Najnovije izvješće organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties),

Europa na rubu: urušava li se vladavina prava?

Nove obavijesti Vijesti

Najnovije izvješće organizacije za zaštitu građanskih sloboda otkriva zabrinjavajuće trendove diljem Europske unije, gdje sve više država, uključujući i Hrvatsku, bilježi nazadovanje u ključnim demokratskim standardima.

Napad na pravdu: Europa pred ozbiljnim izazovom demokracije

Europa se suočava s tihim, ali duboko zabrinjavajućim procesom – sustavnim slabljenjem vladavine prava u pojedinim državama članicama Europske unije. Najnovije izvješće organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties), temeljeno na analizama više od 40 nevladinih organizacija iz 22 zemlje, upozorava na „dosljedne i namjerne“ pokušaje urušavanja temeljnih demokratskih standarda.

U fokusu kritike nalaze se vlade u Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovačka, koje izvješće opisuje kao „razarače“ vladavine prava.

Izvješće za Hrvatsku pratio je Centar za mirovne studije (CMS).

( CMS je organizacija civilnog društva koja štiti ljudska prava i zalaže se za društvene promjene temeljene na vrijednostima demokracije, antifašizma, nenasilja, mirotvorstva, solidarnosti i jednakosti.)

Hrvatska: stagnacija i regresija

Prema analizi organizacije Centre for Peace Studies, stanje u Hrvatskoj tijekom 2025. godine obilježeno je stagnacijom, ali i jasnim regresijama u ključnim područjima – pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i sustavu demokratskih kontrola.

Nakon parlamentarnih izbora 2024., vlast je formirana koalicijom Hrvatska demokratska zajednica i Domovinski pokret, što je, prema izvješću, nastavilo postojeće probleme iz prethodnih mandata vlade na čelu s Andrej Plenković.

Posebno zabrinjava porast javne uporabe pozdrava „Za dom spremni“ i drugih simbola povezanih s ustaškim režimom, što se sve češće relativizira u javnom prostoru, pa čak i kroz sudsku praksu. Unatoč jasnim stavovima Ustavnog suda, pojedini sudovi počeli su donositi oslobađajuće presude, čime se dodatno narušava pravna sigurnost.

Kriza pravosuđa i ograničen pristup pravdi

Izvješće naglašava kako u Hrvatskoj nije zabilježen stvarni napredak u učinkovitosti pravosudnog sustava. Sudski postupci i dalje su dugotrajni, a pristup pravdi ograničen – osobito za socijalno ugrožene skupine.

Financijski pragovi za besplatnu pravnu pomoć ostaju izuzetno niski, dok su odvjetničke usluge skupe, što mnoge građane – uključujući migrante – praktično isključuje iz sustava pravne zaštite.

Posebnu zabrinutost izaziva presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Y.K. protiv Hrvatske, koja je razotkrila sustavne slabosti u pristupu azilu, pravnoj zaštiti i zaštiti od nezakonitog protjerivanja.

Korupcija bez stvarnih posljedica

Unatoč formalnim zakonodavnim izmjenama, Hrvatska nije ostvarila značajan napredak u borbi protiv korupcije. Strukturni problemi – politički utjecaj na pravosuđe, nedostatak transparentnosti i dugotrajni postupci – i dalje dominiraju sustavom.

Visokoprofilni slučajevi, uključujući optužnice protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, dodatno su poljuljali povjerenje javnosti. Istodobno, nedostatak konkretnih presuda i sankcija ostavlja dojam nekažnjivosti.

Mediji pod pritiskom i „hladni efekt“

Sloboda medija u Hrvatskoj također je pod ozbiljnim pritiskom. Politički utjecaj, financijski pritisci i porast SLAPP tužbi (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja) stvaraju atmosferu straha među novinarima.

Broj aktivnih tužbi protiv novinara i medija približava se brojci od 700, dok su napadi i prijetnje sve češći. Posebno je odjeknulo smanjenje financiranja tjednika „Novosti“, što je međunarodna zajednica ocijenila kao politički motiviran potez.

Prema podacima Reporters Without Borders, Hrvatska je pala s 48. na 60. mjesto na ljestvici medijskih sloboda, što dodatno potvrđuje trend pogoršanja.

Slabljenje institucija i civilnog društva

Izvješće ukazuje i na slabljenje sustava „checks and balances“. Neovisne institucije poput pučke pravobraniteljice marginalizirane su, a njihovi izvještaji često se ignoriraju ili razmatraju s višegodišnjim zakašnjenjem.

Civilno društvo suočeno je s nedostatkom financiranja, ograničenim utjecajem i sve češćim javnim diskreditacijama. Istovremeno, prostor za građansko djelovanje dodatno se sužava – simbolično i doslovno – zatvaranjem zagrebačkog Trga sv. Marka za javnost.

Šira europska slika

Situacija nije izolirana. U Slovačka, pod vodstvom Robert Fico, bilježi se ozbiljno nazadovanje u gotovo svim segmentima demokracije, dok Mađarska pod Viktor Orbán i dalje ostaje primjer dugotrajnog institucionalnog urušavanja.

Upozorenje Bruxellesu: vrijeme za konkretnu akciju

Autori izvješća pozivaju Europska komisija na odlučnije djelovanje – uključujući pokretanje postupaka protiv država članica koje kontinuirano ignoriraju preporuke i krše temeljne vrijednosti EU-a.

Bez konkretnih mjera i političke volje, upozoravaju, trenutačna stagnacija lako bi mogla prerasti u trajno stanje, s dugoročnim posljedicama za demokraciju, pravnu sigurnost i povjerenje građana.

Zaključno, izvješće Libertiesa ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. Hrvatska i dio Europe nalaze se na raskrižju – između očuvanja demokratskih standarda i daljnjeg klizanja prema institucionalnoj slabosti. Hoće li upozorenja biti shvaćena ozbiljno, ostaje pitanje na koje će odgovor dati – politika.



DOMOVINSKI RAT

Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

Sukob na vrhu: tko vodi sigurnosnu politiku RH?

Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

IZBOR REDAKCIJE

Tagged

Odgovori