ZAGREB, 14. prosinca 2025. – Sezonske prognoze su najnesigurniji segment meteorološkog prognostičkog sustava, dok globalno zagrijavanje stabilno i ubrzano raste što za posljedicu, uz ostalo, ima veći rizik od požara i manju dostupnost vode, upozorava glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Unatoč razvoju modela, sezonske prognoze još uvijek su nepouzdane kada je riječ o oborinama. “Temperature možemo solidno predvidjeti, ali hoće li ljeto ili zima biti kišni ili sušni i dalje je puno teži zadatak”, rekao je Güttler u razgovoru za Hinu.
Ipak, sezonske prognoze bolje predviđaju srednje sezonske temperature. Modeli pokazuju da će i nadolazeća zima biti toplija od prosjeka, premda su mogući kratkotrajni prodori hladnog zraka.
Meteorologija se danas, kaže Güttler, fokusira na tri vremenska horizonta: kratkoročni, srednjoročni i dugoročni. “Kratkoročne i srednjoročne prognoze unutar dva dana i do otprilike dva tjedna iznimno su točne. Točnost se stalno povećava jer modeli napreduju, a umjetna inteligencija nam pomaže analizirati ogromne količine podataka”, objasnio je.
Na suprotnom kraju nalaze se klimatske projekcije, koje prognoziraju gdje će se klima nalaziti kroz deset ili sto godina. “Klimatski modeli danas su nevjerojatno detaljni i zato su klimatske projekcije postale ključne za urbanizam, poljoprivredu, energetiku i upravljanje rizicima”, istaknuo je.
Sezonske prognoze ostaju između dviju disciplina “u praznom prostoru”, kaže Güttler. Radi se o predugom periodu da bi se tretirale kao klasična meteorološka prognoza, a prekratke da bi ih u potpunosti vodili stabilni klimatski obrasci.
Globalna temperatura na pragu nove epohe
Prošla godina bila je povijesna jer je prva koja je prešla prag od 1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja. Güttler naglašava da to “još uvijek nije kršenje Pariškog sporazuma, jer se ciljevi odnose na višegodišnji prosjek, a ne pojedinačnu godinu, ali pokazuje koliko smo blizu trenutku kada će i to postati nova normalnost”.
Globalno zagrijavanje ne teče glatko, nego kroz prirodne oscilacije, no trend od oko 0,3 °C po desetljeću je, kako kaže, neumoljiv. To je promjena većeg razmjera nego bilo što s čime se civilizacija susrela u zadnjih nekoliko tisuća godina.
Regionalni trendovi su još izraženiji. “Sredozemlje je žarišna točka klimatskih promjena. Hrvatska to osjeća na vlastitoj koži: ljetne temperature rastu i do pola stupnja po desetljeću, a dijelovi Dalmacije gube 10 do 15 posto ljetnih oborina po desetljeću”, rekao je.
Posljedice su sve očitije: veći rizik od požara, manja dostupnost vode, pritisak na poljoprivredu i veći troškovi za turizam i komunalne službe.
Zime postaju toplije, ali pritom bilježe blagi porast oborina jer toplija atmosfera može zadržati više vodene pare, što pojačava hidrološku cirkulaciju i dovodi do učestalijih zimskih oborina.
Projekcije zagrijavanja se smanjuju
Güttler podsjeća na zanimljiv podatak. “Klimatski scenariji su 2009. govorili o 5°C zagrijavanja do kraja stoljeća. Danas smo, zahvaljujući obnovljivim izvorima i boljoj energetici, bliže 3 °C”, objašnjava i dodaje da je to znatan pomak u odnosu na ono što se očekivalo prije petnaest godina.
Prema aktualnim projekcijama, prag od 1,5 °C bit će vrlo vjerojatno trajno pređen u sljedećih pet godina. “To neće izazvati nagli katastrofični skok, ali će označiti ulazak u topliji klimatski režim iz kojeg nema povratka bez dubokog smanjenja emisija.” Tehnološki je, dodaje, moguće ostati ispod 2 °C, ali samo ako se postigne globalna neto-nula do sredine stoljeća.
U Hrvatskoj razina mora godišnje raste 3 do 5 milimetara pa se do kraja stoljeća može očekivati pola metra viša razina mora. “Niske obale i dolina rijeke Neretve su točke koje moraju očekivati porast vodostaja”, rekao je ravnatelj.
Obnovljivi izvori i lokalne inicijative
Iako se često čuje prigovor da pojedinačni napori građana malo znače, Güttler tvrdi suprotno. “Val malih kućnih solarnih elektrana ogroman je pomak. U Hrvatskoj ih je sve više i to znači otpornije zajednice i manje račune za struju.”
