Hrvatski sabor 18.02.2026.

Sabor u žestokoj raspravi o ustaštvu i podjelama

Nove obavijesti Politika Vijesti

U sabornici je ponovno otvorena rasprava o prošlosti, ideologiji i granicama političkog govora – rasprava koja je još jednom pokazala koliko su teme Drugog svjetskog rata, NDH i antifašizma duboko ukorijenjene u današnji politički diskurs.

U slobodnom govoru saborska zastupnica Dalija Orešković oštro je prozvala vladajuću većinu, optužujući je za, kako je navela, „akutnu ustašizaciju Hrvatske“ koja, prema njezinim riječima, traje već gotovo godinu dana. Poručila je kako će „priče o prošlosti, Ustašama i Partizanima“ prestati tek onda kada prestane relativizacija i izjednačavanje NDH i antifašizma.

Povod njezinu istupu bila je izjava Mislava Hermana o 1945. godini, za koju je ustvrdila da predstavlja opasno izjednačavanje NDH i antifašističkog pokreta. Orešković je pritom naglasila kako je antifašizam upisan u Ustav Republike Hrvatske te podsjetila na ulogu prvog hrvatskog predsjednika, Franjo Tuđman, u oblikovanju ustavnih temelja države.

U svom govoru ustvrdila je da između HDZ-a i Domovinskog pokreta više nema razlike, optuživši vladajuće za ideološko natjecanje „tko je veći Ustaša“. Posebno je kritizirala ono što naziva konvertitstvom – političkim preobražajima bez jasnih vrijednosnih uporišta – tvrdeći da je takva praksa duboko ukorijenjena u političkoj kulturi HDZ-a.

To su ljudi koji nemaju moralnih kočnica i za vlast su spremni napustiti sva načela“, poručila je, upozorivši na opasnost crtanja „meta na čelo“ političkim neistomišljenicima i predstavnicima manjina. U osobnoj poruci zaključila je kako „ustaštvo Hrvatskoj ne pripada“ te da Hrvati to „nikada nisu bili“.

No, jednako oštro osudila je i zastupnike koji su iz oporbe prešli u redove vladajuće većine, nazvavši ih „žetonima“ koji su, kako tvrdi, vođeni osobnim interesima, a ne javnim dobrom. Upozorila je i na, kako kaže, „lažne liberale“ koji pod krinkom građanskog centra relativiziraju totalitarizme i ne reagiraju na pojave koje smatra opasnima.

Njezin govor izazvao je niz reakcija i povreda Poslovnika.

Zastupnik Domovinskog pokreta Stipe Mlinarić optužio je Orešković za osobno moraliziranje i iznio niz osobnih prozivki, zbog čega je dobio opomenu. Njegov stranački kolega Ivica Kukavica odbacio je tvrdnje da su hrvatski branitelji Ustaše, ustvrdivši kako je takva interpretacija uvredljiva za sve koji su branili domovinu, te je također opomenut.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ocijenio je govor „potpuno neprihvatljivim“, ali bez izricanja opomene, poručivši da građani sami mogu procijeniti tko širi mržnju, a tko zagovara dijalog i toleranciju. Pozvao je zastupnike da „se malo skuliraju“ i vrate raspravu na teme zbog kojih su ih građani birali.

U raspravu su se uključili i Marin Miletić (Most), Predrag Mišić te Josip Jurčević, upozoravajući na vrijeđanje zastupnika, relativizaciju Domovinskog rata i opasnost od povijesnih narativa koji, prema njihovim riječima, podsjećaju na retoriku iz vremena agresije na Hrvatsku.

Sabor je tako još jednom postao pozornica dubokih ideoloških podjela – između onih koji upozoravaju na povijesni revizionizam i onih koji tvrde da se etiketiranjem pokušava diskreditirati branitelje i aktualnu vlast. Umjesto smirivanja političkih tenzija, rasprava je dodatno ogolila podjele koje se, kako je primijetio predsjednik Sabora, prenose i na građane.

U trenutku kada Hrvatska ulazi u novu političku fazu trećeg mandata HDZ-a, ostaje otvoreno pitanje: može li se politička scena odmaknuti od povijesnih rovova i pronaći prostor za zajednički jezik ili će ideološke podjele i dalje dominirati javnim prostorom?



DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE