.

Mostovci su zaključili da neće podržati ovakav prijedlog Zakona o lovstvu te su pozvali Vladu da do drugog čitanja ispravi ključne nedostatke, kako bi zakon uistinu služio građanima, a ne isključivo onima na pozicijama moći.

Dražen Jurmanović

Dražen Jurmanović je glavni urednik Portala Veterani, dugogodišnji novinar i publicist. Kao maloljetni dragovoljac sudjelovao je u obrani Republike Hrvatske, a danas obnaša dužnost predsjednika Veteranske udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske (VUMDDRH). Kroz svoj rad aktivno istražuje i piše o temama iz Domovinskog rata, politike, kulture, vjere, ekologije i društvenih zbivanja.