Takvi lokalni napori čine svaki krov, kako kaže, malom elektranom i daju značajan doprinos ukupnoj energetskoj otpornosti zemlje.
Hrvatska je, dodaje, u posljednjem desetljeću napravila impresivan tehnološki skok: “Imamo instalirani kapacitet oko 1,3 GW vjetroelektrana i približno isto toliko solarnih elektrana. To je nekoliko desetaka puta više nego prije petnaest godina”, istaknuo je. Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora pokazuje da je, unatoč ograničenjima, zemlja u stanju brzo reagirati na klimatske izazove.
No najveći zaostatak ostaje sektor prometa. “Ako bismo brže elektrificirali vozila i sustave grijanja, istovremeno bismo smanjili emisije i poboljšali kvalitetu zraka u gradovima”, napominje Güttler.
Onečišćenje zraka i čestice: klimatski i zdravstveni teret
Güttler upozorava da klimatske promjene i kvaliteta zraka nisu odvojene teme, nego dva usko povezana procesa.
“Zagađenje zraka i klimatske promjene dijele isti izvor – izgaranje fosilnih goriva“, ističe. Čestice PM2.5 i PM10 pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti, a staklenički izvori utječu na klimu.
“Kada smanjujemo emisije, smanjujemo i zdravstveni rizik i klimatski pritisak”, naglašava. U Hrvatskoj su koncentracije čestica u urbanim sredinama i dalje povišene, osobito zimi, što dodatno ističe važnost elektrifikacije grijanja i prometa: “To je mjera koja istodobno čisti zrak i smanjuje emisije CO₂,” rekao je.
DHMZ ne samo da prati i modelira vrijeme i klimu, nego razvija sustave ranog upozoravanja za ekstremne događaje.
“Sustav ranog upozoravanja ključan je jer nam omogućava da opasne situacije ne dođu kao iznenađenje”, kaže Güttler.
Sustavi su osobito važni jer klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih pojava. “Naša je zadaća ne samo predviđati, nego i pravovremeno obavještavati javnost i institucije, kako bi se smanjile štete i rizici,” zaključio je.
Razgovarala: Vera Kadijević Foto: Shutterstock
(Hina)
- Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru
Osnovana 10. lipnja 1991. godine, elitna A-satnija Bjelovar postala je prva profesionalna vojna formacija u svojoj regiji. Iako slabo naoružani, ovi su visoko motivirani dragovoljci… Pročitaj više: Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru - Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku
U Sisku je polaganjem vijenaca i svečanim programom obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve dragovoljačke postrojbe Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Legendarni 57. SAMB „Marijan Celjak“… Pročitaj više: Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku - Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao?
Teško je ostati ravnodušan pred povijesnim tragedijama koje uključuju najranjivije, a stravičan masakr u Vitezu 10. lipnja 1993. godine jedan je od najmračnijih podsjetnika na… Pročitaj više: Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao? - Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
ZAGREB/OSIJEK – Hrvatski pravosudni sustav u srijedu je formalno zatvorio jedno od najkompleksnijih i najdugotrajnijih poglavlja u povijesti tranzicijske pravde. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske… Pročitaj više: Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!” - Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ?
Na današnji dan, 10. lipnja 1945. godine, u Zagrebu je brutalno pogubljen profesor dr. Ljudevit Jurak, svjetski priznati hrvatski patolog i pionir sudske medicine. Njegova… Pročitaj više: Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ? - OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna
Na današnji dan, 10. lipnja 1796. godine, rođen je Antun Mihanović – erudit, pravnik, diplomat i autor “Lijepe naše”. Iako je veći dio života proveo… Pročitaj više: OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna - Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati!
Ranojutarnji pretres koji je USKOK kod Šimunića proveo u srijedu izazvao je burne reakcije javnosti. Gradonačelnik Oroslavja tvrdi da mu se policija našla na vratima… Pročitaj više: Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati! - Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka
Danijel Rehak, istinski heroj Vukovara i nesalomljivi branitelj, posvetio je svoj život prenošenju istine o logoraškim patnjama i izgradnji trajnog mira. Čovjek koji je preživio… Pročitaj više: Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka - Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima
Proces formiranja i međunarodnog priznanja naše domovine bio je dugotrajan i složen, no rana hrvatska država uspješno je izgradila svoje temelje kroz vještu diplomaciju i… Pročitaj više: Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima - Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
Nova kompanija Orqa U.S. isporučivat će napredne bespilotne sustave američkoj vojsci iz pogona na Floridi. U strateškom potezu koji povezuje tehnološke inovacije i potrebe globalne… Pročitaj više: Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
Voćin 34 godine poslije: Nezacijeljena rana jednog zločina i tišina pravde
Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija
Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara
